Govor mržnje je neprihvatljiv u našoj zajednici, poručili su juče mladi iz Srebrenice tokom radionice “Govor mržnje – Prepoznavanje i prevencija”.
Mladi iz Srebrenice su na radionici, koju je organizovalo Udruženje “Adopt- Srebrenica” pod pokroviteljstvom Univerziteta u Readingu (Velika Britanija), razgovarali o temama koje se odnose na prepoznavanja logičkih grešaka, kako bi razvili mehanizam u prepoznavanju govora mržnje. Potom su razgovarali o potencijalnim prijetnjama govora mržnje, odnosno prepoznavanju i prevenciji istog.
Radionicu su vodili Bekir Halilović i Valentina Gagić.
“Govor mržnje je osjetljiva i bitna tema, pogotovo za ljude u Srebrenici gdje je govor mržnje izražen u vrijeme pojedinih bitnih datuma. Mladim je ovo bila i jedna vrsta terapije, trebalo im je vremena da počnu otvoreno govoriti o temi, i bilo je zanimljivo čuti njihova mišljenja. Nama kao predavačima je od velike važnosti što mladi uče mehanizme prepoznavanja govora mržnje i što to prestaje biti tabu tema u našoj zajednici”, kazao je Halilović.
Ovo je prva radionica od ukupno dvije koje se realizuju u Srebrenici u okviru projekta koji implementira Univerzitet u Readingu
Pored radionica sa mladima u projekat će biti uključeni i novinari, intelektualci i civilno društvo iz cijele BiH. Bit će održan workshop u Sarajevu za novinare u saradnji sa Talijanskim udruženjem novinara, javni simpozijum u Sarajevskom otvorenom centru i bit će pokrenuta interdisciplinarna i multimedijalna platforma za istraživanje govora mržnje u javnom prostoru.
Izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti kaznena su djela iz članka 145.a kaznenog zakona BiH. Međutim, otkako su ove odredbe uvedene 2010. godine, zaključena su samo četiri relevantna sudska predmeta, s tri osuđujuće i jednom oslobađajućom presudom. U jednom od slučajeva, u junu 2015. godine, sud u gradu Bijeljina izrekao je šestomjesečnu zatvorsku kaznu bosanskom Srbinu koji je napao dvojicu Bošnjaka, oca i sina, u blizini džamije u Zvorniku. Policija je prvobitno kazneno djelo klasificirala kao “nanošenje tjelesnih ozljeda”, ali tužiteljstvo je mržnju naknadno prepoznalo kao važan čimbenik.
Poslijeratni povratnici smatraju se najranjivijima za napade izazvane etničkom mržnjom, posebno oni koji su se vratili u područja iz kojih su protjerani tokom sukoba 1992. i 1995. godine i gdje su sada u manjini. Također, od 2015. godine ljudi u pokretu na takozvanom „balkanskoj ruti“ (migranti, izbjeglice, azilanti) doživjeli su velik broj verbalnih napada, kao i LGBTQI ljudi i Romi, koji nisu zaštićeni člankom 145.a kaznenog zakona BiH.
