Fahira Hodžić iz Sarajeva jedna je od preko 4.000 onkoloških pacijenata u Federaciji BiH. Našem portalu obratila se jer, kako je navela, više nema snage da sama vodi borbu sa sistemom i administracijom Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine od kojeg zavise životi ovih pacijenata.
Ključni problem je, pojasnila je Hodžić, proces odobravanja posebno „pametnih“ lijekova za tretiranje onkoloških oboljenja. Prema njenim riječima, nakon što onkolog koji liječi pacijenta, odnosno ljekarski konzilij, da preporuku za uključivanje terapije, konačnu odluku donosi komisija koja radi pri Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH.
„Komisiju čine administrativni radnici, a ne ljekari i od njihove dobre volje zavisi hoće li preporučena terapija biti odobrena. A i kada je odobre zna se desiti da na istu čekamo i po 14 mjeseci“, govori Hodžić.
Upozorava da je kap prelila čašu „kada je zbog sporosti administracije da dobije uputnicu za nastavak liječenja u Austriji preminuo tridesetogodišnji mladić“.
„Uputnice za liječenje van BiH daju se u situacijama kada naše bolnice za to nemaju uslove. Faris je bio u toj grupi pacijenata, ali nije dočekao da ode na potrebno liječenje“, ogorčena je Hodžić. Dodatni problem jeste što se komisija Fonda sastaje jednom mjesečno, a to, smatra Hodžić, nije dovoljno ima li se u vidu da je riječ o teškim bolesnicima.
„Dok mi čekamo komisiju, nama život curi kroz prste“, ističe naša sugovornica.
Ona odbacuje kao netačne sve tvrdnje o tome da Fond zdravstva nema novca za kontinuiranu nabavku lijekova te postavlja pitanje u šta se troši novac od doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Tragom ove priče obratili smo se i Fondu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. U njihovom odgovoru se navodi da „pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova fonda solidarnosti federacije Bosne i Hercegovine, kao i korištenju lijekova sa liste lijekova fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine u poglavlju V korištenje lijekova sa liste lijekova fonda solidarnosti član 21. i član 22., definira da se korištenje lijekova s Liste lijekova Fonda solidarnosti obavlja saglasno utvrđenim stručno-medicinskim uputstvima izdatim od strane ministra u smislu tačke IX Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava, ovim pravilnikom, kao i propisima kojim se regulišu rad Federalnog fonda solidarnosti“.
Navode da je Pravilnikom regulirano „da Komisija za utvrđivanje prava korištenja lijekova jednom mjesečno obavlja procjenu pojedinačnih zahtjeva, na osnovu konzilijarnog mišljenja nadležne klinike zdravstvene ustanove. Izuzetno od stava 1. ovog člana, kada to zahtijevaju razlozi hitnosti odnosno potreba hitnog zbrinjavanja pacijenta, može se zakazati i vanredna sjednica Komisije za utvrđivanje prava korištenja lijekova“.
Inače, broj onkoloških pacijenata liječenih lijekovima/citostaticima, koji se finansiraju iz sredstava Fonda solidarnosti u KCU Sarajevo, kako nam je saopšteno, u 2019. godini iznosio je 4.470, dok podaci za 2020. godinu još nisu obrađeni.
Navode da liste čekanja postoje za pojedine citostatike s posebnim režimom propisivanja, „iz razloga nedovoljnih sredstava u Fondu solidarnosti, od čega ovisi i dužine čekanja, na što je zavod ukazivao, te i dalje ukazuje nadležnima i traži povećanje sredstava“.
Ovo nije prvi put da su pacijenti nezadovoljni odnosom Fonda reagovali, o čemu svjedoči i podatak s početka 2019 godine. U javnom odgovoru nezadovoljnim građanima, objavljenom na web stranici Fonda ZOR FBiH, dato je široko obrazloženje prioritetnog programa zdravstvene zaštite i njegovog finansiranja.
U obrazloženju je potvrđeno da povremeno dolazi do deficitarnosti pojedinih lijekova iz grupe citostatika, ali da generalno „deficitarnost lijekova nije specifična samo za citostatike koji se koriste na teret sredstava fonda solidarnosti, nego je ona prisutna na svim nivoima nabavke lijekova – primarni (esencijalna lista), sekundarni i tercijarni“.
Nabavka lijekova vrši se postupkom javnih nabavki i kako je navedeno „njegova dužina zavisi i od vrijednosti nabavke, propisanih rokova za prijem zahtjeva za učešće i ponuda koji ne mogu biti kraći od onih propisanim Zakonom o javnim nabavkama“.
Tako se ulazi u začarani krug administrativnih rokova koji ne vode računa o činjenici da se time direktno utječe na zdravlje, a veoma često i život oboljelih građana. Tome treba dodati, kako tvrde iz Fonda, hroničan nedostatak sredstava, a što, dodaju, nije u njihovoj nadležnosti, nego je za to odgovorna Vlada Federacije BiH.
Treba istači i da broj onkoloških pacijenata iz godine u godinu raste i da je za proteklih deset godina povećan za 77,9 posto.
