Granica između prava građana na javno okupljanje i izražavanje mišljenja, koje im garantuju zakoni, ustav i evropske konvencije, te sa druge strane prijetnje „ustavnom poretku“ i narušavanju javnog reda i mira, u Banjoj Luci je potpuno pogažena prije oko godinu dana.
Od kraja prošle godine, kada su u nemirima sa policijom nasilno prekinuta okupljanja grupe Pravda za Davida na banjalučkom Trgu Krajine, otvoren je prostor da policija slobodno tumači ko je i kada prijetnja „državnoj bezbjednosti“ i „ustavnom poretku RS“.
Granica je gotovo svakodnevno pomjerana na uštrb demokratkih prava i sloboda građana, pa se od zabrane organizovanih skupova došlo do onemogućavanja bilo kakvog spontanog okupljanja na javnoj površini u ovom gradu, bez precizno utvrđenih kriterijuma.
„HAPŠENJE IGRAČAKA“ OBIŠLO SVIJET
Najslikovitiji pokazatelj bizarnih policijskih akcija i krajnosti do koje se ide kako bi se ugušio svaki oblik kritičke svijesti, makar ona bila i sarkastična, je privođenje Stefana Blagića iz organizacije Restart u pokušaju performansa Protest bez ljudi.
Blagić je uhapšen prije nekoliko dana kada je poredao plišane igračke na klupi na Trgu Krajine. Iz policije su to okarakterisali kao „narušavanje javnog reda i mira“, a vijest o „hapšenju igračaka“ je obišla cijeli svijet.
Foto: Igračke koje je policija “privela” na Trgu Krajine
„Navedeno lice je organizovalo javni skup na Trgu Krajine, a koji shodno Zakonu o javnom okupljanju nije prijavio nadležnom organu. Lice je privedeno, nakon što je odbio da postupi po policijskom naređenju da se on i drugi okupljeni aktivisti raziđu, jer javno okupljanje nije prijavljeno“, tvrde iz Policijske uprave Banja Luka.
Advokatica Jovana Kisin iz Banje Luke pojašnjava za Inforadar da javni skup po svojoj definiciji podrazumijeva organizovano okupljanje određenog broja građana na primjerenom prostoru radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa. Iako zakon u RS eksplicitno ne definiše o kojem broju građana se radi, standardi koje su usvojila zakonodavstva drugih država, poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i drugih, a koji se bazira na odlukama Evropskog suda, je preko 20 građana.
Jovana Kisin: Javni skup ne može da bude jedna osoba (Foto: Buka)
„Dakle, to ne može biti jedna osoba. Takođe, da bi javni skup bio organizovan, toj organizaciji mora prethoditi radnja pozivanja i obavještavanja većeg broja građana da se okupe na određenom mjestu u određeno vrijeme, u suprotnom se radi o spontanom skupu za koji ne postoji obaveza prethodnog prijavljivanja“, objašnjava Kisin.
Ona je uporedila i nedavna protestna okupljanja u gradovima u Federaciji BiH u vezi s dešavanjima u Zavodu u Pazariću – sa onim što se dešava u Banjoj Luci.
PROIZVOLJNA TUMAČENJA POLICIJE
„Poređenja radi, kada bi se u Banjoj Luci građani okupili da izraze nezadovoljstvo zbog nečega kao što je Pazarić ili bilo čega alarmantnog, bitnog ili manje bitnog, svi popisani i snimljeni prisutn, dobili bi prekršajne prijave jer: nisu najavili okupljanje, nisu blagovremeno podnijeli zahtjev MUP-u, nisu odredili redare, nisu obukli redare, nisu odredili satnicu, nisu na predviđenom mjestu za okupljanje, a na predviđenom mjestu za okupljanje nema mjesta jer eto baš tad je neki turnir i neko prodaje cvijeće, itd. Onda bi izvještaj MUP-a RS bio protiv 248 osoba, pokrenuti postupci zbog narušavanja javnog reda i mira jer su hodali, disali i malo glasnije govorili u grupama od troje i više ljudi“, istakla je Kisin.
U MUP-u RS, međutim, tvrde da ne postoji „trajna zabrana okupljanja“ na Trgu Krajine u Banjoj Luci. To je u januaru ove godine u Narodnoj skupštini RS istakao ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač. Iz ovog ministarstva pojašnjavaju da postoji više osnova na osnovu kojih se mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje.
„Zakonom se mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje radi zaštite Ustavom utvrđenog poretka, javnog morala i zdravlja ljudi, kao i zaštite sloboda i prava drugih ljudi. Sloboda govora i istupanja na javnom skupu je ograničena zabranom svakog pozivanja i podsticanja na upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku i drugu mržnju i netrpeljivost“, ističu u MUP-u RS.
Foto: Protesti članova grupe Pravda za Davida zbog reizboga Lukača
Ove sedmice počelo je suđenje protiv ukupno 24 osobe koji su se 17. decembra prošle godine okupili pred zgradom Narodne skupštine RS kako bi izrazili nezadovoljstvo reizborom Dragana Lukača za ministra unutrašnjih poslova RS.
Terete se za održavanje neprijavljenog skupa i za remećenje javnog reda i mira. Optuženi su mahom članovi grupe Pravda za Davida, a objašnjavaju da se tada nije radilo o organizovanom skupu nego o spontanom okupljanju, koje Zakon o javnom okupljanju RS ne prepoznaje, a što je međunarodni standard.
„Optužbe da smo remetili javni red i mir nemaju nikakavu težinu budući da svi naši uzvici i parole zapravo predstavljaju izražavanje mišljenja o radu državnih organa, MUP-a i ministra, a što nije kažnjivo. To se eksplicitno navodi u Ustavu RS, kao i u Zakonu o javnom redu i miru RS. Dakle, tog 17. decembra prošle godine održan je praktičan čas demokratije. Nažalost, u našem društvu imamo samo privid demokratije. Policija je vrlo efikasna kada treba da procesuira one koji pravdu traže“, ocijenili su iz grupe Pravda za Davida.
PROGONI I SUĐENJA
Također, počelo je i suđenje protiv još 16 osoba iz grupe Pravda za Davida, ovog puta zbog dešavanja na Trgu Krajine 30. decembra prošle godine. Terete se za remećenje javnog reda i mira i nepostupanja po naredbi službenog lica.
„Te večeri se, a nakon završenog skupa, dio ljudi okupio na Trgu Krajine gdje su pričali i sumirali utiske nakon završenog skupa. Nije bilo nikakvog remećenja javnog reda i mira, niti je održavan bilo kakav skup. Međutim, nakon nekoliko minuta na trgu su se pojavili maskirani i naoružani pripadnici policije sa palicama u rukama. Jeziva je bila scena gdje 200 maskiranih pripadnika policije sa palicama u rukama lovi dvedesetak golorukih ljudi od kojih je veći dio njih držao ružu u ruci, kao simbol mira i kao poziv na smirivanje situacije. Neki od okrivljenih ljudi uopšte nisu bili u to vrijeme na Trgu Krajine. To potvrđuje ono što smo govorili od početka, postojao je spisak ljudi koje je trebalo privesti i okriviti“, ocijenili su iz grupe Pravde za Davida.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta za Inforadar kaže da je na djelu kriminalizacija grupe Pravda za Davida koju sistemski i strateški provode organi vlasti Republike Srpske.
Dragana Dardić: Organi vlasti RS počeli su da stvaraju sliku o članovima Pravde za Davida kao o teroristima i neprijateljima RS
„Vrlo vješto su skrenuli pažnju sa osnovnog pitanja ’ko je ubio Davida’, zbog kojeg su i počela okupljanja građana u Banjoj Luci, na ovu grupu, tereteći je za navodno narušavanje javnog reda i mira, ugrožavanja bezbjednosti drugih ljudi, itd. Na taj način su počeli da u javnosti stvaraju sliku o PzD kao o nekim neprijateljima RS, teroristima, stranim plaćenicima. U principu, riječ je o već o oprobanom receptu gdje se neko, ko im nije po volji, diskredituje, ali i targetira na ovaj način“, naglašava Dardić.
Kad je riječ o zabrani bilo kakvih javnih okupljanja na Trgu Krajine, Dardić smatra da je evidentno da su primjenjuju dupli aršini.
„Na Trgu neka udruženja ili kompanije mogu organizovati šta god hoće, ali ne i grupa ’Pravda za Davida’. Iako u MUP-u tvrde da ne postoji ’trajna zabrana’, sve zahtjeve koje je grupa PzD uputila od januara 2019. do danas za javnim okupljanjem na Trgu su odbili! U obrazloženja odbijanja MUP-a ne želim ni da ulazim. No, ovdje se ne radi samo o zabrani javnog okupljanja, već i o ograničenjima slobode kretanja. I o vrlo, rekla bih, proizvoljnim tumačenjima zakonskih odredbi. Nama su, primjera radi, jednom prilikom kada su nas legitimisali rekli da ’svako okupljanje više od troje ljudi predstavlja nezakonitu radnju’! Gdje to piše?“, pita Dardić.
Ona je navela da članovi 2. i 3. Zakona o javnom okupljanju RS kažu da se pod javnim okupljanjem smatra svako organizovano okupljanje građana na prostoru primjerenom za javni skup koji je pristupačan i pogodan za okupljanje ljudi čiji broj i identitet nisu unaprijed određeni!
„Poseban problem predstavlja i činjenica da naš zakon ne poznaje institute spontanog okupljanja. A ljudi se, vrlo često, ad hoc, zbog nekog događaja, spontano okupe da javno reaguju. Povod za spontano okupljanje može biti i pobjeda košarakaškog tima ili pak, što smo imali nedavno, zlostavaljanje djece u Zavodu ’Pazarić’, ističe naša sagovornica.
Helsinški parlament građana Banja Luka se, zajedno sa drugim organizacijama civilnog društva, u više navrata obraćao i MUP-u i Instituciji ombudsmana, ali i Okružnom sudu od kojeg su tražili da im odobre status „umješača“ na strani Ozrena Perduva i drugih koji su, ovom sudu, predali zahtjev za zaštitiu sloboda i prava zajamčenih Ustavom RS.
„Zahtjev nam je odbijen. Krivične prijave koje je podnio Transparency International BiH protiv policajaca zbog nedozvoljene upotrebe sile još nemaju nikakv epilog. Čini se da smo u nekom začaranom krugu gdje svugdje nailazite ili na ćutanje ili zatvorena vrata – nema odgovora, ne dostavalju se informacije, ne pokreću se postupci, odbijaju zahtjevi“, zaključuje Dardić.
(Tekst je proizveden u okviru projekta IMEP-a „Analitičko novinarstvo i javni interes“)
