Protjerivanjem Rusa iz Sjedinjenih Američkih Država i još 21 zemlje predsjednik Donald Trump i njegovi saveznici su sproveli najoštriju kaznu prema Rusiji i njenom vođi Vladimiru Putinu. Ovakvu konstataciju iznose urednici New York Timesa i dodaju da je riječ o zakašnjeloj reakciji američkog predsjednika, koji je dugo odbijao mogućnost da kritikuje Putina. Ocjenjuju da je njegova neodlučnost u postupanju prema lošem djelovanju Rusije izazivala sumnje da Moskva zna tajne koje bi mogla da iskoristi kako bi ga ucijenila.
Urednici lista dodaju da razvoj situacije budi nadu da će Trump konačno biti primoran da se bavi Putinovim prijetnjama Sjedinjenim Državama i njenim zapadnim saveznicima. Ocjenjuju kako će Tramp morati efikasnije da se suprotstavi cijelom nizu “nestašluka” ruskog predsjednika, od miješanja u izbore u Americi i drugim zapadnim demokratijama, do podsticanja ratova u Ukrajini i Siriji.
U uvodniku lista se navodi i da će se Putin gotovo sigurno osvetiti, nastavljajući tako silaznu putanju u rusko – američkim odnosima, kakva nije bila još od Hladnog rata. To će dodatno oslabiti sposobnost tih dviju zemalja da rade na ozbiljnim izazovima, kao što je okončanje rata u Siriji i zaustavljanje nove trke u nuklearnom oružju. Sjedinjene Države i njeni saveznici moraju ostati ujedinjeni u osudi opakih Putinovih aktivnosti i pozvati ga na odgovornost. Protjerivanje diplomata pokazuje da će Rusija platiti cijenu za korištenje hemijskog oružja na savezničkoj teritoriji, ocjenjuje The New York Times.
U zaključku se konstatuje da Trump još uvijek nije učinio mnogo da bi se suprotstavio Putinovoj najopasnijoj inicijativi – miješanju u predsjedničke izbore 2016.godine i predstojeće opće izbore u novembru. Nemoguće je smatrati da ova administracija prijetnje uzima ozbiljno, sve dok Trump ne naredi sveobuhvatnu kampanju da se poprave slabosti u američkom izbornom sistemu i spriječe prevare na budućim izborima. On takođe treba da sankcioniše ruske oligarhe – tako što će im zamrznuti imovinu, isključiti ih iz svjetskog bankarskog sistema, spriječiti njihovu djecu da idu u tzv. zapadne škole – i osigurati time da Putinovi bliski prijatelji shvate koliki su američki dometi i iskoriste svoj uticaj da zaustave Putinovu agresiju, zaključuje The New York Times.
Novi hladni rat s Rusijom?
U drugom tekstu The New York Times navodi da je protjerivanje brojnih ruskih diplomata iz Sjedinjenih Država, zemalja širom Evrope i šire, još jednom postavilo pitanje – da li se svijet vraća tamo gde je bio u toku Hladnog rata? Zabrinjavajući odgovor nekih u Rusiji je: Ne, ali situacija je na neki način još nepredvidljivija.
Kako navodi ovaj list, nestabilni ruski odnosi s vanjskim svijetom danas, pogoršani nakon napada nervnim agensom na bivšeg špijuna koji je živio u Britaniji, učinili su da diplomatska klima Hladnog rata djeluje stvarno, ocijenio je ekspert za rusko-američke odnose Ivan I. Kurilla.
On je podsjetio na period nepovjerenja koji je uslijedio nakon Boljševičke revolucije 1917. godine i rekao da nije Hladni rat ono što može objasniti današnje događaje, već prvi ruski revolucionarni režim, koji je redovno likvidirao protivnike u inostranstvu, navodi New York Times.
Zapadni vjetar u leđa Putinu
U kolumni Washington Posta autor ocjenjuje da je Putin, koji svoju legitimnost zasniva na sposobnosti da se suprotstavi Zapadu, sretan što igra ovu igru. Kolumnista Išan Tarur (Ishaan Tharoor) kaže da je oživljavanje međusobnih hladnoratovskih protjerivanja, kao i atmosfera nepovjerenja između Rusije i Zapada Putinov adut koji mu pomaže da poveća svoju sliku u umovima ruskih nacionalista.
Washington Post prenosi i ocjenu profesora međunarodne diplomatije na Kolumbijskom univerzitetu Stefana Šestanoviča da Putin zna da je, bez obzira na to koliko glasova dobije na izborima, veliki broj Rusa nezadovoljan njegovom partijom – zbog korupcije i “inostranih avantura”. Ankete pokazuju zapanjujući podatak da 49 odsto Rusa želi da se Rusija povuče iz Sirije.
Kolumnista Washington posta napominje, međutim, da protjerivanje diplomata sada ojačava vezu Putina i njegove stranke, kako tvrdi ruski novinar Leonid Ragozin.
Ruski stereotipi – Putinove igračke
The Guardian se posebno bavi odnosima Londona i Moskve i to kroz viđenje spisateljice Viv Groskop, koja se prisjeća svog čudnog razgovora u Moskvi sa, kako kaže, inteligentnom tridesetogodišnjom Ruskinjom o britanskoj seriji Dauntonska opatija. “Pitala je – koliko ta serija prikazuje stvarni život? Šta Britanci misle o tome? Ja sam bila u iskušenju da joj kažem kako je sve u Britaniji nakon Brexita upravo ono što je prikazano u ovom TV serijalu. Svi se rugamo “ideji o vikendu”, kao Dame Maggie (Dovager Countess) u seriji, a svi imamo nekoga da nam pegla i živimo u kućama s najmanje 37 spavaćih soba.
Autorka dodaje da se posljednjih sedmica prisjeća ovog razgovora, jer, baš poput lažnog mita o Britancima u inostranstvu, i Rusi u Velikoj Britaniji pronašli su sebe u kriminalističkoj drami McMafie – u kojoj su osumnjičeni da nose sa sobom nervni gas u svakom trenutku u slučaju da prođu pored italijanskog restorana u kome sjedi neko ko im se ne sviđa. Površno gledano, ovaj stereotip je smiješan, sve dok se ne pokaže suprotno.
