Više od godinu dana je prošlo od postavljanja kamena temeljca za izgradnju Hidroelektrane Dabar (HED) u bilećkom mjestu Vrijeka. Radovi teku planiranom dinamikom. Ugovor o izgradnji i kreditiranju sa kineskim partnerima se i dalje krije od javnosti, a pred Okružnim sudom u Banjaluci više tužbi protiv resornog ministarstva, zbog ovog projekta, čeka svoj epilog. U međuvremenu, umjesto dosadašnjeg direktora HED-a Slaviše Stajića, postavljen je novi – Danilo Ilić, a pred Okružnim sudom u Trebinju još traje drugi postupak zbog skrivanja ugovora.
Za izvođenje radova na izgradnji HED-a izabran je, kako je prije nešto više od godinu dana ustvrdio premijer Republike Srpske Radovan Višković, renomirani kineski izvođač – kineska grupacija China Gezhouba Group Co (CGGC) sa kojom je sklopljen ugovor vrijedan oko 224 miliona maraka.
Inače, Radio slobodna Evropa je netom prije postavljanja kamena temeljca objavio kako su Autoceste Federacije BiH potvrdile da je ova kompanija diskvalifikovana iz izbora za izvođača radova na tunelu Prenj, zbog, kako su kazali, dostavljanja lažne dokumentacije i pokušaja prevare.
Naše pitanje direktoru ove grupacije Liu Hualiangu da se izjasni o tim tvrdnjama, ostalo je bez odgovora.
Dok 100 kineskih radnika i 30 domaćih obavljaju svoje radne zadatke, civilni sektor sve vrijeme upozorava na štetnost projekta po životnu sredinu i izražava sumnju u dobre namjere vlasti i investitora, budući da posao od samog početka nije transparentan. No, uprava HED-a uvjerava da razloga za brigu nema i da ovaj, kako ga nazivaju istorijski projekat, čuva prirodu.
“Mi ne možemo raditi ovaj projekat, a sumnjati da je on štetan po nekoga”, kategoričan je novi direktor HE Dabar Danilo Ilić.
Tužbe protiv nadležnog ministarstva
Udruženja Centar za životnu sredinu (CZŽS) i Aarhus centar su Okružnom sudu u Banjaluci podnijeli više tužbi protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog različitih izdatih građevinskih dozvola za realizaciju projekta Hidroelektrana (HE) Dabar, potvrđeno je Direktu u ovim udruženjima.
Kako nam je pojašnjeno u Aarhus centru, prvu tužbu, koja se odnosila na ekološku dozvolu, je Okružni sud u Banjaluci odbacio i ona se sada nalazi na Vrhovnom sudu RS.
Aarhus centar je predao još pet tužbi protiv nadležnog ministarstva zbog izdavanja više građevinskih dozvola za realizaciju HE Dabar.
I banjalučki Centar za životnu sredinu je Okružnom sudu uputio takođe pet tužbi zbog spornih građevinskih dozvola.
U dosadašnjim postupcima, kako nam je potvrđeno u Aarhus centru, po tri tužbe Arhusa i CZŽS su objedinjene, a za po dvije tužbe se čeka dalja odluka Suda.
„Smisao svih tužbi je isti i mi njima osporavamo građevinske dozvole koje su izdavali u različitim periodima. Dakle, tužili smo nadležno ministarstvo da nije dobro napravilo građevinske dozvole. Po nama, one nemaju sve elemente koje bi trebalo da imaju u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku“, kazali su Direktu u CZŽS.
Emina Veljović, izvršna direktorka Aarhus centra, pojašnjava kako se prva tužba, koju je ova organizacija podnijela u junu prošle godine, a koja je sad na Vrhovnom sudu RS, odnosila na obnovljenu ekološku dovolu. Nadležni sud je, navodi ona, ocijenio da se ova organizacija u proces trebala uključiti ranije, odnosno kada je izdata prvobitna dozvola, zanemarujući činjenicu da tada Arhus centar nije ni postojao.
„Mi, međutim, imamo pravo utuživati svaki upravni akt u svakom trenutku. Tu su još i okolišna pitanja, predložene mjere i pitanja kako su one utvrđivane, zatim igrnorisanje činjenice da na tom području postoji bjelonogi rak, koji je iznimno ugrožena vrsta, prepoznata našim zakonima i regulativama“, objašnjava Veljović za Direkt.
Stav smo zatražili i od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.
Šta je sporno?
U tužbama koje čekaju epilog na banjalučkom Okružnom sudu, problematizovana su i pitanja zaštite životne sredine, odnosno uticaja HE Dabar na cjelokupno područje.
O tome su detaljno pisali Valter portal i i portal Spin info, a u Arhus centru navode šta su, po njima, glavne zamjerke u pogledu izgradnje HE Dabar.
Pored toga, Arhusov argument je i činjenica da građani nisu bili adekvatno uključeni u proces odlučivanja, tako da nisu ni znali šta se dešava dok nije počela gradnja.
„Druga veoma važna stvar je da su podaci koji su se koristili kao temelj za izdavanje građevinske dozvole zastarjeli, s kraja prethodnog vijeka. Dakle, u obzir nisu uzete klimatske promjene, pad vodotoka i uopšte kumulativni efekat, koji će se desiti u kontekstu uticaja na rijeku Neretvu, a onda i na sve druge rijeke“, precizira Veljović.
Problematizuje i to što, kako kaže, prilikom izdavanja građevinske dozvole nema preciznih podataka kako to utiče na druge ekosisteme i druge hidroelektrane.
„Mi smo zaključili da je u pitanju kršenje Arhuške i Bernska konvencije o zaštiti vrsta i prirodnih staništa, koje je naša država potpisnica. Zatim, tu je Ramsarska konvencije koja se tiče močvarnih predjela. Ovo područje će imati uticaja na zaštićena područja i staništa ptica. Nisu uzimali ni u obzir uticaj na FBiH, niti na Hrvatsku, što znači da je došlo do kršenja prema našem tumačenju, Espoo konvencije koja se odnosi na prekogranični uticaj“, navodi Emina Veljović, apostrofirajući problem sliva rijeke Neretve, koja je već „usporena“ i u koju već prodire morska voda.
„Dakle, kad izgradite i ove druge elktrane dodatno ćete je usporiti i dodatno će ulaziti morska voda u Nertvu i uništiti ne samo poseban biodiverzitet, već i privredu mještana koji tu žive i preživljavaju od poljoprivrede“, kaže Veljović i dodaje da se zbog svega vrši pritisak i na pravosuđe, budući da su u pitanju jako velike investicije.
Direktor HE Dabar Danilo Ilić odbacuje sve tvrdnje o negativnom uticaju po životnu sredinu i navodi da je projekat urađen po svim propisima te da je prošao sve neophodne revizije.
„Ja mislim da nema razloga da sumnjamo u struku. I neki sudski organi su potvrdili te odluke. Mi ćemo se svim postupcima odazivati, naravno. Ovaj koncept je zasnovan 1953. godine i čitava istorija toga projekta je preko 50 godina. Stručnjaci su i u bivšoj Jugoslaviji pokazali da nema štetnosti, čak su prezentovali i razne benefite ovog projekta, koji nije samo energetski. Energetika je neki osnov koji gura ovaj projekat, a ovaj projekat pruža benefite ljudskih resursa, poljoprivrede i slično“, objašnjava Ilić.
Kada je u pitanju rijeka Zalomka on tvrdi da je korito ove rijeke suvo 80 posto vremena godišnje.
„Naša obaveza je i da ispunimo ekološki minimum, što ćemo i uraditi. U sušnom periodu će nizvodni sliv imati dodatne količine vode. Pored toga, u periodu velikih voda biće spriječeno plavljenje nizvodnih područja usljed velikih voda. Sva predistraživanja se rade niz godina, hidrološka istraživanja i na stotinu. To nije neka osnova za dalje špekulacije“, kaže on odgovarajući na pitanja Direkta.
Kako bi pojasnila cjelokupan sistem i planove, uprava HE Dabra je za novinare organizovala posjetu ključnim tačkama ovog projekta.
U ovom trenutku započeti su radovi na brani Pošćenje, na nasipu Grebak i na mašinskoj zgradi, što su radovi iz ugovora sa kineskom kompanijom.
„Mi pripremamo i dalje radove, jer ovaj ugovor čini osam objekata. Pored ovih, tu je i nasip Vranjača, vodostan, cjevovod pod pritiskom, kanal kroz Dabarsko polje i proširenje tunela Dabar-Fatnica. Sada se pripremamo za početak betonskih radova na Grepku, a u toku su i početni radovi na iskopu mašinske zgrade. Imali smo izmještanje vodovoda, dalekovoda i, naravno, oni rade na organizaciji svoga gradilišta te kamp Divin“, pojašnjava Ilić.
Izgradnja tunela Dabar, kaže, radi se iz vlastitih sredstava.
„Tu smo odradili probijanje tunela, ostalo je još nekih 90 metara da završimo i imamo još oko dva kilometra obloge i to u ugovorenom roku treba da predamo kineskoj kompaniji“, ističe Ilić i dodaje: „Ovo je jedini projekat u RS gdje je potpuno zatvorena finansijska konstrukcija. HE Dabar je obezbijedila sredstva od 15 posto avansa, ostatak kreditira Eksim banka i sa te strane nemamo prepreke u izvođenju radova. To je iznos od oko 224 miliona maraka.“
Jedna presuda i novi proces zbog skrivanja ugovora
Okružni sud u Trebinju je u januaru ove godine prvi put presudio u korist CZŽS i poništio rješenje Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kojim su odbili da ovoj organizaciji dostave ugovor o izgradnji sa kineskom kompanijom, kao i ugovor o kreditiranju ovog projekta sa Eksim bankom.
Nakon što je ERS postupio po presudi i uklonio prethodno utvrđene propuste, ali i dalje nije dostavljao ugovore, CZŽS je ponovo krenuo u proces tužbe.
„Predmet čeka redosljed rješavanja, jer predmeti se u ovom sudu rješavaju po starosti inicijalnog akta“, odgovorili su Direktu u Okružnom sudu u Trebinju.
Pravnik iz CZŽS Redžib Skomorac pojašnjava za naš portal da je u prvom postupku Okružni sud uvažio njihovu tužbu, jer u ERS-u, odnosno HE Dabru, nisu dali dovoljno valjane razloge zbog čega cenzurišu ugovor o izgradnji i kreditni sporazum, budući da se radi o javnom projektu i korišćenju javnog novca.
„ERS je donijela novo rješenje, ali ponovo odbija da dostavi tražene informacije, dodatno obrazlažući razloge, koji nisu bili u prethodnom rješenju. Oni smatraju da su na taj način izvršili presudu i da je to rješenje u skladu sa presudom, ali mi smo opet spriječeni da imamo informacije o kreditnom sporazumu i ugovoru“, pojašnjava Skomorac i dodaje kako se nada da će nakon nove odluke suda, javnost konačno dobiti na uvid sporne ugovore i da će tada biti jasno zbog čega se sve ovo vrijeme kriju od očiju javnosti.
Direktor Ilić navodi najprije da se ugovori ne kriju od javnosti, ali ne odgovara na naše pitanje da li nam onda ugovor može dostaviti na uvid.
„Mi imamo potpisane sporazume sa kineskom kompanijom, gdje to moramo zadržati i poštovati načelo ugovora. Javna nabavka je bila otvorena i transparentna. Mi postupamo po poslovnoj politici preduzeća i po potpisanim sporazumima s kompanijama“, navodi on.
Kinezi: Nije do nas
Zamjenik generalnog direktora CGGC Tang Jan Bing na naše pitanje da li ima informacije zašto su njihovi ugovori o izgradnji Hidroelektrane Dabar tajni, kaže da što se njih tiče ne postoje razlozi za tajnost i da su vjerovatno u pitanju razlozi klijenata o kojima on ne može da govori.
„Što se naše strane tiče ne postoji nikakav problem i što se tiče nas, CGGC nije problem nikakav. Da li postoji problem s druge strane mi ne znamo, ali mislm da to ne bi trebalo biti problem generalno“, rekao je zamjenik generalnog direktora komanije CGGC.
Direktu je nakon konferencije za novinare skrenuta pažnja da Tang Jan Bing možda i nije adresa za naše pitanje o tajnosti ugovora, budući da je on zadužen najviše za tehnički dio projekta.
Investitori i izvođači se nadaju da će HE Dabar biti na mreži u predviđenom roku, dakle do 2027. godine i da će u budućnosti na gradilištu biti angažovano oko 180 kineskih radnika i oko 300 domaćih.
Ukupna vrijednost svih radova na HED-u je oko 661 milion maraka i biće instalisane snage 159 megavata.
