Federacija BiH još uvijek niti jednim zakonom nije regulisala tržište kriptovaluta. Sve dok se to ne dogodi, tržište procijenjeno na dvije milijarde KM ostaje utočište za pranje novca stečenog nelegalnim aktivnostima
Kriptovalute su, ukratko rečeno, vrsta digitalnog novca. One su stvorene s idejom da budu decentralizovane, neovisne i zaštićeni sistemi plaćanja. Njih ne izdaje državna centralna banka, one se generišu isključivo digitalno. Jedna od najpopularnijih kriptovaluta danas je Bitcoin, a pored njega jedne od najpopularnijih trenutno su Ethereum, Cardano, Solana i slično. Kriptovalute imaju vrijednost jer ih ljudi kupuju, a poslije ih mogu razmijeniti za robu, uslugu ili čak novčanu valutu koju je izdala država.
U ovako decentralizovanom sistemu koji je bio izvan kontrole i nadzora države, nakon masovne popularizacije kriptovaluta, države širom svijeta počele su da uvode zakonske regulative kako bi na neki način uspjele da kontrolišu taj protok koji se odvija u digitalnom svijetu.
foto: How to sell
Kada je u pitanju Evropska unija, tu je donijeta Uredba o tržištima kripto imovine (MiCA) kako bi se iskoristili potencijali i ograničili rizici kripto imovine. Cilj novih pravila jeste pružiti pravnu sigurnost, podržati inovacije, zaštititi potrošače i ulagače te osigurati finansijsku stabilnost. S druge strane, Rusija želi da nametne zabranu općeg prometa kripto imovinom kao što je Bitcoin, dozvoljavajući samo digitalna finansijska sredstva izdata u njenoj nadležnosti.
Upravo je Evropska unija u sklopu MiCa uredbe 2023. podržala pravila za praćenje i identifikaciju prijenosa kriptovaluta, kako bi se spriječila njihova upotreba u pranju novca, finansiranju terorizma i drugim kaznenim djelima. Zakon također omogućuje blokiranje sumnjivih transakcija. Pravilima su obuhvaćene transakcije s kripto imovinom u vrijednosti većoj od hiljadu eura.
Pranje novca, finansiranje terorizma i drugih kaznenih djela, ali i zaštita potrošača jedan su od glavnih razloga zbog čega se treba uspostaviti nadzor nad transakcijama kriptovaluta.
Nema potrebe za regulacijom?
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kriptovalute su zakonski prepoznate samo u entitetu Republika Srpska, i to 2022. godine u sklopu Zakona o tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske.
U tom zakonu definisano je da je virtuelna valuta “digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem”.
foto: FTV
Pravna ili fizička lica koja pružaju usluge za virtuelne valute prepoznata su pod nazivom “Pružalac usluga povezanih sa virtuelnim valutama”, a ukupno je dosad registrovanih njih šest na području entiteta RS.
Federacija BiH, s druge strane, nije zakonski prepoznala kriptovalute, što su nam potvrdili i iz Ministarstva finansija FBiH, gdje su na upit portala Tačno.net kratko kazali kako “Federalno ministarstvo finansija/financija ne regulira rad kriptomjenjačnica, niti poznaje kriptovalute kao sredstvo plaćanja u FBiH”.
Vlasti u FBiH očigledno ne smeta činjenica da su u nedavnim akcijama Tužilaštva BiH upravo i na teritoriji FBiH zaplijenjene mašine za rudarenje kriptovaluta, a i da je Tužilaštvo BiH u dva predmeta s dokazima iz Sky i Anom aplikacija, uz naredbu suda blokiralo sredstva povezana s kriptovalutama, što su nam potvrdili i iz Tužilaštva BiH.
“U jednom predmetu radi se o kriptovalutama u višemilionskom iznosu, koje su blokirane uz naredbu Suda BiH u okviru istrage kaznenog djela pranja novca, a u drugom predmetu radi se o mašinama koje se koriste za rudarenje kriptovaluta u okviru kaznenog djela organiziranog kriminala. Zakon o kaznenom postupku precizira na koji način sudovi blokiraju određenu imovinu u okviru predmeta”, odgovor je Tužilaštva BiH.
Podsjećamo, 2023. godine provedena je akcija “Start” Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, gdje je, između ostalog, pronađeno čak 248 mašina za rudarenje kriptovaluta koje su bile stacionirane u Vogošći. Vrijednost samih uređaja iznosi oko 1,2 miliona dolara, a uz mašine zaplijenjena je i značajna količina sredstava u kriptovalutama. Upravo se smatra da je jedan od vlasnika tih mašina Elmedin Karišik, a u toj akciji uhapšeni su i bivši načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, njegov sin Seid Hadžibajrić i Alma Destanović, sekretarica organa državne službe.
Ibrahim Hadžibajrić/foto: Pixsell
Akcija “Start” odnosi se na više od deset fizičkih i pravnih osoba koje se sumnjiče za organizirani kriminal i zloupotrebe u višemilionskim iznosima. O radu Hadžibajrića tokom njegovih načelničkih dana Tačno.net pisao je još 2020. godine.
Međutim, izvori portala Tačno.net iz Federalne uprave policije navode da se kriptovalute ne mogu oduzeti u FBiH jer nisu prepoznate u zakonu kao vrijednost.
No, da stvar bude još nejasnija, početkom prošle godine u medijima kružila je vijest kako se na području Sarajeva otvara prvi bitcoin bankomat i to na lokaciji Kranjčevićeva 33. Tada je, prenosi portal Klix.ba, naglašeno iz firme Virtual Planeta, koja stoji iza tog projekta, kako je “projekat u završnoj fazi s licencama. Što se nas tiče, sve je spremno”.
Skoro godinu dana nakon rada tog bankomata, na toj lokaciji, novinari portala Tačno.net zatekli su zapečaćen objekat od Federalnog ministarstva finansija/Porezne uprave FBiH. Tačno.net je pokušao stupiti s nekim legalnim predstavnikom Virtual Planeta, a koja je operater Shitcoins bankomata, da pokušamo saznati ko je dao licence za rad na području FBiH. Dobili smo odgovor da će nam se javiti s kontakt-osobom, što do objave ovog teksta nismo dobili.
Foto: Tačno.net
Iako je ovaj bankomat u Sarajevu zapečaćen, to nije slučaj s njihovim bankomatom u Mostaru, koji se nalaze u Mepas Mallu, u šta smo se mogli uvjeriti dolaskom na mjesto lokacije samog bankomata.
Foto: Tačno.net
Pored Sarajeva i Mostara, na stranici se navodi kako se njihovi bankomati nalaze i u Brčkom te Tuzli. Na listi koja se nalazi na zvaničnoj stranici Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske u dijelu o pružaocima usluga povezanih s virtuelnim valutama ne nalazi se Virtual Planeta na spisku licenciranih lica.
Prema podacima iz Akte, Virtual Planeta d. o. o. Banja Luka ostvarila je ukupno 0 KM prihoda u 2023. godini, a odgovorno lice, odnosno direktorica je Beata Sparzak, koja prema daljnjim informacijama dolazi iz Slovačke. Firma je, prema Akti, osnovana 2022. godine.
Iz Porezne uprave FBiH na upit portal Tačno.net vezano za rad kriptomata u Tržnom centru Mepas Mall odgovorili su kako u Federaciji BiH oporezivanje trgovine kriptovaluta nije propisano posebnim zakonom.
“S poreznog aspekta shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak, u Federaciji BiH propisano je oporezivanje prihoda/dohotka koji ostvare fizička lica (samostalni poduzetnici i građani) na teritoriji Federacije BiH. U članu 12. stav 1. Zakona propisano je da se dohotkom od samostalne djelatnosti smatra dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka, a u koje se ubrajaju dohoci od: obrta i djelatnosti srodnih obrtu, poljoprivrede i šumarstva, slobodnih zanimanja i drugih samostalnih djelatnosti”, pojasnili su.
foto: FTV
Također su naveli da slijedom navedene odredbe u vezi s tretmanom trgovine kriptovalutama, prema mišljenju Federalnog ministarstva finansija, od 14. 1. 2022. godine i 29. 3. 2022. godine, radi se o obavljanju samostalne djelatnosti s ciljem sticanja dohotka koja može biti osnovna ili dopunska djelatnost.
Svjesno kreiranje haosa?
Govoreći o veličini platnog prometa kriptovaluta u BiH, Darko Šljivar, jedan od osnivača DCX Exchange za Tačno.net, istakao je da je ogromna razlika tradinga i konačne isplate.
“Vi možete da trgujete kao u svim ostalim zemljama na berzi, milioni se neki vrte, ali se ‘ne spušta lopta na zemlju’. Negdje su u vazduhu ti novci. Kroz trading je prošlo dvije milijarde maraka u prethodnom periodu, u zadnje neke dvije godine, ali ne znači da su te dvije milijarde ostale u BiH. Vi možete kupiti i prodati u svom kriptonovčaniku 50 puta, tu se ostvaruje neki promet, ali to nije realnost oporezivog dijela”, pojašnjava Šljivar.
U potrazi za odgovorom iz nadležnih institucija za nadgledanje rada mjenjačnica povezanih s kriptovalutama obratili smo se pojedinim ministarstvima, komisijama i agencijama.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali su nam da shodno odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Sl. glasnik 13/24) nadležni organ za nadzor nad radom kriptomjenjačnica jesu: Komisija za hartije od vrijednosti RS, Komisija za vrijednosne papire FBiH i Direkcija za finansije BD BiH (Poreska uprava BD BiH).
Komisija za vrijednosne papire/foto: Faktor
Iz Komisije za vrijednosne papire FBiH nisu nam odgovorili na upit da li Komisija nadgleda rad kriptomjenjačnica u FBiH i na koji način.
Prof. dr. Nedžad Korajlić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu za Tačno.net istakao je kako nepostojanje jasnog zakonskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine za regulisanje kriptovaluta predstavlja značajan problem, posebno u svjetlu mogućnosti njihove zloupotrebe za pranje novca i finansiranje terorizma.
“Bez adekvatnog nadzora, transakcije s kriptovalutama ostaju uglavnom nevidljive za tradicionalne finansijske i regulativne institucije, što otvara prostor za njihovu zloupotrebu. Ova situacija može potencijalno ugroziti financijsku stabilnost i sigurnost zemlje, te je stoga hitno potrebno uspostaviti odgovarajuće regulative koje će omogućiti efikasan nadzor i kontrolu ovog sektora”, pojašnjava prof. Korajlić.
S obzirom na to da su zabilježeni slučajevi gdje su osobe uhapšene za organizovani kriminal, prof. Korajlić ističe kako ovi slučajevi ilustruju potencijalne rizike i veze između kriptovaluta i kriminalnih aktivnosti.
“Pronalazak mašina za rudarenje u kontekstu organizovanog kriminala naglašava potrebu za jačim nadzorom i boljom regulacijom ovog sektora kako bi se spriječila njihova zloupotreba”, dodao je.
U labirintu nadležnosti između različitih institucija na nivou FBiH nije jasno da li i ko se bavi nadzorom nad kriptovalutama i njihovim zakonskim okvirom, usprkos već postojećim poveznicama između kriptovaluta i pranja para te organizovanog kriminala.
Kalašnjikov, speed ili prostitutka
Da su se kriptovalute, unatoč nepostojanju zakonske regulative, normalizovale, govori i činjenica kako pojedine kladionice na području BiH pružaju podršku za različite kriptovalute i njihove transakcije. Jedna je od tih i Wwin, koja navodi kako je moguće da jednostavno odaberete opciju Crypto prilikom uplate/isplate sredstava na svom WWin računu te slijedite brz i jednostavan postupak koji će omogućiti sigurno obavljanje transakcija.
Međutim, kladionice nisu jedine koje u BiH, tačnije u FBiH, nude transakcije s kriptovalutama. Na najvećem sajtu za prodaju i kupovinu stvari OLX moguće se i tu trgovati sa stvarima u zamjenu za kriptovalute.
Ako odemo malo dalje, dobro poznati dark web većinskim je dijelom zasnovan kroz transakcije kriptovalutama.
Portal Tačno.net zanimao se i za stav banaka u BiH povodom kriptotržišta u BiH, pa smo se obratili i Udruženju banaka BiH kako bi saznali njihov stav o kriptovalutama.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, navodi kako Udruženje banaka Bosne i Hercegovine nema jedinstven stav po pitanju poslovnih modela i potencijalnih rizika vezanih za trgovinu kriptovalutama.
“Ovo je uglavnom zbog nepostojanja adekvatnog zakonskog okvira koji bi regulirao ovo područje. U odsustvu jedinstvenih pravnih smjernica svaka banka pojedinačno procjenjuje rizike i donosi odluke o strukturi svojih proizvoda i usluga unutar vlastitog poslovnog modela. S obzirom na trenutnu regulatornu prazninu u oblasti kriprovaluta, banke se oslanjaju na postojeće zakonodavstvo, kao što su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i druge relevantne podzakonske i interne akte, kako bi upravljale rizicima i donosile odluke u okviru poslovnih modela koji će osigurati zaštitu klijenata i poslovanja banke”, pojašnjava Ražanica te dodaje kako banke samostalno procjenjuju rizičnost klijenta, kao i transakcije koja se obavlja.
Kada su u pitanju banke i kriptovalute, u javnosti je poznat spor između Unicredit banke Banja Luka i firme za rudarenje kriptovaluta “Bitminer”. Naime, “Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se Unicredit banka nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje s preduzećima u oblasti kriptovaluta. Viši privredni sud u Banjaluci donio je odluku kojom Unicredit banka neće morati platiti 256 miliona maraka firmi “Bitminer Factory”, koja se bavila rudarenjem kriptovaluta zbog gašenja poslovnog računa.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu FBiH, za Tačno.net kazao je kako su oni na Odboru predložili zaključak Predstavničkom domu i da je taj zaključak usvojen da Vlada FBiH krene s predlaganjem zakona kojim će se urediti ovo tržište.
“Ideja je da se uključi Komisija za hartije od vrijednosti, po uzoru na entitet RS, i da se jednostavno novi zakon donese ili proširi postojeći zakon gdje ćemo prepoznati te kriptovalute. Šta je sada problem? Naši građani u FBiH sigurno kupuju navedene, međutim, zbog svih tih blokada bez ikakve regulative koja bi u konačnici čuvala njihova prava i slično. A znamo da su kriptovalute sasvim normalna stvar, koja se može posmatrati s jedne strane kao novac, kao sredstvo razmjene, a s druge strane kao mogućnost da se plasira kao štednja i investicija”, pojašnjava Čavalić.
I dok Federacija BiH čeka s usvajanjem zakona koji se tiče kriptovaluta, siva zona u kojoj se nalazi trenutno s jedne strane onemogućava građane da budu u toku sa svjetskim trendovima kada je digitalna valuta u pitanju, a s druge strane omogućava pojedincima da nastave zloupotrebljavati prednosti bezakonja.
