Reakciju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BIH na tekst: “AFERA KRAMAR: UIO ranije oduzimala vozila za neplaćanje carina, jesu li veliki uvoznici zaštićeni”, objavljenu na našem portalu 18. septembra, prenosimo u cjelosti.
Poštovani,
Dostavljam Vam rekaciju UIO na tekst objavljen na Vašem portalu dana 18.09.2019. godine, pod naslovom: „AFERA KRAMAR: UIO ranije oduzimala vozila za neplaćanje carina, jesu li veliki uvoznici zaštićeni“? Mi ne ulazimo u Vaše pravo da svoj tekst pišete i objavljujete onako kako smatrate da je ispravno, pa zato zahtijevamo da sljedeću reakciju UIO objavite u cjelosti kako slijedi na istom mjestu gdje se objavili i prethodno pomenuti tekst:
Svi uvoznici roba u Bosnu i Hercegovinu imaju jednaka prava i obaveze u carinskom postupku uvoza roba i apsolutna je neistina da je bilo ko zaštićen! Kako Vam je prethodno i pojašnjeno u odgovoru na Vaša pitanja dana 18.09.2019. godine u 15:12 časova (nije objavljeno), odluke o eventualnom izricanju zaštitne mjere oduzimanja robe u prekršajnim postupcima donose nadležni sudovi, a ne Uprava za indirektno oporezivanje. U rješenju Osnovnog suda Banja Luka koje ste objavili u svom tekstu jasno je i zašto je nadležni sud utvrdio odgovornost uvoznika i izrekao zaštitnu mjeru oduzimanja vozila. To je iz razloga što se u postupku naknadne provjere, u tom konkretnom slučaju, utvrdilo da je u carinskom postupku prilikom uvoza vozila faktura koja je bila priložena nevjerodostojna odnosno lažna, čime je bio oštećen budžet BiH, što je i bila osnova za pokretanje prekršajnog postupka.
S druge strane, u slučajevima velikog broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila vozila u BiH, a gdje je u naknadnoj provjeri UIO dobila negativne rezultate provjera uvjerenja o porijeklu, nije bilo riječi o lažnim uvjerenjima o porijeklu! Radilo se o uvjerenjima o porijeklu koja su izdale i ovjerile carinske službe zemalja EU, ali su u naknadnoj provjeri rekli da ipak to nisu trebali ovjeriti jer nemaju dovoljno dokaza da bi mogli potvrditi preferencijalno porijeklo. Dakle, same carinske službe zemalja EU su uradile grešku u postupku izdavanja uvjerenja o porijeklu. To je suštinska razlika zbog koje nisu pokretani prekršajni postupci, koji nisu ni mogli biti pokrenuti, jer svaki uvoznik polovnih vozila marki AUDI, BMW i VW, prilikom provođenja carinskog postupka uvoza u BiH polaže i iznos za osiguranje eventuačlnog carinskog duga na poseban depozitni račun u UIO. U slučaju kad se naknadnom provjerom utvrdi da je uvjerenje o porijeklu negativno, UIO uzima prethodno položen iznos sa depozitnog računa i na takav način zatvra i naplaćuje ukupno obračunate uvozne dažbine za svako vozilo, što znači da budžet BiH nije oštećen!
S poštovanjem.
Ratko Kovačević
Načelnik odjeljenja
Odgovor glavnog i odgovornog urednika
Poštovani,
Najprije, tekst o kojem je ovdje riječ objavljen je u podne, a vi ste odgovore poslali tri sata nakon produciranja teksta. Pretpostavljam da ne mislite da smo mogli da vratimo vrijeme unatrag? Prethodno smo vas zamolili da nam odgovore pošaljete do srijede, 18. septembra ujutro, te nakon što se to nije dogodilo, odlučili smo da objavimo priču o kojoj je riječ.
Međutim, indikativno je kako u posljednjih nekoliko zahtjeva UIO BiH još nikada od vaše institucije nismo dobili direktne i adekvatne odgovore na pitanja koja smo postavili, već su odgovori po pravili bili dugi i bavili su se formom, a ne suštinom. Tako i ovoga puta.
Naša pitanja su bila:
-Da li je UIO BiH ikada ranije, a prije slučaja “Kramar”, samo retroaktivno naplatila carinske obaveze, ili je izricana i mjera ODUZIMANJA vozila?
-Da li će se UIO u slučaju “Kramar” postaviti i djelovati prema Članu 19 Zakona o carinskim prekršajima BiH, koji predviđa “zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta”, u ovom slučaju vozila?
Posebno je značajno drugo pitanje budući da određeni članovi Zakona o carinskim prekršajima BiH tačno propisuju način oduzimanja robe (u ovom slučaju vozila) od fizičkih i pravnih lica koje nisu izvršila plaćanje svojih obaveza (u ovom slučaju carinskih dadžbina).
Navodite da nije bilo i nema osnova za oduzimanja vozila velikim i nedodirljivim uvoznicima jer je u slučaju nesretne žene, kojoj je oduzeto vozilo, “sud odlučio da je riječ o lažnoj, nevjerodostojnoj fakturi za uvoz vozila”, pri čemu uvjeravate da u slučajevima velikog broja fizičkih i pravnih lica gdje je u naknadnoj provjeri UIO dobila negativne rezultate nije bilo riječi o lažnim uvjerenjima o porijeklu”, no za te tvrdnje ne prilažete nikakve dokaze. Stav UIO BiH stoga je “vjerujte nam na riječ”.
Ovo govorim tim prije jer je, prema našim informacijama od više izvora, a s čime ste i sami dobro upoznati, u slučaju “Kramara” te nevjerodostojne, neuredne obrasce EUR1, njih na stotine komada ovjerio, slovom i brojem, JEDAN jedini carinik koji je, eto, svaki put pogriješio, jer valjda kao carinik nije znao kako se to radi? I pune dvije godine taj carinik nije bio bolestan, nije imao slobodno, niti je išao na godišnje odmore, već je samo potpisivao nevjerodostojne obrasce. Pri čemu apsolutno ne želimo da ulazimo u suštinu “krivnje”, da li je neko želio tako, ili nije želio, da li je neko – i ko – s tim carinikom dogovorio “proceduru” izdavanja, kako se i šta tačno dogodilo – jer za to postoje institucije pravne države.
Također navodite da zaštitne mjere “oduzimanja robe” (u ovom slučaju vozila) donose nadležni sudovi, ali dakako, na zahtjev UIO BiH. Ovdje se postavlja pitanje zašto u slučaju “Kramarovog” uvoza više od 700 vozila sa neurednim Obrascem EUR1 niste podnijeli prekršajne postupke, u skladu za Članom 19 Zakona o carinskim prekršajima BiH, dakle niti jedan jedini, kao u slučaju manje uglednih i poznatih uvoznika, da ne pričamo o “običnim fizičkim licima”?
Na kraju, ovo je tek djelić, postoje još mnoge zanimljivosti u vezi s “načinima” uvoza automobila, a koje zanimaju i međunarodne institucije, s čime ćemo se tek baviti.
S poštovanjem,
Almedin Šišić, gl. i odg. urednik
