Reakciju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na tekst „Afere drmaju državne carine: službenici kradu, inspektori reketiraju, Džakula štiti“!, objavljen na našem portalu 08. jula 2019. godine, prenosimo u cjelosti.

 

Odgovor glavnog i odgovornog urednika

Poštovani,

U samom prilogu vašeg e-maila naveli ste da je UIO “prilikom izrade našeg teksta” nije kontaktirana, što je dvostruka neistina, a iz čega proizilazi da neko ko je trebao nije pažljivo pročitao našu priču, ili da su vaši odgovori, uokvireni u “demanti”, pisani sa više adresa pa na kraju sklopljeni u cjelinu.

Ovo tim prije jer svako ko pročita tekst može da se uvjeri da su u priči zastupljeni odgovori portparola UIO Ratka Kovačevića, koje smo pustili u cjelosti, čak uz print-screen odgovora na poslani mail. Također, sam direktor UIO BiH Miro Džakula kontaktiran je više puta tokom proteklih 15-dana, na dva različita telefonska broja (o čemu bilo kada možemo priložiti telefonski listing), ali on niti jednom nije odgovorio na naše pozive.

Ono što je u vašoj reakciji posebno čudi jeste što se veliki dio svog “demantija” posvetili proceduri zaplijene sporne robe, iako je, dakle, sve to već navedeno u tekstu objavljenom na našem portalu u vidu izjava (odgovora) portparola Ratka Kovačevića na pitanja koja smo mu postavili! Također, podsjećate i na sami postupak vezan za oduzimanje ove robe, međutim u reakciji nigdje ne navodite imena službenika koji su prodali robu, kao ni imena članova Komisije koji su dozvolili da se roba proda, iako sudski postupak pred Sudom BiH u konkretnom slučaju nije bio završen!

Također je poznato, a odluku smo objavili u tekstu kao faksimil, da je na kraju Sud BiH presudio u korist vlasnika iz Holandije, no tada je već bilo kasno jer je roba, vrijedna 100.000 dolara, iz skladišta UIO BiH „fantomski nestala“.

U svojoj reakciji, također, demantirate da su službenici UIO iskoristili službene pečate propale firme Bosna bagat kako bi naručili robu iz Holandije, no istovremeno ne dajete odgovor ko je to uradio, odnosno ko je imao pristup podacima firme?! Jako je značajno što i sami, svjesno ili nesvjesno, u reakciji priznajete da je „pod čudnim okolnostima“ iskorišten pečat ugašene firme iz Tuzle na osnovu koga je iz Holandije naručena i kasnije pod „još čudnijim okolnostima“ prodana roba vrijedna 100.000 dolara.

Kada je, pak, riječ o drugom dijelu vaše reakcije u kojem zaključujete da su iznesene “paušalne i netačne” ocjene o “spornom oduzimanju zlata”, želimo da vas podsjetimo da su ove aktivnosti javnosti odranije odveć poznate i da je više medija o njima ranije izvještavalo. U prilogu je samo nekoliko linkova tekstova u kojima se vaši inspektori direktno dovode u vezu sa počinjenim kriminalom (ima ih još).

https://www.istinito.com/bih/drustvo/29662-tokom-kontrole-inspektora-uio-isparilo-zlato/

https://zurnal.info/novost/21910/od-kontrole-do-zapisnika-isparilo-700-grama-zlata

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/106936/nova_afera_na_pomolu_kriminal_sluzbenika_uprave_za_indirektno_oporezivanje_od_kontrole_do_zapisnika_isparilo_700_grama_zlata.html

https://etleboro.org/g/9a53d0098b5a1ed333f49494667f6f64bs/kriminal-slu%C5%BEbenika-uprave-za-indirektno-oporezivanje-od-kontrole-do-zapisnika-isparilo-700-grama-zlata

Postavlja se pitanja zašto UIO nije procesuirala bilo koga od njih, odnosno, zašto barem nije provela bilo kakav disciplinski postupak utvrđivanja odgovornosti na osnovu ozbiljnih novinarskih izvještaja? (a nije provela, što je i sam portparol UIO potvrdio u svojim odgovorima Inforadaru u priči koju smo objavili).

Između ostalog, u jednom od ovih tekstova se navodi: Inače, službenica UIO Jelena Majstorović nekoliko puta „upala“ je u posebne istražne radnje dok su policijske agencije prisluškivale telefonske razovore kriminalaca sa područja Banja Luke. Nikada nije sankcionisana, jer uživa zaštitu čelnih ljudi Uprave.

Kao što vidite, afera “zlato” je izbila još 11.07.2018 godine. Čekali smo godinu da se riješi problem. Niste riješili, i javnost treba i ima pravo da bude upoznata sa tim.

Budući da se očitujete i o dijelu priče koja govori o reketiranju vlasnika pojedinih autootpada i radnji za prodaju mobilnih telefona, zaključujući da su takve ocjene na bazi priča “rekla-kazala”, želimo pojasniti da su njihova imena poznata redakciji, kao što su nam poznati i načini izvođenja “reketiranja”, ali smo zbog digniteta profesije u ovom trenutku, zasad, odlučili da zaštitimo njihova imena, i da deponujemo izjave i propratni materijal koji posjedujemo.

Na kraju želimo da naglasimo da su objavljeni dokumenti samo dio onoga što Inforadar posjeduje i čime će se baviti u predstojećem periodu.

S poštovanjem,

Almedin Šišić, gl. i odg. urednik

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime