S obzirom da se radi o izmjenama koncesionog polja, nije razjašnjeno pitanje uticaja eksploatacije na okoliš, posebno jer se nalazi u blizini rijeke Ribnice koja je već ugrožena nizvodno radom Površinskog kopa Rudnika mrkog uglja Kakanj.
Naime, područje kanjona Ribnice se odlikuje specifičnim orografskim, edafskim, klimatskim i biljnogeografskim karakteristikama, a uticaj eksploatacije i rada kamenoloma na ovom području istražen je i u naučnom radu Raznolikost staništa sa aneksa i habitat direktive na području Ribnice kod Kaknja, čiji su autori Senka Barudanović i Ermin Mašić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na istraživanom području postoje evidentni antropogeni pritisci, a na većim površinama su vidljivi ostaci sječe.
U kojem smislu je promijenjena Odluka te da li će ona, kako smatraju građani Kaknja, ugroziti rijetke prirodne vrste, odgovor smo zatražili u Ministarstvu privrede ZDK gdje nam je rečeno da se izmjene “odnose na korekciju tehničke greške kod tri prelomne tačke u vrijednostima koordinata te definiše tačna i koncizna površina koncesionog polja što je navedeno u Ugovoru o koncesiji”.
“U 2024. godini uplaćeno je 2.944.807,53 KM po osnovu koncesionih naknada. Trenutno dospjeli iznos duga koncesionara TRGOŠPED d.o.o. iznosi 8.949,06 KM. (shodno ispostavljenim fakturama za 2024.godinu i uplatama Koncesionara po osnovu kontinuirane koncesione naknade za 2024.godinu). Odlukom o izmjeni Odluke kojom se dodjeljuje koncesija za eksploataciju krečnjaka na ležištu “Borovačka stijena” u Općini Kakanj nije došlo do izmjene koncesionog polja, nego je izvršena korekcija tehničke greške i usklađivanje sa stanjem na terenu zahvaljujući uznapredovaloj tehnologiji i ne uključuje bilo kakve nove zahvate u prostoru”, tvrde u Ministasrtvu privrede ZDK za Inforadar.
Upit smo poslali i koncesionaru “Trgošped” Kakanj, ali smo ostali bez odgovora.
Anes Podić, predsjednik Udruženja Eko akcija smatra da je zakonski okvir vrlo loš u okolišnom dijelu.
“Napravljene su izmjene u dijelu uredbe gdje za kamenolome više nije potrebna okolišna dozvola. S druge strane, BiH nije nikada implementirala odredbe direktive o staništima, tako da je vrlo neizvjesno kakve su tu zakonske poluge na raspologanju”, mišljenja je Podić.
Navodi da je u fazi kada se mijenja Ugovor o koncesiji, Zakon postavljen tako da ne omogućuje lokalnoj zajednici bilo kakvo učešće.
“Ono što se u ovom slučaju krši jeste odredba Aarhuške konvencija koju je BiH ratifikovala jer lokalna zajednica ima pravo da odlučuje o bilo čemu što se tiče okoliša. Tako da u ovom slučaju Ministarstvo krši odredbe Arhuške konvencije. Drugi problem je to što se vjerovatno krši i odluka Ustavnog suda o pretvorbi šumskog zemljišta u druge svrhe, jer kao i mnogobrojni slučajevi u BiH će se uraditi pretvorba šumskog u industrijsko zemljište što ne bi smjelo biti dopušteno“, kaže Podić za Inforadar.
Treba podsjetiti na izvještaj federalnih revizora u kojem se navodi da prirodni resursi u Federaciji nisu zaštićeni jer važeći Zakon o koncesijama FBiH iz 2006. godine nije usklađen sa ostalim zakonskim propisima koji regulišu upotrebu prirodnih resursa.
Prema podacima Transparency Internationala BiH u izvještaju o izvršenju budžeta svih nivoa vlasti, u BiH je u 2022. godini naplaćeno oko 125 miliona maraka prihoda od koncesija i ti prihodi manji su za tri miliona maraka u odnosu na godinu ranije. Ovo su podaci o 735 koncesija i 528 koncesionara, a brojni organi su dostavili nepotpune podatke ili ih uopće nisu dostavili, kazali su u TI.
Ističu da je pristup svim podacima vezanim za koncesije netransparentan, te da pristup podacima, koji se odnose na koncesije, veoma dugo traje.
Podaci dostupni na stranici Registar koncesija u BiH govore da je “Trgošped” u 2021. godini imao 227 uposlenih i milionske prihode. Od toga je za koncesiju uplatio oko 80.000 KM, dok dugovanja iznose skoro 10.000 KM.
