Piše: Predrag Blagovčanin (Tačno.net)
Najavnom špicom 1. jula 2019. godine RTV Herceg Bosna počela je emitovati svoj televizijski program. Na taj način, zahvaljujući prvenstveno političkim odlukama stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), realizirana je višedecenijska ideja uspostavljanja centralnog hrvatskog medija u Bosni i Hercegovini (BiH).
Inicijalno, ideja o osnivanju ovog medija javlja se ’92. godine, a tadašnji „Hrvatski radio Herceg Bosna“ finansiran od Republike Hrvatske i Vlade HZ HB svoj program počinje emitovati 1. maja 1993. godine.
Ukidanjem institucija Herceg Bosne početkom 2000-ih dolazi do smanjenja novčanih sredstava za funkcionisanje ovog medija. U takvom ambijentu kako bi se osigurao opstanak medija koji je krajem prve decenije 2000-tih akumulirao više od milion maraka dugova te kreirao model dugoročnog i kontinuiranog financiranja, hrvatske političke elite u dva navrata vrše promjenu vlasničke strukture Radio-televizije Herceg Bosna d.o.o. Mostar.
Političkim odlukama opštine i kantoni s hrvatskom većinom preuzimaju vlasništvo nad RTV Herceg Bosna, a samim tim i finansiranje ovog medija. U praksi, svaki od suvlasnika procentualno u svom udjelu u vlasničkoj strukturi izdvaja i budžetska sredstva za sufinansiranje rada ovog medija.
Danas, vlasničku strukturu RTV Herceg Bosne čine Udruženje Hrvatska zajednica Herceg Bosne, opštine i gradovi Dobretići, Grude, Kiseljak, Kreševo, Kupres, Livno, Ljubuški, Neum, Posušje, Ravno, Stolac, Tomislavgrad, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg, Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje, Usora, Žepče te Zapadno-hercegovački i Posavski kanton.
Prema podacima Transparency Internationala, za finansiranje ovog medija, 2019. godine izdvojeno je oko 800 hiljada KM ne računajući redovni godišnji grant HNK u iznosu od 220 hiljada KM.
Portal Tačno.net obratio se osnivačima RTV Herceg Bosna sa zahtjevom da nam se dostave finansijski podaci o budžetskim sredstvima isplaćenim za sufinansiranje ovog medija. Do objave ovog teksta podatke smo dobili od grada Livno koji je za ovu namjenu u protekle tri godine budžetirao 180.500 KM.
Pored Livna podatke o budžetskim sredstvima isplaćenim RTV Herceg Bosni dostavio je i grad Orašje koji je za sufinasiranje ovog medija u zadnje tri godine izdvojio 168.900 KM.
Prema javno dostupnim budžetima grad Široki Brijeg je prošle godine za RTV Herceg Bosna izdvojio 2022. godine 44.400 KM a ove godine 55.000 KM, Tomislavgrad 55.000 KM za tekuću godinu, Kiseljak 30.000 KM, Čapljina 65.000 KM, Ljubuški 50.000 KM, itd.
Za hrvatsku obitelj: RTV Herceg Bosna
Pored ovih izdvajanja u finansiranju RTV Herceg Bosna kroz marketinške usluge te dodjele različitih grantova sudjeluju i ministarstva kao i javna preduzeća na čijem čelu se nalaze prvenstveno kadrovi Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).
Tako je istaknuti kadar HDZ-a Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine bez obzira na činjenicu da je budžetom za sufinansiranje RTV Herceg Bosne za ovu godinu predviđeno 65.000 KM direktnim sporazum u vrijednosti oko 5.000 KM angažovao ovaj medij za medijsko praćenje događaja i aktivnosti na području ovog grada.
Ministarstvo civilnih poslova BiH također pod vodstvom HDZ-ovih kadrova Ankice Gudeljević i Dubravke Bošnjak za realizaciju reportaže izdvojilo ove godine izdvojilo je 6 hiljada KM. RTV Herceg Bosna 2022. godine od ovog ministarstva dobila je 50.000 KM kao podršku projektima kulture u BIH. Ova sredstva iskorištena su za realizacije prenosa kulturnih i sportskih događaja i manifestacija.
Međutim, raspodjela grantova ovom mediju nije rezervisana samo za HDZ-ove kadrove. Podsjećamo da je Ministarstvo obrazovanja HNK na čijem čelu se nalazi Rešid Hadžović iz SDA stranke 2021. godine za sufinasiranje RTV Herceg Bosne isplatilo 220 hiljada KM.
Upravo je ova odluka bila predmetom utvrđenih nezakonitosti revizije Ureda za reviziju FBiH prilikom kontrole ovog ministarstva koji je utvrdio je da je odluka da se RTV Herceg Bosni isplati iznos od 220.000 KM kroz mjesečne tranše na zahtjev korisnika, nezakonita, s obzirom da je ova odluka donesena bez odluke Vlade. Također, revizori su utvrdili da prilikom isplate nije definisana ni namjena korištenja sredstava.
Novinarka magazina Žurnal.info Branka Mrkić detaljno je analizirala izdvajanja budžetskih sredstava za finansiranje RTV Herceg Bosne. Kako navodi, ova odluka nije jedina koja je problematizirana od strane Ureda za reviziju FBiH. linkovat
„Iako zakoni o izvršenju budžeta jasno preciziraju da se novac iz tekuće rezerve i interventna sredstva koriste u hitnim slučajevima, te godine Vlada HNK upravo od ovih sredstava podržala je rad RTV Herceg-Bosne. Prije par godina Ministarstvo obrazovanja HNK finansiralo je rad ove kuće sa 220 hiljada KM. U tom kontekstu, može se spomenuti i sklapanje ugovora sa Elektroprivredom HZHB o dobrovoljnoj uplati jedne KM uz račune za struju na račun RTV Herceg-Bosna.“
Dragan Čović/foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Podsjećamo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović inicirao je mogućnost dobrovoljne pretplate za finansiranje RTV Herceg Bosna koja je kasnije realizirana kroz ugovor između Elektroprivrede HZ HB i RTV Herceg Bosne.
„Jedna marka za hrvatsku obitelj ne znači puno, ali znači razvoju televizije Herceg-Bosna. Razmišlja se o tome da se uz račune za električnu energiju priloži i stavka za RTV HB. Time bi se osnažila televizija sadržajno i kadrovski. Nitko nam ništa nije poklonio kao Hrvatima. Nikad nam nitko neće ništa pokloniti. Podjele su luksuz. Trebamo zbiti redove da zajedništvo bude primarna zadaća svih nas. Osobito kad su godine kad moramo izmijeniti Izborni zakon i Ustav“, kazao je Čović.
I zakonitost naplate dobrovoljne pretplate dovedena je u pitanje s obzirom na činjenicu da je Elektroprivreda HZHB, prema mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, prekršila Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
foto: FENA/Ivan Rozic
Iz Elektroprivrede HZHB do objave ovog teksta nisu odgovorili na upite vezano za model dobrovoljne pretplate koji se fakturiše korisnicima preko ove javne kompanije kao i njihove aktivnosti vezano za mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Pored izdvajanja novčanih sredstava iz budžeta u BiH, rad RTV Herceg Bosne finansiran je i iz grantova Središnjeg državnog ureda za Hrvate van Republike Hrvatske. U odgovoru na upit portala Tačno.net iz ove institucije odgovorili su da su u periodu od 2018. godine do 2022. godine kao podršku za tehničko opremanje te realizaciju programskog sadržaja isplatili 318 hiljada eura.
Isplate hrvatskih poreskih obveznika za rad RTV Herceg Bosna problematizirao je Gordan Duhaček novinar portala Index.hr. Prema njegovom mišljenju novac koji se nominalno šalje za pomoć Hrvatima u BiH indirektno služi za podršku političkog djelovanja HDZ-a BiH.
„Da je RTV Herceg Bosne dio te priče vidi se po njihovom trenutnom programu i uređivačkoj politici. Nema tu zamjeranja Draganu Čoviću ili biskupima. Primjerice, kardinal Vinko Puljić je već dva puta javno izjavio, za televiziju N1 i u intervjuu katoličkom portalu Bitno.net, da zna za svećenike u BiH koji su seksualno zlostavljali djecu, ali ih ne želi prijaviti policiji. Mislite li da će RTV Herceg Bosne ikada objaviti prilog o tome ili da će objaviti prilog o imovini Dragana Čovića?“
Duhaček smatra da aktuelna vlast u R. Hrvatskoj finansira projekte koji za cilj imaju održavanje na vlasti hrvatskih političkih struktura u BiH. Upravo u tom kontekstu vidi i djelovanje RTV Herceg Bosne.
„RTV Herceg Bosna trenutno je zamišljena ne kao javna televizija, nego kao nacionalistički propagandni kanal po rezonu da Bošnjaci imaju FTV, Srbi imaju RTRS, a Hrvati trebaju imati RTV Herceg Bosna.“
Mali ekrani HDZ-a
S ukupnim budžetom od 2,3 miliona KM za prošlu godinu RTV Herceg Bosne u ovom trenutku predstavlja finansijski stabilan medijski projekt. Razlog za ovakvu tvrdnju je prvenstveno model finansiranja kao i politička podrška HDZ-a u kreiranju jedinstvenog medija za „sve Hrvate“.
Međutim, i ranije su postojali pokušaji kreiranja centralnog hrvatskog televizijskog medija. Podsjećamo, 1996. godine tadašnje hrvatske političke nomenklature osnivaju Erotel, javnu televiziju čiji je program emitovan na teritoriji tadašnje Herceg Bosne. Ovaj medij koji je predstavljao kontinuitet ratne TV Herceg Bosne ugašen je odlukama OHR-a 1999. godine zbog ilegalnog reemitiranja signala HRT-a.
Uporedo s Erotelom 1998. godine u Mostaru je osnovana i Hrvatska radiotelevizija Mostar koja je od decembra 2003. godine do 2011. godine djelovala pod imenom Hercegovačka televizija zbog zabrane korištenja nacionalnih imena u elektronskim medijima.
Finansijska dubioza kao i nemogućnost političkog koncenzusa između HDZ-a i SDA u Mostaru vezano za preuzimanje vlasničkih udjela u ovoj televiziji, a samim tim i finansiranja, u konačnici su i doveli do gašenja ovog medija.
Naša TV/foto: RSE
Nekih pet godina kasnije, udruženim novčanim sredstvima 55 privrednika sa teritorije Hercegovine i ukupnim osnivačkim kapitalom od 960 hiljada KM osnovana je privatna televizija „Naša TV“.
Među osnivačima tako su se našle kompanije i privrednici čije se poslovanje usko veže za HDZ BiH i unosne tenderske poslove. Hering d.o.o Široki Brijeg, Optima IT d.o.o., A3 d.o.o., AS Kramar, Inel d.o.o., Žarko Vrljić, Augustin Mišić vlasnik kompanije Firkon d.o.o. samo su neki od vlasnika Naše TV, ambicioznog medijskog projekta koji će nakon samo tri godine biti ugašen.
Upravo će oprema Naše TV biti otkupljena od strane RTV Herceg Bosne, a u pripremama za realizaciju emitovanja televizijskog programa 2018. godine RTV Herceg Bosne od kompanije Stanić Media kupila je TV KISS kao i HRT Oscar Mostar te Prvi TV.
Slavica Karačić, nekadašnja ambasadorica BiH i dugogodišnji HDZ kadar koja je 2020. godine imenovana na poziciju direktorice RTV Herceg Bosne nije mogla govoriti o finansijskim iznosima koji su isplaćeni prilikom ovih akvizicija.
„Ugovori koje je RTV Herceg Bosna imala s navedenim društvima u sebi imaju klauzulu povjerljivosti pa na to pitanje ne mogu odgovoriti samostalno bez da me skupština razriješi odgovornosti“, kaže Karačić.
Slavica Karačić/foto: RTV HB
Ona objašnjava da je akvizicijom ovih društava ustvari kupljena dozvola za zemaljsko emitiranje te je na taj način omogućen rad televizije.
„Tako je investicija u svakom smislu opravdana, imajući u vidu nemogućnost ‘trgovanja’ dozvolama za zemaljsko emitiranje. Regulator naime zabranjuje trgovanje dozvolama. Dozvola se samo može prenijeti na društva u zajedničkom stopostotnom vlasništvu. Tako, da bi se dobila dozvola, mora se steći 100 posto nad društvom koje posjeduje dozvolu.“
Iz kompanije Stanić Media nisu odgovorili na upit portala Tačno.net o finansijskim iznosima prilikom prodaje TV KISS.
Пушење убија, Pušenje ubija i Pušenje ubija
Koalicioni sporazum stranaka „Osmorke“ i HDZ BiH potpisan krajem novembra prošle godine na državnom nivou predviđa i reformu RTV sistema. Ova tačka sporazuma od strane stručne javnosti u BiH protumačena je kao otvaranje prostora za uspostavu javnog emitera na hrvatskom jeziku. S obzirom na tehničke kapacitete, infrastrukturu kao i vlasničku strukturu RTV Herceg Bosne logičan je izbor za preuzimanje ove uloge.
U kontekstu finansiranja ovim statusom RTV Herceg Bosna imala bi pristup i državnom budžetu kao i sistemu obavezne RTV pretplate. Međutim u ambijentu političkih pritisaka na izvještavanje te kvalitet postojećih javnih emitera upitno je šta bi za medijsku scenu u BiH značilo uspostavljanje javnog emitera na hrvatskom jeziku.
Zekerijah Smajić dugogodišnji novinar smatra da ni jedan od postojećih RTV sistema trenutačno ne ostvaruje svoju primarnu ulogu objektivnog, istinitog i nepristrasnog informisanja građana. Govoreći konkretno o uspostavi trećeg RTV programa na hrvatskom jeziku, ističe iskustva drugih konstitutivno složenih država u kojima postoje nacionalni TV i radio programi.
U tom kontekstu, mišljenja je da je s tog aspekta osnivanje hrvatskog nacionalnog kanala legitimno međutim, kako kaže, pitanje je šta bi takav nacionalni program pružio.
„Mnogo važnija za mene su pitanja profesionalizacije medija u BiH, njihov ekonomski status, svrsishodnost i ekonomska isplativost bilo čijeg nacionalnog kanala. U epohi ekonomske, tehnološke i informativne globalizacije, uskonacionalnim TV i radio programom, bosanski bi Hrvati mogli segregirati sami sebe od svih drugih etničkih i kulturoloških matica i tako, nesvjesno, mnogo više minorizirati vlastitu kulturu, jezik, tradiciju, historiju. Posljedice takve moguće samosegregacije već se vide u sistemu osnovnog obrazovanja zasnovanom na principu ‘dvije škole pod jednim krovom’ koje nisu ništa drugo do aparthejdizacija malodobne djece, s nesagledivim posljedicama.“
Partneri u novoj vlasti BiH su najavili reformu javnog RTV emitiranja u BiH iako ona dosadašnja ni nakon 15 godina nije završena zbog opstrukcija najmanje dva od tri partnera u toj koaliciji. Prema mišljenju Smajića, nije poznato šta je krajnji cilj zamišljene reforme, ali sudeći po dosadašnjim stranačkim stavovima moguće je očekivati značajnije promjene.
„Nisam čuo da je HDZ odustao od ideje etnizacije RTV sistema s ‘novim kanalima’ koji bi bili u službi hrvatskog i druga dva konstitutivna naroda. Plan je da se u RTV sistem, i na budžet, uključi RTV Herceg-Bosna kao javni medijski servis za Hrvate, a koja trenutno prati interes HDZ. Pristanak na takvu reformu javnog RTV sistema značilo bi značajan doprinos konačnoj etničkoj podjeli BiH.“
Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport i medije Glavnog vijeća HNS BiH naglašava da će najavljena reforma RTV sistema zasigurno obuhvatiti i kanalom koji će program emitirati na hrvatskom jeziku te imati uređivačku politiku koja će afirmisati nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH te njihova društvena i politička prava.
Ivan Vukoja/foto: HMS
Prema njegovim riječima postoji više modela preustroja, a neki od njih Glavno vijeće HNS-a izložilo je u okviru Prijedloga transformacije Javnog RTV sistema BiH 2017. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ovaj prijedlog transformaciju RTV sistema vidi u kreiranju javnog servisa BHRT1 koji bi bio prilagođen svim građanima BiH, dok bi po jedan servis BHRT B, BHRT H i BHRT S emitirao program na jeziku konstitutivnih naroda.
Vukoja naglašava da se predstojeća reforma RTV sistema može odnositi i na status RTV Herceg Bosne, a navode o stranačkom uticaju HNS-a preciznije HDZ na uređivačku politiku ovog medija smatra zlonamjernim.
„Hrvati kao konstitutivan narod i kao specifična javnost u BiH imaju ustavno pravo osnovati vlastiti javni RTV servis, upravljati njime i nadzirati njegov rad. Oni koji problem hrvatskog RTV kanala odnosno servisa svode na stranačku politiku i problematiku, ili su neupućeni u temu, ili zlonamjerni.“
Direktorica RTV Herceg Bosna, Slavica Karačić smatra da se ovaj medij s postojećom infrastrukturom te dozvolama za radijsko i TV emitiranje nameće kao jedinstven izbor za ulogu javnog emitera na hrvatskom jeziku.
„Iako, status javnog RTV servisa nije samo status. Nosi sa sobom teret odgovornosti prema ukupnoj BiH javnosti. Uloga je zahtjevna tehnički i kadrovski. Donijela bi nam hrpu problema i izazova. No, vjerujem i kako bismo je mi bili dorasli.“
Navode o političkom uticaju na izvještavanje negira.
„Našu skupštinu čine načelnici, gradonačelnici i predsjednici županijskih vlada koje je birao hrvatski narod. Međutim, RTV HB vode i uređuju profesionalci koji su, kao što sam kazala, imuni na potencijalne pritiske. Štoviše, iz vlastitog iskustva mogu kazati kako pritisaka ni nema. Ima prigovora i komentara na neke naše uratke, istina, ali nema pritiska ili pokušaja cenzure.“
Daleko je Evropa
Edin Forto predsjednik Naše stranke i ministar komunikacija i prometa pod čiji resor spada i reforma RTV sistema navodi da je prioritet njegove stranke ispunjavanje prioriteta za otvaranje pregovora o članstvu u EU. Jedan od tih prioriteta je i novi zakon o Javnom RTV sistemu kojim bi se osigurala finansijska održivost.
„O stanju u sektoru govore činjenice da smo jedini u Evropi koji i dalje imaju analogni signal jer proces digitalizacije kasni gotovo cijelu deceniju, da je postojeći zakon o javnom servisu zastario i neusuglašen sa EU direktivama te da neriješeno finansiranje direktno utiče na uslove rada medijskih profesionalaca a time i na kvalitet onoga što nude građanima BiH u vidu obrazovnog i kulturnog programa. A da ne govorimo o krucijalnoj ulozi Javnog RTV sistema u koprodukciji filma kao jednog od naših najprepoznatljivijih proizvoda“, objašnjava Forto.
Edin Forto/foto: Armin Durgut/PIXSELL
On smatra da je u ovom trenutku kontraproduktivno javno licitirati s budućim rješenjima u Zakonu o čemu bi prvenstveno struka, a onda i politika i javnost nakon konsultacija, trebali dati svoj sud.
„Politizacija ovog pitanja je naš javni servis i dovela u ćorsokak iz kojeg se godinama ne nazire izlaz. Ja u tome ne želim sudjelovati. Najbolja rješenja prvenstveno treba ponuditi struka, jer očigledno su rješenja vođena isključivo politikom i populizmom naš javni servis dovela do ruba propasti“, kaže Forto.
Na koji način drugi koalicioni partneri vide reformu RTV sistema te eventualnu dodjelu statusa javnog emitera na hrvatskom jeziku RTV Herceg Bosni pokušali smo saznati od Elmedina Konakovića predsjednika NIP-a te Nermina Nikšića predsjednika SDP-a BiH.
Na naše pozive za komentar na ovu temu nisu odgovorili.
Također, iz HDZ-a BiH nisu odgovorili na upite portala Tačno.net.
