Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, nakon što je glasovima poslanika SNSD-a i koalicionih partnera (vladajuće većine) Narodna skupština RS usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i zaključke kojima je Vlada RS zadužena da u roku od šest mjeseci izradi prijedloge zakona o vraćanju nadležnosti iz domena odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa sa BiH, ovih dana poručuje se su oni „sveto pismo“.
Opozicione stranke, koje su skupštinske zasjedanje napustile jasno stavivši do znanja da neće podržati jednostrane odluke o prenosu nadležnosti, pak smatraju da je riječ o još jednoj političkoj igri Dodika, tempiranoj u vrijeme kad se ulazi u predizbornu godinu.
ŠTA ĆE SE DOGODITI ZA POLA GODINE
Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, javno je postavio pitanje Dodiku zašto se tek u posljednjoj godini mandata opredijelio za ulazak u proces vraćanja nadležnosti, konstatujući da je riječ o „licemjernoj, neiskrenoj i opasnoj namjeri“ mobilisanja glasača u cilju ostanka na vlasti.
Opozicija otvoreno sumnja u iskrenost namjera da se nadležnosti vrate, navodeći da bi, da je drugačije, Vlada pred Narodnu skupštinu već na posebnoj sjednici 10. decembra izašla sa setom zakona kojima bi RS ponovo osnovala svoje oružane snage, upravo za indirektno oporezivanje, povukla svoje kadrove iz državnih pravosudnih institucija, te ušla u proces izmjena Ustava RS.
Podsjećaju i da je Vlada utvrdila prijedlog budžeta za 2022. u kojem nijedna marka nije predviđena za institucije koje bi RS nakon prenosa nadležnosti trebala formirati.
„Da li je namjera Milorada Dodika da ide do kraja, ili je sve ovo predstava u predizborne svrhe više nije bitno – šteta koja je učinjena je nemjerljiva. Ako se u BiH nakon 26 godina od završetka rata ponovno otvorilo pitanje nekog novog mogućeg rata, onda je to najveći šamar koji su građani BiH mogli dobiti od svojih političara“, smatra politička analitičarka Tanja Topić.
Naša sugovornica ističe da, ako je Dodiku ovog puta vjerovati na riječ, spreman je ići do kraja jer ima podršku ‘prijatelja’ „za koje možemo nagađati da su u Rusiji“. Na drugoj strani, podsjeća Topić, ako je vjerovati njegovim postupcima koje provodi od 2006. sa referendumima, osamostaljivanjem, ukidanjem Ustavnog suda, Tužilaštva i Suda BiH, onda bi i ovi zaključci mogli završiti u prašnjavim ladicama.
„Fascinantne su manipulacije, pogrešne interpretacije, obmane, jednostrano uzimanje samo onog sto odgovara jednoj strani, pri čemu će najveću štetu i račun platiti građani Republike Srpske“, upozorava Topić.
Ipak, cjelokupna javnost u BiH dodatno je uznemirana, a brojne osude za, kako se ističe, pokušaj separatizma i ugrožavanje mira stigle su i od predstavnika probosanskih stranaka. Upravo u reagovanju potpredsjednika RS-a i visokog funkcionera SDA Ramiza Saklića iste su sublimirane. Saklić navodi da je „krajnje vrijeme da se zaustavi ratnohuškačka i separatistička politika entitetskih organa i dijela predstavnika bosanskih Srba, jer takvo ponašanje i postupci u potpunosti podsjećaju na aktivnosti pobunjenih bosanskih Srba 1991. koje su poduzimali na rušenju ustavnog poretka Republike BiH i kasnije činjenju ratnih zločina i genocida nad Bošnjacima“.
„Ukoliko izostane adekvatna reakcije pravosudnih institucija i međunarodne zajednice na sankcionisanju entitetskih organa i pojedinaca, oni postaju saučesnici u ovom procesu i dijele odgovornost za sve ono što se u budućnosti bude dešavalo u BiH“, podvlači Salkić.
AMERIKA FOKUSIRANA ZA UKRAJINU
Zasad, predstavnici međunarodne zajednice, odnosno ambasada SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Delegacije EU u BiH, krajnje suzdržano komentiraju zaključke Narodne skupštine.
„Današnja odluka Narodne skupštine Republike Srpske da započne izradu zakona za stvaranje paralelnih institucija u Republici Srpskoj predstavlja dalji korak sa eskalaciji. Članovi vladajuće koalicije u RS-u moraju biti svjesni da nastavak ovog slijepog puta osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim perspektivama entiteta, ugrožava stabilnost zemlje i cijelog regiona i ugrožava budućnost BiH sa EU. Povećane tenzije i blokada funkcionisanja institucija ograničiće ekonomske mogućnosti koje su dostupne građanima, odvratiti ulaganja i odvratiti pažnju od borbe protiv korupcije. Političari iz RS-a i oni u FBIH imaju prilike da nastave dijalog i hitno pronađu rješenje. Ohrabrujemo sve lidere da izgrade međusobno povjerenje tako što će odmah napustiti retoriku podjela i eskalacije i vratiti se u državne institucije u punom kapacitetu, gdje mogu razgovarati i o pitanjima neslaganja. Fokus sada treba biti na napredovanju u reformama važnim za građane i na putu pristupanja EU“, naveli su u zajedničkom saopštenju nakon sjednice NSRS.
Erol Avdović, dugogodišnji novinar/dopisnik iz UN-a u New Yorku, u izjavi za naš portal kaže je da je pažnja SAD-a i NATO alijanse u ovom trenutku prevashodno koncentrisana na krizu na rusko-ukrajinskoj granici i da treba vidjeti hoće li doći do pomjeranja NATO kontigenta u Evropi. Naš sugovornik smatra da se sigurnosna kriza u BiH rasplamsava iz Moskve upravo i da bi oslabio pritisak Zapada i prije svega Amerike na Rusiju oko Ukrajine, te da on predstavlja potencijalno opasan izazov za NATO i prijetnja koja se mora ubrzo adresirati.
„Sada je svima jasno, a na to već duže vrijeme upozoravaju strateški planeri – da bi zbog svega što se dešava u svakom slučaju NATO u BiH trebao pojačati svoje prisustvo i ne prepuštati stvari slučaju ili nejakom EUFORU. Jer, taj je kapacitet od 600 ili 700 vojnika barem desetak puta ispod stvarnih sigurnosnih potreba u regionu. U Americi je svima jasno da Moskva upravlja Dodikom kao s običnom marionetom, te da njemu nema povratka, ako su njegovi nalogodavci odlučili da on ide do kraja. Taj hod ‘do kraja’ najveća je prijetnja za BiH od Daytona (1995.) naovamo“, ističe Avdović.
Ipak, podvlači da bez obzira na urgentnu potrebu nije siguran da će Amerika stvarno poslati svoje trupe na Balkan.
„Treba tome prići s velikom dozom opreza i, ništa manje – uvažavajući bosansko iskustvo i retoriku međunarodne zajednice koja je znala ukrasti krucijalno vrijeme Bosancima prepuštajući ih bestijalnoj agresiji Mladićeve vojske i snagama koje su dolazile iz Srbije. Uostalom, ovo je godina povlačenja američke vojske iz Afganistana i Iraka, a vidjeli smo i kako se to dogodilo. Naravno, sila zakon mijenja, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati već na proljeće 2022.“, ističe Avdović.
RS NEMA USLOVE ZA PRENOS NADLEŽNOSTI
Za razliku od Avdovićevog skepticizma o mogućoj intervenciji američkih vojnika u BiH, od zvaničnika OSCE-a u nedjelju uvečer stigle su drugačije poruke.
Predsjedateljica Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju i ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde i glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid oglasile su se izjavom u kojoj su navele kako pokušaji RS da jednostranim odlukama preuzme ovlasti koje sada ima BiH kao država samo pojačavaju napetosti i ugrožavaju sve što je u BiH postignuto u proteklih 26 godina.
„Pozivamo političke lidere u RS da se suzdrže od negativnih političkih poteza usmjerenih ka podjelama. Osporavanje Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine nosi sa sobom rizik narušavanja mira u državi i u regiji. Imamo jamstva generala iz EU da mogu dovesti do 6.000 vojnika u roku od 24 sata“, navode u saopštenju dužnosnica OSCE-a.
Identičan stav iznio je i europarlamentarac iz grupacije Zelenih/ EFE Thomas Waitz koji boravi u Sarajevu zajedno s predsjedateljem izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju s BiH i Kosovom Romeom Franzom.
Ipak, Dodik za sada s podsmjehom komentira i reakcije koje dolaze iz SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i poručuje da nema namjeru da od zacrtanih ciljeva odustane.
Međutim, sve i kad bi neke nadležnosti i bile vraćane bez konkretne akcije međunarodne zajednice ali i reakcije i odgovora probosanskih snaga i zvaničnog Sarajeva, a što je praktično nemoguće, pitanje je kako bi RS ekonomski opstala. Ekonomistica Svetlana Cenić, komentirajući najavu izdvajanja RS iz Uprave za indirekto oporezivanje, upozorava da, kada bi RS osnovala svoju upravu za indirektno oporezivanje, Federacija BiH ne bi povukla isti potez.
„To znači da bi postojao jedan PDV u jednom, a drugi u drugom entitetu, a to znači duplo oporezivanje, jer nikada Federacija neće potpisati sporazum o izbegavanju duplog oporezivanja s RS-om. A to znači teži rad privrednicima, pogotovo koji posluju na teritoriji cele BiH. A to znači veće cene, pad kupovne moći“, pojašnjava Cenić. Prema njenim riječima, to bi mnoge firme prinudilo da svoja sjedišta iz RS prebace u Federaciju. Za RS sve to značilo bi drastičan pad prihoda, jer je RS profitirala jedinstvenim sistemom indirektnih poreza.
„Sve to moglo bi koštati mnogo više RS nego iko može da zamisli i smisli“, zaključuje Cenić.
Narodna skupština svoju nakanu da vrati nadležnosti iz domena odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, podsjećamo, usvojila je u formi zaključaka. Oni kao takvi nemaju pravnu snagu niti mogu proizvesti pravno dejstvo, te se mogu tretirati kao politički stav.
Time se i otvara pitanje da li su poslanici koji su ih svojim glasovima podržali, te član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS kao predlagači zaključaka, počinili krivično djelo podstrekivanja na vršenja krivičnog djela, odnosno krivična djela protiv integriteta BiH regulisana Krivičnim zakonom BiH.
Odluka o tome je na Tužilaštvu BiH, koje je opoterećeno političkom kontrolom i sukobima u pravosuđu, te će se u narednom periodu vidjeti hoće li i reagirati.
Naredni period dat će i odgovor na pitanje hoće li se i kako kriza u BiH riješiti. Ivana Marić, politička analitičarka uvjerena je da „Milorad Dodik neće ići do kraja i da zbog gubitka moći upravo i povlači posljednje poteze“.
„Smatram da, jedino u slučaju da Dodik shvati da će hapsiti njega, njegovog sina, bilo koga ko je s njim blisko povezan u kriminalu, da bi se odlučio na neke radikalne poteze. Ipak, smatram da on nema moć da povede rat jer su drugi u međuvremenu ojačali“, zaključila je Marić.
