Od 385 kandidata za (grado)načelnike na lokalnim izborima, koji će se u BiH održati 6. oktobra, žena je samo 29 ili 7, 1 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko se govori o kandidatima/injama za vijeća kojih je ukupno 25.703 (uključujući manjine) 10.954 ili 42,61 posto je žena.
Liderka Narodnog fronta, Jelena Trivić će na oktobarskim izborima koplja ukrstiti sa trojicom protivkandidata među kojima je i aktuelni gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković.
Različiti izazovi
Trivić, koja je godinama u politici, kaže da se tokom političke karijere susretala sa različitim izazovima koje politika nosi.
– Neću reći da je lako, ali može se. Uvijek apelujem na žene da se više uključe u našu stranku. Ja sam možda i jedina žena na čelu ozbiljnije političke partije u BiH. Generalni sekretar naše stranke je također žena, a imamo i dosta nosilaca listi za ove izbore a koje su žene, pojašnjava Trivić koja smatra da je to odraz prilika u kojima živimo.
“Nije to stvar politike, to je u svakoj oblasti djelovanja”, dodaje.
Da nema apsolutnu podršku uže i šire porodice, kaže, ni ona ne bi mogla da radi to što radi.
– Oni svi žive moj politički život. Da je ženama teže, teže je. Ona mora biti u svemu barem 50 posto bolja da bi joj se priznala vrijednost koja se apriori prizna muškarcu. Takvo smo društvo i ne znam da li bismo se uopšte trebali mijenjati. To će sigurno vremenom doći. Trebalo bi se da se što više žena uključi u politiku i praktičnim primjerom radi na mijenjanju tih trendova. I to će jednog dana sazrijeti, mišljenja je liderka Narodnog fronta.
Priznaje da joj je svejedno da li naspram sebe ima ženu ili muškarca.
– Ja se uvijek isto boksam. Nemam teret da me neko doživljala manje vrijednom zato jer sam žena, dodaje Trivić za InfoRadar.
Osim Trivić, u trku za mjesto (grado)načelnika krenule su kandidatkinje u Velikoj Kladuši, Zavidovićima, Prijedoru, Rogatici, Milićima, Donjim Žabarima, Petrovcu, Bosanskom Petrovcu, Istočnom Drvaru, Drvaru, Jezeru, Bosanskom Grahovu, Jajcu, Doboj istoku, Doboj jugu, Gračanici, Lukavcu, Kaknju, Bugojnu, Busovači, Fojnici, Novom Sarajevu, Goraždu, Novom Goraždu, Čapljini i Usori.
Hrabrost da se suoči sa četvericom muških kandidata smogla je i nezavisna kandidatkinja Delila Šahinović, koja želi postati prva dama Velike Kladuše.
Ona za InfoRadar kaže da je položaj žena u politici u isto vrijeme izazovan i ispunjen potencijalom za promjenu. Dodaje da se suočila sa brojnim preprekama koje su duboke ukorijenjenje u “našim društvenim normama”.
– To uključuje razne stereotipe pa čak i pogrešna tumačenja mojih profesionalnih namjera. Nerijetko sam dobijala komentare da ja to ne mogu, da meni kandidatura ne treba…a na društvenim mrežama sam bila meta neprimjerenih komentara od strane muškaraca, često sa lažnih profila. To je dodatni teret za žene koje se odluče na politički angažman, naglašava Šahinović za InfoRadar i dodaje da je spremna na sve izazove koji joj naiđu na put.
Pijuni moćnika
Ključno je, smatra Šahinović, ostati istrajan i zadržati samostalnost. Žene moraju imaju jasnu viziju, poručuje Šahinović i ističe da žene ne smiju dozvoliti da budu pijuni političkih stranaka i moćnika.
Sličnog je mišljenja i Branka Branković, nekadašnja novinarka i nezavisna kandidatkinja koja će se, protiv dvojice kandidata, boriti za mjesto načelnika/ce Opštine Petrovac – Drinić.
– Ne bi trebalo da se žene nalaze samo na listama da popune broj na listi, da budu poslušnici ili nečija produžena ruka. Morale bi da budu složnije i kompatibilnije, te da što više sarađuju na nivou cijele BiH, smatra Branković.
– Kada bi žene bile na čelu nekih ministarstva možda bi situacija i odluke koje bi donosile bile bolje. Po mom sudu, žene su mnogo snažnije. Kada donesu odluku ne boje se nikakvog tereta, a kamoli da se plaše da zauzmu funkciju koja je “muška”. Mislim da nije dovoljna zastupljenost žena u političkom životu, a kada bi ih bilo više, politika koja se vodi na nivou BiH bila bi mnogo pristupačnija. Bila bi fleksibilnija i lakše bi se dogovorile nego što to rade muškarci, mišljenja je Branković.
Sreću na Lokalnim izborima će okušati i Bobana Velaga Lipić iz SNSD u Bosanskom Petrovcu koja će protiv sebe imati dvojice kolega, a njena stranačka kolegica i sadašnja načelnica Istočnog Drvara Milka Ivanković će stati na megdan dvojici muškaraca Milošu Lukiću (nezavisni kandidat) i Dušku Agiću (US).
Za prvu ženu Prijedora se prijavila aktuelna poslanica SDS, Maja Dragojević – Stojić, dok će se za glasove građana Busovače boriti Ivana Smoljo.
Sanja Đurić iz SDS-Volja naroda izlazi na megdan Marku Saviću iz SNSD, dok će se Nataša Kušlaković iz SDS – Volja naroda boriti protiv Pere Pavlovića iz SNSD u opštini Donji Žabar. Željka Ikonić iz SDS – Volja naroda će se u Rogatici boriti protiv kolega iz SNSD, Ninoslava Prelića.
Što se tiče izborne administracije, u Koaliciji Pod lupom tvrde da 8,4 posto lokalnih izbornih komisija ne poštuje ravnomjernu spolnu zastupljenost.
– Od tog broja 4,9 posto je nauštrb žena dok je ostalo nauštrb muškaraca, pojašnjavaju u Koaliciji Pod lupom.
Inače, dio izborne administracije su birački odbori. To su ad hoc tijela koja se imenuju pred svake izbore. Njihov zadatak je da neposredno rukovode radom biračkog mjesta, obezbjeđuju pravilnost i tajnost glasanja te evidentiraju rezultate.
Nedovoljno učešće žena na mjestima na kojima se donose odluke ne treba samo gledati kao puko kršenje propisanih normi, nego kao nemogućnost da one svojim iskustvom, znanjem i zalaganjem doprinesu stvaranju boljeg društva za sve, poručuju iz Gender centra – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
Pokretanjem kampanje pred izbore u oktobru „Biraj RAVNOPRAVNO!” žele promovisati i unaprijediti primjenu standarda za ravnopravnost polova tokom izbornog procesa, ali i podići svijest o važnosti učešća žena u javnom i političkom životu.
Osnaživanje žena i izgradnja kapaciteta kako bi bile spremne za političko djelovanje
su vrlo važni, smatra Vesna Iliktarević iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
– Fokus treba biti na stvaranju i proširivanju prostora za žene unutar samih stranaka, te na unutarstranačkoj kulturi i programima.
Osvrćući se na ovogodišnju participacija žena u politici u BiH u odnosu na protekle
godine/izbore, Iliktarević kaže da i na ovim izborima vlada jaz te da je i dalje prisutan “politički patrijarhat”, odnosno glavne funkcije u većini slučajeva pripadaju muškarcima.
– Što je pozicija viša, politički jaz između muškaraca i žena je veći. Značajnu prepreku ravnopravnoj zastupljenosti žena u političkom životu predstavlja i nedovoljna podrška političkih stranaka svojim članicama u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji. Važno bi bilo osigurati mjesta za žene na mjestima odlučivanja, te
osigurati edukacije za kandidatkinje kako bi se predstavile na adekvatan način tokom
kampanja, a i uopšte predstavile javnosti, mišljenja je Iliktarević koja dodaje da je stanje u politici samo jedan od pokazatelja koliko se BiH još nalazi daleko od postizanja rodne ravnopravnost.
Iliktarević ukazuje i na to da su statuti partija uglavnom pisani “muškim jezikom”.
– Uoči izbora i na bilbordima i drugim promotivnim materijalima u kampanjama, uglavnom iščitavamo rodno jezičku nesenzibilnost.
Smatra da se žene u politici mnogo više negativno i pogrdno etiketiraju.
– U još uvijek patrijahalnom okruženju žene su u neravnopravnom položaju, od uloge u
privatnom životu do poslovne sfere. Statistički podaci svjedoče da je to tako, ali i
svakodnevno to možemo vidjeti ako pogledamo bolje žene oko nas, naše majke,
komšinice, prijateljice…. Žene u BiH su manje zastupljene na tržištu rada, manje su
plaćene za svoj rad, a suočavaju se sa različitim oblicima rodno zasnovane
diskriminacije i nasilja, od seksualnog uznemiravanja, seksualnog iznuđivanja, do često nemogućnosti adekvatnog napredovanja na poslu. Većina kućnih poslova, od
spremanja, čišćenja, kuhanja, do brige o djeci ili starijim članovima porodice, i dalje je
primarno ženski posao i obaveza, naglaša Iliktarević.
Smatra da bi uključivanje više žena u vlasti donijelo pozitivnije promjene u društvu.
Borba za fotelje
– Veće učešće žena u politici poboljšava demokratska i ljudska prava, jer politika treba odražavati interese i muškaraca i žena. Kada su žene isključene ili nedovoljno zastupljene, politički sistem nije u potpunosti inkluzivan, niti odgovara zakonskim okvirima, ni domaćim ni međunarodnim. Veće prisustvo žena u vlasti doprinosi razbijanju tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa. Kada žene zauzimaju vodeće pozicije i rukovodeće funkcije, motivišu i druge žene da se uključe u politiku i druge oblasti gdje su tradicionalno bile podzastupljene, kaže za InfoRadar Iliktarević koja se nada da će u budućnosti biti sve više djevojčica, djevojaka i žena koje bi željele da uđu u politiku i da mijenjaju na bolje društvo i svijet.
U načelničke fotelje u Doboj istoku i Doboj jugu žele da sjednu dvije žene. Emira Karić će se boriti protiv sugrađanina iz SDA za fotelju načelnika Doboj istoka, a Jasminka Begić protiv dvojice kolega za fotelju načelnika Doboj juga.
I načelnica susjednog Drvara, Dušica Runić ponovo želi pobjedu a protiv sebe će imati Petra Pećanca iz SNS FBiH.
Snežana Ružičić, aktuelna načelnica opštine Jezero, želi još jedan mandat. Prepreka će joj biti Dragan Šajin iz NF i Dušan Šajin iz PDP.
Na čelu Bosanskog Grahova želi doći nezavisna kandidatkinja Smiljka Radlović, ali pod uslovom da dobije više glasova od svog sugrađanina Petra Malinovića iz SNSD.
Božana Bilandžija iz HDZ BiH želi na čelo Jajca, ali će prije toga morati pobijediti dva kandidata.
U Gračanici će Nihada Okanović (Naprijed BiH) izaći na megdan dvojici sugrađana, dok će se Dajana Čolić (DF) u Lukavcu za pobjedu boriti ptotiv čak troje svojih muških kolega.
Protiv trojice kolega koplja će ukrstiti i Erna Merdić Smailhodžić (SDA) koja želi da sjedne u načelničku fotelju u Zavidovićima.
Behija Kulović iz Naše stranke želi da pomrsi račune peterici svojih sugrađana koji žele na čelo Kaknja. I u Bugojnu je na mjesto načelnika kandidirano pet osoba, među kojima je i Lucija Pavlović iz HDZ BiH.
Sreću će okušati i Mirjana Golub (HDZ BiH) koja će u Fojnici pokušati da pobjedi trojicu protivkandidata. Benjamina Karić aktuelna gradonačelnica Sarajeva želi postati načelnica Općine Novo Sarajevo, dok će Iva Raguž u Čapljini protiv sebe imati četvericu protivkandidata.
Na čelo Usore bi željela doći Daliborka Matošević (HDZ 1990), a u ostvarenju želje na putu će imati Zvonimira Anđelića iz HDZ BiH.
Najveći broj kandidata protiv sebe će imati Lejla Karović- Kersting (Naprijed BiH) koja će se za fotelju načelnika Goražda boriti protiv sedam muškaraca.
Jovana Kovačević (SDS-Volja naroda) i Mila Petković (SNSD) će se za načelnika Novog Goražda boriti jedna protiv druge, ali i protiv Ferida Plehe (SDP).
