Njemačke sankcije zaustavile vrijedne projekte, američke dodatno zatvorile firme čiji su poslovi vrijedni više od 240 miliona, zatvaraju se računi, firme prebacuju s vlasnika na vlasnika, gube poslovi. Ni Dodikovi prijatelji nisu što su nekad bili, a u kampanji je “vrijedno” pomenuti i njegove “neprijatelje”
Piše: Ljupko MIŠELJIĆ
Sredinom 2022. godine Vlada Velike Britanije uvela je sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske i Željki Cvijanović, predsjednici entiteta Republika Srpska.
Godinu i po dana kasnije, Njemačka je zbog secesionističke retorike obustavila finansiranje četiri projekta vrijedna 105 miliona eura: dva projekta obnove hidroelektrane u Trebinju, projekt gradnje vjetroparka u istočnoj Hercegovini te projekt sistema pročišćavanja otpadnih voda u Gradišci.
Sredinom juna, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država izreklo je sankcije firmama koje su povezane sa porodicom ranije sankcionisanog Milorada Dodika, predsjednika RS. Riječ je o pet firmi koje su kroz 1.801 posao sa institucijama BiH, FBiH i RS dobile poslove vrijedne 240,4 miliona EUR.
Dodik tražio pomoć Mađara i Kine
Suočen sa sankcijama, Milorad Dodik potražio je podršku prijateljski raspoloženih Republike Mađarske i Narodne Republike Kine. Oni će nastaviti finansirati projekte od kojih je odustala Savezna Republika Njemačka. Kako, kada i pod kojim uslovima – još nije sasvim poznato. Riječ je, saznala je javnost, o projektima koji su trebali završeni do ove predizborne kampanje a najkasnije do opštih izbora 2026. godine. No, do danas uglavnom nisu ni u finalnoj fazi.
Kako se odvija restrukturiranje finansiranje usljed sankcija pokazuje primjer investicija u Gradišci. Osim rekonstrukcije i dogradnje postojeće primarne kanalizacione mreže u ovom gradu. Predviđena je izgradnja glavnog gradskog prečistača otpadnih voda i još oko 30 kilometara sekundarne kanalizacione mreže, te i telemetrijsko upravljanje cjelokupnim kanalizacionim sistemom.
Podrška Mađarske je za sada deklarativna, a vrijednost projekta narasla je sa predviđenih 27.5 miliona KM na 32 miliona KM. Niko ne garantuje da cijena neće još rasti.
“Crna lista” uz harmoniku
No i oni koji su s podsmjehom dočekali sankcije SAD, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva (sjetimo se da su Dodik i najbliži saradnici s harmonikom i pjesmom proslavljali “crnu listu”) sigurno se pitaju kako će sankcije uticati i na izborni proces i izborne rezultate Republici Srpskoj.
Iako su skeptični kad je u pitanju jači uticaj sankcija na izborni proces Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency International i Vehid Šehić, pravni ekspert, smatraju da će dugoročne posljedice sankcija možda dovesti do osjetnih promjena u načinu ponašanja političkih lidera.
Budžeti sve tanji
Neposredan uticaj sankcija na sam izborni proces je teško procijeniti u ovom momentu, ocjenjuju Blagovčanin i Šehić.
Ipak, uzimajući u obzir da su one obuhvatile širok krug pravnih i fizičkih lica koja su ključna za funkcionisanje režima, te nekoliko lokalnih zajednica, sankcije nesumnjivo imaju uticaj u djelovanju ključnih režimskih poluga, navode naši sugovornici.
– Vladajući režim se trudi da na svaki način barem do izbora negativnih efekti sankcija u smislu nedostatka para u budžetu za isplate plata i penzija ne budu u tolikoj mjeri vidljivi, iako je jasno da se budžet sve više suočava sa problemima zbog nedostatka sredstava koja su planirana da se osiguraju kroz zaduživanje, a što je zbog sankcija bitno otežano – kaže Blagovčanin.
Bolan mehanizam
On podsjeća da su sankcije bile usmjerene prema fizičkim i pravnim licima u RS za koje se manje-više i u javnosti znalo da predstavljaju dobro organizovanu grupu pod kontrolom režima, koja se bavila širokim spektrom aktivnosti usmjerenim na izvlačenje sredstava iz budžeta i učvršćivanjem vladajućih pozicija režima.
– Nažalost domaće institucije nisu imale snage i kapaciteta da takvo ponašanje sankcionišu i zato smo tu gdje jesmo. Sama tema sankcija u izbornoj kampanji ne zauzima neko posebno mjesto u smislu tema oko kojih sami kandidati i političke stranke se posebno spore ili debatuju. U prvom periodu neposredno nakon nametanja sankcija one su od lica kojima su nametnute bile u popriličnoj mjeri čak i ismijavane. Međutim kada je postalo jasno da one sa sobom nose i zatvaranje računa u bankama počele su jadikovke i pozivanja na ljudska prava. Nema sumnje da su sankcije vrlo bolan mehanizam po one kojima su izrečene i vidjeli smo da su pravna lica bila prinuđena da praktično obustave svoj rad a da fizičkim licima to stvara znatne teškoće za svakodnevni život – dodaje Blagovčanin.
Specifična pozicija birača i manipulacija vlasti
Specifična je pozicija građana birača u BiH jer se biračko tijelo pokušava homogenizirati po etničkoj osnovi i glasa se po inerciji, a u tome „pomažu“ i sankcije naspram koji se artikulišu lideri koji predvode homogenizaciju, ocjenjuje Vehid Šehić u razgovoru za Interview.ba.
A Blagovčanin dodaje da su sankcije u RS stvorile uslove u kojim je gotovo nemoguće doći kroz zaduživanje do prijeko potrebnih finansijskih sredstava, primjećuje Blagovčanin.
– Imajući u vidu da je vladajući režim odlučio i nakon sankcija da nastavi se ponašati kao da one ne postoje i čak nastojeći i izbjeći, izlažući i Investiciono-razvojnu banku RS velikom riziku kroz izmjene zakona prema kojim bi IRB se bavio platnim prometom, te sklapajući tajne ugovore sa kineskim kompanijama u oblasti IT poslovanja, sasvim je logično očekivati sljedeći talas sankcija koje bi mogle imati još bolnije efekte na RS i njeno finansijsko funkcionisanje – kaže.
Zato Šehić preporučuje da bi bilo bitno za budućnost ove države da građani počnu birati one za koje građani smatraju da imaju plan za budućnost koji može biti realan.
– Iako su sankcije na snazi, spoljnog uticaja nema tako mnogo, što će svakako koristiti politički akteri koji budu učestvovali. Mislim da to mnogo ne dopire do svijesti građana birača. Sankcije, bez obzira na posljedice, već su zaboravljena tema u javnosti, pa i među biračkim tijelom – smatra Šehić.
Dugoročne posljedice
No, dodaje kako će sankcije, obzirom da su ekonomske, finansijske prirode, svakako imati dugoročno posljedice i uticati na standard građana.
– Dugoročno bi mogle uticati na ekonomsku i finansijsku situaciju, blokiranje platnih prometa, pa i voditi posljedicama na ekonomski položaj i stanje građana. To se preliva iz Republike Srpske i na Federaciju BiH. Ovi koji uvode sankcije prave analize koliko je učinkovito uvoditi sankcije koje su izrekli, razmišljaju i procjenjuju da li ih treba pooštriti, a to je odluka tih koji su i odlučili o sankcijama. Tu ne možemo komentarisati šta će biti jer ne možemo imati uticaj. Vidimo da mnoge firme ne mogu da rade, ne mogu da se isplaćuju lični dohotci, što znači da sankcije funkcionišu na određen način – kaže Šehić.
Sankcije pak implicitno utiču na izborni proces jer se sužava se prostor za promociju političkog subjekta zbog sankcija nekim medijima, vjeruje Šehić.
– Kad posmatrate televizijski program vidjećete više direktnog kontakta s biračima, što je veoma bitno. Upravo bi političari trebali da se bave temama koje su bitne građanima a ne politikom i retorikom koja je zapaljiva. No, medijski prostor se u tom smislu mora unaprijediti, kao i politički ambijent koji treba da nudi bolji život za građane – kaže Šehić.
Konstrukcija neprijatelja
Šehić napominje da u pojedinim opštinama u BiH ne postoje izbori za organe mjesnih zajednica, područja u kome građani mogu birati onog koga žele, a ne samo onog koga preferiraju političke stranke. Osim izbora, to bi uveliko omogućilo funkcionisanje direktne demokratije, zaključuje naš sagovornik.
– Političke stranke često podijele mjesta u mjesnim zajednicama shodno rezultatima izbora na lokalnom nivou. Imate s druge strane građane koji nisu članovi stranaka i koji imaju ugled u mjesnim zajednicama, mjestima gdje počinje direktna demokratija. Nekad su mjesne zajednice u mnogo čemu bile pokretač razvoja jedne lokalne zajednice, a sada su faktički u rukama onih koji vladaju na lokalnom niovu. Svakom građaninu treba omogućiti da bira i da bude biran, a to garantuje Ustav Bosne i Hercegovine i ustavi entiteta. No, političari često hoće da kontrolišu svaki dio vlasti, i to je ono što je najveći problem izbornog procesa. Ako se izborna kampanja i izbori posmatraju kao vanredna situacija demokratskog funkcionisanja društva vanrednu situaciju, onda treba zaključiti da će se predizborna kampanja voditi s ciljem poražavanja političkog protivnika i konstrukcijom neprijatelja – ocjenjuje Šehić.
Tu sankcije već igraju veoma bitnu ulogu, zbog artikulacije spram neprijatelja i protivnika koja vodi homogenizaciji, smatra naš sagovornik.
– Stvara se atmosfera postojanja neprijatelja u javnom mnijenju pa i kod biračkog tijela. No, građani moraju početi misliti o sebi, svojoj slobodi, svom dostojanstvu, i svojoj poziciji, i zaboraviti na sitne usluge neke političke partije jer mnogo više vrijede od političara u BiH – zaključuje Šehić.
I dok vlasti glume da je sve normalno i pjevaju “: “Amerika, Amerika, zemlja velika, ali metar moga sela – Amerika cela”, privrednici su u panici. Stižu obaveze, radnici traže plate, a entitetske vlasti doprinose i poreze.
Na okruglom stolu koji je ljetos održan u Banja Luci govorili su upravo oni koji zarađuju svojim radom i trudom i upozorili da sankcije koje je uvela američka administracijama pojedincima i kompanijama u RS ozbiljno urušavaju ekonomiju.
Naglasili su kako negativne efekte neće osjetiti samo kompanije pod sankcijama, nego cijela Bosna i Hercegovina, ali i region.
Vlasnici kompanija nisu krili da su već tada bili u ozbiljnim problemima. Tražili su se modeli kako bi se prevazišla situacija. Žalili su se da nisu dobili nikakvu pravnu pomoć. Sve što imaju su ugrožena radna mjesta, projekti i radnici.
Mnogi računi u bankama su ugašeni, nijedan zakon ne štiti pravna lica u ovom slučaju.
– Neka lica koja su bila sankcionisana, pozatvarali račune, i upravo zbog tog pritiska koji se vrši na bankarski sektor, nisu ni htjeli da tuže. Nije nikome, vjerujem, u ovom momentu ni u interesu da se pored toga što su neke kompanije pod sankcijama dodatno ugrozi poslovanje finansijskog sektora – naglasila je tada advokatica Dajana Đurić.
I šta je bilo poslije? Nada da će vlasti, posebno one u RS, predvođene Dodikom i najbližim saradnicima naći konkretne modele za prevazilaženje situacije. A onda je počela predizborna kampanja….
