Počevši u srijedu, 27. septembra, Evropski sud za ljudska prava ispituje emisije gasova staklene bašte iz 32 države na zahtjev šestoro mladih ljudi iz Portugala koji se nadaju da će unaprijediti borbu protiv globalnog zagrijavanja.
Predmet, koji je pred Evropski sud za ljudska prava stigao 2020. godine, imao je prioritet, a o njemu će se raspravljati od 9:15 (7:15 GMT) prije najsvečanijeg formiranja Suda, Velikog vijeća, sastavljenog od 17 sudija.
Podnosioci predstavke optužuju 27 država Evropske unije, kao i Rusiju, Tursku, Švicarsku, Norvešku i Ujedinjeno Kraljevstvo da ne poštuju obaveze preuzete u okviru Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. s ciljem ograničavanja porasta temperatura.
Uvjeravaju da “klimatsko nedjelovanje” ima posljedice na njihovo zdravlje i njihove životne uslove, posebno kršenje “prava na život” i “prava na poštovanje privatnog života” sadržanih u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava.
“To je slučaj David protiv Golijata”
“Bez hitne akcije za smanjenje emisija, mjesto u kojem živim uskoro će postati nepodnošljiva peć”, kaže Martim Duarte Agostinho, 20, koji je dao ime ovom slučaju. “Boli me što znam da bi evropske vlade mogle učiniti mnogo više da to spriječe i odlučuju da to ne urade.”
On i još petoro tužilaca, starosti od 11 do 24 godine, pokrenuli su postupak za odlazak na sud nakon što su iz prve ruke iskusili požare koji su izgorjeli na desetine hiljada hektara i u njihovoj zemlji u 2017. godini izgubili više od 100 mrtvih.
Njihov pristup „mogao bi predstavljati odlučujući korak naprijed u klimatskim parnicama“, smatra Catherine Higham, istraživačica političkih nauka na London School of Economics. “U slučaju uspjeha, vlade će morati promijeniti kurs i brže smanjiti emisije kako bi pokazale da se pridržavaju presude” – dodaje Higham.
U sjedištu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu očekuje se da će nekoliko desetina pravnika braniti države od šestoro mladih ljudi koji sa svoje strane nisu propustili potražiti podršku nevladinih organizacija i aktivista ekoloških pitanja skoro svuda u Evropi.
“To je slučaj David protiv Golijata”, upoređuje Gearoid O Cuinn, direktor britanske nevladine organizacije Global Legal Action Network (Glan), koja podržava šest tužitelja. “Ovo je pitanje bez presedana po svojim razmjerima i posljedicama”
Ispitivanje prihvatljivosti zahtjeva
Ali prije nego što donese odluku o meritumu, Sud će prvo ispitati prihvatljivost zahtjeva, prema strogim kriterijima zbog kojih se mnogi predmeti svake godine odbijaju. I u ovoj proceduri bez presedana, posebno zbog broja država, o ovom pitanju treba energično raspravljati.
ECHR obično zahtijeva da podnosioci predstavke iscrpe pravne lijekove pred nacionalnim sudovima prije nego što mu se obrate. Međutim, ovdje je šest podnosilaca pritužbi direktno kontaktiralo instituciju: provođenje odvojenih postupaka u svakoj od 32 dotične zemlje bi, prema njima, predstavljalo „prekomjeran i nesrazmjeran teret“.
Ako se slučaj ocijeni prihvatljivim, onda će odluka, koja se očekuje u najboljem slučaju 2024. godine, biti ispitana: sudska praksa suda o globalnom zatopljenju je još uvijek neispravna.
Tužioci su u svom pristupu privukli pažnju i komesarke Savjeta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je Sudu uputila zapažanja. Ona smatra da sudije moraju “pružiti konkretnu zaštitu ljudima koji trpe posljedice klimatskih promjena”.
Prva dva klimatska slučaja usmjerena na Švicarsku i Francusku ispitana su u martu od strane ECHR-a, koji još nije donio odluku.
France24, AFP
