Međunarodna agencija za energetiku, IEA u svom posljednjem izvještaju donosi podatke koji bi europsku i američku industriju proizvođača opreme za zelenu energiju trebali duboko zabrinuti.
Kina je tako u 2021. godini imala tržišni udio u globalnoj proizvodnji modula od 75 posto. U 2024. taj se postotak popeo na 83 posto. Prije tri godine proizvodili su 85 posto svih fotonaponskih ćelija na planeti, danas proizvode čak 88 posto s daljom tendencijom rasta. Solarne wafle, odnosno solarne članke proizvode gotovo u potpunosti, pokrivaju čak 95 posto svjetske proizvodnje.
Dominiraju i u ključnom elementu za proizvodnju svih ostalih dijelova fotonaponskih elektrana i njihovih dijelova- proizvodnji polikristalnog silicija. Riječ je o obliku silicija visoke čistoće koji je ključna sirovina u opskrbnom lancu solarne fotonaponske (PV) tehnologije. Za proizvodnju solarnih modula, polikristalni silicij se topi na visokim temperaturama kako bi se formirali ingoti, koji se zatim režu u tanke pločice i obrađuju u solarne ćelije i solarne module. Tu su pokrili 93 posto tržišta.
Europska unija istodobno proizvodi oko 2 posto modula, što je pad za jedan posto u odnosu na 2021.
Udio u proizvodnji ćelija je jedva jedan posto, solarne članke gotovo nikako ne proizvodi, dok je najveći pad doživjela upravo proizvodnja polikristalnog silicija. U 2021. EU je proizvodila oko 8 posto ukupne količine ovoga materijala, dok je u 2024. pala na jedva dva posto.
Kako je Kina postala tako jak igrač u proizvodnji svih ovih elemenata?
Jedna kineska pokrajina posebno dominira u proizvodnji elemenata za fotonaponske elektrane, od samog vađenja ruda, do transporta i obrade, pa do finalnog proizvoda. Riječ je o pokrajini Xinjiang koja apsolutno dominira globalnim opskrbnim lancem solarnih panela.
Ako vam je naziv pokrajine poznat, za nju ste čuli zbog optužbi za nezakonito zatvaranje kineske islamske manjine-Ujgura.
Punim imenom Xinjiang Ujgurska Autonomna Regija (XUAR ili Ujgurska Regija), iz ove regije dolazi velika većina panela koji se užurbano postavljaju po Europi, pa tako i u BiH koju ovaj val zelene tranzicije nije zaobišao.
The Forced Labour Lab na Sveučilištu Sheffield Hallam u Engelskoj proveo je istraživanje u ovoj pokrajini. Ujgurska regija proizvodi između jedne trećine i polovice svjetskog polikristalnog silicija za solarnu upotrebu. Kineska vlada jeprema njihovim tvrdnjama namjerno smjestila proizvodnju u ovu regiju tijekom posljednjih petnaest godina, smanjujući cijenu ovog ključnog proizvoda, što je dovelo do zatvaranja proizvodnje u drugim dijelovima svijeta, tvrdi Laura Murphy, istraživačica modernog ropstva, profesorica specijalizirana za ljudska prava i moderno ropstvo koja je autorica nekolicine radova koji se bave ovom problematikom.
Na osnovu njezinih i sličnih izvještaja o stanju ljudskih prava u Ujgurskoj regiji, 2021. godine Sjedinjene Američke Države uvele su Zakon o sprječavanju prisilnog rada Ujgura (UFLPA), nakon kojeg je došlo do pada uvoza opreme iz tog područja.
Zakon o sprječavanju prisilnog rada Ujgura unaprijed pretpostavlja da su svi proizvodi koji potječu iz Xinjianga rezultat prisilnog rada, osim ako se ne dokaže suprotno. Teret dokazivanja stoga leži na kineskim proizvođačima i američkim tvrtkama, koje moraju pružiti jasne i uvjerljive dokaze da njihovi uvozi iz Xinjianga nisu proizvedeni korištenjem prisilnog rada.
U izvještaju je tada navedeno:
“Ovaj izvještaj se bavi nedostatkom transparentnosti mapirajući, koliko je to moguće s obzirom na dostupne podatke i stručnost u području, opskrbne lance glavnih proizvođača solarnih modula, kao i odabranih drugih proizvođača. S obzirom na dostupne podatke, izvješće procjenjuje izloženost deset proizvođača Ujgurskoj regiji, pažljivo birajući po veličini i raznolikosti. Procijenili smo pet najvećih proizvođača (koji zajedno proizvode 70 posto svjetskih solarnih modula) kao i neke manje marke; procijenili smo tvrtke koje posluju u Kini, jugoistočnoj Aziji, EU i SAD-u; pregledali smo neke za koje je ranije bilo poznato da su povezane s Ujgurskom regijom i druge za koje se sumnjalo da su manje izložene; i odabrali smo neke jer su visoko vertikalno integrirane, a druge koje ovise o vanjskim dobavljačima kroz cijeli vrijednosni lanac.
Zbog toga što velika većina tvrtki ne želi učiniti svoje opskrbne lance potpuno transparentnima, izvješće koristi stručnost stručnjaka za solarnu industriju za analizu određenih aspekata opskrbnih lanaca koji ostaju netransparentni.
Svakoj tvrtci pružena je prilika da izmijeni ili dopuni opskrbne lance prikazane u ovom izvješću i da odgovori na naše tvrdnje. Većina tvrtki nije odgovorila ili su se pozvale na kineske zakone protiv sankcija i špijunaže kao objašnjenje za ne pružanje detaljnih informacija o svojim opskrbnim lancima.
Najznačajniji nalazi izvješća uključuju sljedeće: Ujgurska regija sada čini približno 35 posto svjetskog polikristalnog silicija (pad sa 45 posto) i čak 32 posto globalne proizvodnje metalurškog silicija.
Velika većina modula proizvedenih globalno i dalje je izložena Ujgurskoj regiji. Proizvodnja u Kini značajno povećava izloženost. Neki od najvećih svjetskih proizvođača modula čini se da su podijelili svoje opskrbne lance kako bi stvorili liniju proizvoda za koju tvrde da je bez XUAR ulaza, premda dokazi o tim tvrdnjama variraju ovisno o dobavljaču. Većina tvrtki sugerira da su ti opskrbni lanci posvećeni američkom tržištu ili su dizajnirani s ciljem usklađenosti s UFLPA. Udio modula proizvedenih od strane tvrtki sa sjedištem u Kini na ovim posvećenim opskrbnim lancima čini se da se kreće od 7-14 posto ukupnog proizvodnog kapaciteta tih tvrtki globalno. Tvrtke koje su stvorile opskrbne lance navodno bez XUAR ulaza i dalje nabavljaju od dobavljača ili poddobavljača koji su izloženi Ujgurskoj regiji za druge linije proizvoda. Ponekad je nemoguće utvrditi jesu li te linije proizvoda doista bez XUAR ulaza jer tvrtke ne otkrivaju dovoljno informacija o opskrbnim lancima.”
Nekoliko velikih solarnih tvrtki povezano je s korištenjem prisilnog rada u svojim opskrbnim lancima solarne energije. Tvrtke navedene u ovim izvješćima uključuju GCL-Poly, East Hope Group, Daqo New Energy, Xinte Energy, Jinko Solar, JA Solar, LONGi Solar, Trina Solar, BYD, Hanwha Q Cells i Canadian Solar.
Uvođenje strogih regulativa
Zajedno, solarne tvrtke navedene u izvješćima opskrbljuju više od trećine svjetskog polikristalnog silicija, koji se rafinira iz kamena i na kraju pretvara u fotonaponske panele koji se postavljaju na krovove i energetske projekte, uključujući one u Sjedinjenim Državama i Europi.
Optužbe o prisilnom radu u opskrbnim lancima ovih solarnih tvrtki dovele su do značajnih posljedica. Američka vlada poduzela je mjere za blokiranje više od 1.000 pošiljki solarnih energetskih komponenti iz kineske regije Xinjiang zbog zabrinutosti zbog ropskog rada. Unatoč tim zabrinutostima i naporima, solarna industrija nastavlja rasti, a popularnost ovih ključnih brendova ostaje jaka.
Australska vlada, članica Clean Energy Council-a koji predstavlja tvrtke za obnovljivu energiju i instalatere solarnih panela, pozvala je na veću lokalnu proizvodnju i proizvodnju obnovljive energije. Vijeće također predlaže shemu “certifikata podrijetla” kako bi se suzbile zabrinutosti oko ropskog rada.
Pristup Ujedinjenog Kraljevstva prema transparentnosti opskrbnog lanca inspirirao je slične zakone u drugim zemljama, kao što su Njemačka, Francuska i Nizozemska, koje su sve donijele zakone koji zahtijevaju dužnu pažnju u opskrbnim lancima. Njemačka, članica EU-a, poduzima korake kako bi se suočila s prisilnim radom u proizvodnji solarnih panela u Kini. Njemačke solarne tvrtke pozivaju njemačku vladu da podrži domaću solarnu industriju i pomogne u njezinom oživljavanju.
Europska unija također je uvela regulative kako bi osigurala da tvrtke koje uvoze solarne panele u EU ne koriste prisilni rad. Regulative zahtijevaju od tvrtki da provode dužnu pažnju kako bi osigurale da su solarni paneli proizvedeni etički i održivo. Potrošači bi trebali biti svjesni radnih praksi tvrtki koje podržavaju i zahtijevati da poduzmu korake kako bi osigurale da se prisilni rad ne koristi u njihovim opskrbnim lancima.
Kako je Kina preuzela primat od Njemačke
U svibnju 2023. godine, jedan od najvećih europskih proizvođača fotonaponskih ćelija, ili jednostavnije rečeno solarnih panela, njemački Solarwatt najavio je gašenje proizvodnje.
Tvrtka iz Dresdena osnovana 1993. ovim je činom priznala poraz pred nadirućim proizvodima iz Kine s kojima se cjenovno više ne može pratiti. Oko 190 od 750 zaposlenih širom Europe bit će pogođeno zatvaranjem postrojenja.
UNIŠTILA IH KINESKA KONKURENCIJA Najveći njemački proizvođač solarnih panela gasi proizvodnju
Njemački proizvođač solarnih panela SOLARWATT gasi proizvodnju. Kompanija, koja se smatra jednim od posljednjih velikih njemačkih proizvođača solarnih modula, objavila je da od kraja kolovoza 2024.…
Njemački proizvođač solarnih panela SOLARWATT gasi proizvodnju. Kompanija, koja se smatra jednim od posljednjih velikih njemačkih proizvođača solarnih modula, objavila je da od kraja kolovoza 2024.…
Solarwattu nije pomogla ni inicijativa Europske unije nazvana „The Net-Zero Industry Act“ koja ima za cilj ubrzati prijelaz prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, prema kojoj bi 40 posto panela instaliranih u EU moralo biti i proizvedeno u EU.
EU reagirala, ali za mnoge prekasno
Akt predložen u ožujku 2024. potiče investicije u čiste tehnologije, kao što su obnovljivi izvori energije, skladištenje energije, proizvodnja vodika i hvatanje i skladištenje ugljika, pojednostavljuje i ubrzava postupke izdavanja dozvola za projekte čistih tehnologija te naglašava razvoj programa vještina i obuke za radnu snagu. Zamišljen je je da jača otpornost opskrbnih lanaca za ključne sirovine i komponente potrebne za čiste tehnologije. Zakon ima za cilj stvoriti nove ekonomske prilike, povećati industrijsku konkurentnost EU, smanjiti emisije stakleničkih plinova i doprinijeti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, navedeno je na stranicama Europske komisije.
Za Solarwatt, ali i velik broj europskih proizvođača ovaj zakon dolazi prekasno.
Njemačka je do 2012. bila najveći i najjači igrač na solarnom tržištu. Tada je vlada poticala solarne panele putem feed-in tarifa, plaćajući vlasnicima solarnih panela za doprinos energije mreži. Ti poticaji učinili su Njemačku svjetskim liderom u solarnoj energiji, postavljajući zemlju u središte istraživanja i razvoja u industriji.
Međutim, 2013. godine njemačka vlada je promijenila zakon, iznenada učinivši obnovljive izvore energije skupljima. Industrija je doživjela kolaps. Sedamdeset tisuća ljudi u njemačkoj solarnoj industriji izgubilo je posao. Sva proizvodnja preselila je u Kinu.
BiH je i dalje solarni divlji zapad
U BiH, solarna ekspanzija prisutna je već nekoliko godina, a investitori koriste prednosti jeftine opreme za instalaciju koju uvoze iz Kine. Kroz istraživanje hercegovina.info došli smo do podataka da je velik dio opreme instalirane na bh. solarne elektrane upravo iz sporne Ujgurske regije. Zbog nedostatka evidencija koje se vode o tome iz koje točno regije se koji kineski proizvod uvozi, nemoguće je dobiti točne podatke o postotku proizvoda nastalih robovskim radom.
Yalkun Uluyol je profesor međunarodnih odnosa ujgurskog porijekla koji je pobjegao u Istanbul od progona kineske vlade. Više puta je svjedočio o strahotama koje je njegova obitelj prolazila u kampovima, te o prisilnom radu na koji su natjerani pripadnici ove manjine.
Optužuje sve zemlje koje olako uvoze ovakve proizvode da sudjeluju u genocidu nad Ujgurima.
Za Taiwan Plus News tvrdi kako su trenutne cijene solarnih panela umjetno snižene manipulacijama Kineske vlade. Tvrdi kako iza te niske cijene stoji velika potrošnja uglja, robovska radna snaga, ogromne državne subvencije i apsolutno nikakvo pridržavanje ekoloških standarda.
“Solar bi trebao biti skuplji jer su svi procesi u njegovoj proizvodnji energetski intenzivni. Proizvodnja polisilikona je zaista proces koji konzumira ogromne količine energije, a u Kini se ta energija dobiva iz najprljavijeg uglja. Ako se proizvodi bez uglja ili na mjestima gdje su cijene enregije više, cijene završnog proizvoda idu naviše. To znači da kupnja etički proizvedenih panela mora biti skuplja, no moramo se sjetiti da proizvodnja panela energijom koja dolazi iz uglja ne pomaže prirodi, moramo ići na proizvodnju panela iz energije koju dobijemo iz obnovljivih izvora”.
Zemljama uvoznicama preporučuje da udruženo surađuju na sustavnom rješenju. “Sve treba dignuti na međunarodnu platformu i tražiti od korporacija da se prilagode i da dobro provjere porijeklo solara koje uvoze.
“Kao konzumenti, uvoznici i kupci, moramo biti sigurni da ono što kupujemo nema mrlju robovskg rada Ujgura i moramo proizvođačima tražiti dokaze o lancu opskrbe u kojem potvrđeno nema dijelova nastalih robovskim radom”, tvrdi ovaj profesor na Istanbulskom sveučilištu.
Podaci za BiH
Konkretne podatke za BiH gotovo je nemoguće dobiti.
Od Agencije za statistiku BiH dobili smo podatke o ukupnom uvozu solarnih panela i pripadajućih dijelova kroz godine 2021. 2022. i 2023.
Paneli i njihovi dijelovi uvoze se po carinskoj tarifi pod tarifnim brojevima 8541 42 00 00–fotonaponske ćelije koje nisu sastavljene u module ni u panele, te 8541 43 00 00–fotonaponske ćelije sastavljene u module ili panele.
Tako je iz Kine u 2021. u BiH uvezeno 12.402.625,92 BAM vrijednosti panela, ukupne mase 1.557.978,17 kg.
U 2022. dolazi do vrhunca, uvozi se 45.588.795, 69 BAM vrijednosti panela, ukupne mase 4.384.363 kg, dok u 2023. godini, dolazi veliki pad, te je u BiH uvezeno 268.286 BAM panela i dijelova, ukupne mase 46.972 kg.
Nejasno je otkud toliki pad u 2023. no razumna je pretpostavka kako se zbog sporih procedura oko olakšavanja izdavanja dozvola malim proizvođačima, dobar dio nabavljenih panela i dalje drži na lagerima dok se potražnja opet ne poveća.
U ožujku smo poslali upite prema četiri uvoznika i distributera solarnih panela u BiH i niti jedan od njih nije odgovorio na naš upit. Do informacija smo pokušali doći i telefonskim putem, no zaposlenici nam bez direktora nisu ništa mogli reći. Do direktora nismo uspjeli doći.
Obratili smo se i Vanjskotrgovinskoj komori, te Upravi za neizavno oporezivanje.
Iz VTK BiH rečeno nam je kako ne mogu mnogo pomoći glede ovoga problema. “VTK/STK BiH je udruženje bh. privrednika čiji je primarni zadatak promocija izvoza bh. kompanija. U tom smislu, nemamo saznanja o dolje navedenom”, napisali su iz komore.
U BIZNIS IDU I MINISTRI Cijene hercegovačkog krša eksplodirale zbog solarnih elektrana
Proces dekarbonizacije i zaokret prema obnovljivim izvorima, u kojem se solarna energija nametnula kao trend, od bezvrijednog hercegovačkog krša napravili su atraktivno tlo za investicije.…
Iz Uprave za neizravno oporezivanje sličan odgovor, objašenjenje kako oni samo provode akte koji dolaze sa drugih razina, u ovom slučaju, iz Vijeća ministara BiH, konkretno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje vodi zakonodavni element vezano za vanjsku trgovinu.
Iz ovoga ministarstva nismo dobili odgovor na naš upit.
Domaća proizvodnja ovakvih panela ne postoji, te je zabilježen jedan slučaj navodne namjere da se isti gradu u Gacku, o čemu su pisale kolege sa Direkt portala.
Licemjerje Zapada
Kako nismo imali sreće sa institucijama, za dodatna objašnjenja obratili smo se profesoru Damiru Miljeviću, ekonomskom stručnjaku sa velikim iskustvom u oblasti energetske tranzicije, razvoja energetskog tržišta i energetske ekonomije.
Miljević kaže kako u BiH institucije nisu svjesne ničega, pa ni ovoga. Dodaje kako ima vrlo veliku ogradu oko ove problematike.
“Po mom skromnom mišljenju, više je u funkciji zaustavljanja Kineza koji pobjeđuju na globalnom tržištu u svim segmentima suvremenih tehnologija i to kvalitetom i cijenom u odnosu na Zapad, nego što je to iskrena briga za ljude”, kaže Miljević.
Što se spornih kompanija iz Kine tiče, na tržištu BiH dominiraju Jinko grupa, Longi, Trina, Hanwha Q Cells, te Canadian solar čije panele možete kupiti praktički kod svakog ozbiljnijeg trgovca ovom opremom za nekih 200 do 500 KM po panelu.
Sa liste kompanija koje su koristile robovsku radnu snagu uklonjena je tvrtka Risen, također kineska, čije solare postavljaju brojni inivestitori u Hercegovini, uključujući i Zdravka Mamića, odnosno njegovu trvtku Plavo sunce.
Upit o korištenju robovske radne snage kompaniji Risen 2021. godine slali su iz britanske udruge Business & Human Rights Resource Centre, koja se bavi praćenjem nekoliko tisuća kompanija kako bi iskorijenila kršenje prava radnika. Iz ove tvrtke im nikada nisu odgovorili.
Svjesnost domaćih investitora, bilo onih koji kupuju panele za svoje krovove ili kupuju na tisuće panela koje postavljaju u prirodu, glede porijekla opreme koju nabavljaju očigledno je veoma niska. Oči ostaju zatvorene sve dok im je i cijena niska.
