“Na bezbjednost država u regionu negativan utjecaj ispoljavaju i separatističke težnje, etničke i vjerske tenzije, tendencije ukidanja Dejtonskog sporazuma i Republike Srpske, ugrožavanje položaja srpskog naroda, terorizam, organizovani kriminal, iregularne migracije, trgovina narkoticima, trgovina ljudima, korupcija, prirodne i tehničke i tehnološke nesreće, izvođenje cyber napada na objekte kritične infrastrukture, kao i širenje lažnih vijesti i dezinformacija u okviru koncepta hibridnog i informacionog ratovanja”, navodi se u dokumentu strategije odbrane Srbije koji će razmatrati i vjerovatno usvojiti Skupština Srbije.
Simptomatično je nekoliko detalja, poput prava koji je Srbija sebi dala da kao strateško pitanje postavlja uređenje u susjednoj državi. Zanimljivo je da Vlada Srbije u predloženom dokumentu problematizira kao opasnost širenje lažnih vijesti i hibridni rat, iako je Srbija jezgro takvih vijesti, tabloidne politike i dezinformacija.
“Očuvanje Republike Srpske kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i unaprijeđenje položaja Srba u regionu i svijetu od posebnog je značaja za bezbjednost i odbranu Republike Srbije. Republika Srbija kao jedan od garanta Dejtonskog sporazuma nastavit će da unapređuje specijalne paralelne odnose sa Republikom Srpskom, uz uvažavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”, navodi se u dokumentu.
Srbija i u ovom slučaju uporno naglašava opciju da je garant Dejtonskog sporazuma, iako je samo jedan od potpisnika. Paralelne veze Srbije i RS-a su već davno uspostavljene i traju, a sada će biti ovjekovječene i zvaničnim dokumentom u Skupštini Srbije. Tako Srbija umjesto da specijalne veze gradi sa službenim Sarajevom, samo deklarativno poručuje da poštuje teritorijalni integritet, a politiku vodi sa RS-om.
O ovoj temi smo razgovarali s Denisom Hadžovićem iz Centra za sigurnosne studije. On za Klix.ba kaže da se radi o odrazu ranije usvojene strategije nacionalne sigurnosti Srbije, gdje su definisani vanjskopolitički ciljevi.
“Jedan od vanjskih ciljeva Srbije je i Republika Srpska i mi smo s tim suočeni od završetka rata do danas. Srbija se uporno pozicionira kao garant Dejtona, umjesto kao potpisnica. Time šire svoj utjecaj na BiH, a nešto slično radi i Hrvatska, čemu je naša zemlja izložena. To je nešto s čim se BiH mora boriti“, naglašava Hadžović.
On poručuje da je jedna mala zemlja, kao BiH osuđena na takvo nešto i ne samo BiH već i moge zemlje koje nemaju snažnu vojnu, diplomatsku ili ekonomsku moć.
“Te zemlje se mogu prikloniti nekim većim savezima kako bi osigurali svoje interese. Najbolji pokazatelj je EU, a mnoge zemlje su taj štiti, kao što je i NATO iskoristili za zaštitu svojih interesa. Institucije BiH često nisu u poziciji da daju pravi odgovor na brojne perfidne napade i nemamo jasnu viziju šta su nasi nacionalni interesi, i države i građana. Trebaju nam odgovorniji političari”, zaključuje Hadžović.
Izvor: Klix
