Nacrt izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Republike Srpske koji je Skupštini dostavila Vlada i koji je usvojen ne precizira sankciju za femicid, kažu u Fondaciji “Udružene žene” iz Banjaluke.
“U principu, ovim usvojenim Nacrtom, koji je došao iz Vlade, samo se daje definicija femicida, a ne predviđa se posebna kazna za krivično djelo femicida”, pojašnjava za Detektor Aleksandra Petrić iz Fondacije, koja se zalaže za život žena i djece bez nasilja i povećanje uticaja žena u javnom i političkom životu.
“Nama je bitna kazna, a nije nam bitno kojim zakonom će to biti regulisano”, dodaje ona.
Članice Fondacije “Udružene žene” najavljuju da će putem javnih rasprava insistirati na preciznom definisanju kazne.
Za femicid kao posebno krivično djelo, u Nacrtu o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je predložio poslanik Nebojša Vukanović, navodi se da će počinilac biti kažnjen kaznom od najmanje deset godina ili doživotnom kaznom zatvora.
Nacrt koji je odbijen predlagao je da se ova kazna izrekne onima koji liše života žensko lice a članovi su porodice ili bliske osobe, bivši ili sadašnji partner bez obzira da li su živjeli u zajedničkog domaćinstvu, a dodaje se i element prethodnih zlostavljanja ili odbijanje partnerstva.
Prema mišljenju Vlade Republike Srpske na ovaj Nacrt, u njemu nije jasno precizirano biće krivičnog djela. Dodaju i da nije usklađen sa Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske.
“Nije prihvatljiv s obzirom da se Vlada Republike Srpske opredijelila da pitanje femicida riješi kroz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Republike Srpske”, navodi se u mišljenju na Nacrt zakona koji je Vlada dostavila Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
Poslanica Mirna Savić Banjac navodi da je femicid usvojenim Nacrtom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama odlično definisan, ali i ona kao glavni nedostatak navodi nepostojanje posebne kazne za ubistvo žene.
“Mislimo da je pametnije staviti kaznene odredbe i to ne manje od teškog ubistva, i to smo predložili ministru u raspravi, i to ćemo tražiti”, navodi Savić Banjac za Detektor.
Žene najčešće žrtve nasilja
Vukanović smatra da je nacrt kojim su predviđene veće kazne za ciljano ubistvo žene odbijen jer je riječ o prijedlogu opozicije.
“Mi smo predložili da se izmijeni Krivični zakonik i da se u njega uvrsti femicid kao posebno krivično djelo, jer ako može kleveta kao posebno krivično djelo, ne znam zašto ne bi mogao biti i femicid i zašto ne bismo pooštrili kazne i na taj način preduprijedili nasilje u porodici”, kaže Vukanović.
Predsjednik Skupštine Nenad Stevandić rekao je, u toku skupštinske rasprave, da je ovaj prijedlog sa dnevnog reda skinut jer se ne smije dozvoliti da zakon ima diskriminatorske odredbe.
“Ja sam dobio slične primjedbe da ako se želi inkriminisati femicid, mora se inkriminisati mogućnost da oba pola budu pretučena i da oba pola budu počinioci, i to je bio posao za predlagača da se konsultuje i da to ispravi”, kazao je Stevandić, tvrdeći da je za prijedlog dnevnog reda došao tekst za koji se zna da ne može proći, te ga je odbio stručni i nadležni odbor.
Iz Fondacije “Udružene žene” navode i da femicid, zbog toga što je rodno specifičan, ne može uključivati lica muškog pola kao žrtve.
“U društvima poput našeg potrebno je prepoznati probleme snažnog uticaja patrijarhata i tradicije, kao i široko rasprostranjene tolerancije na sve oblike nasilja prema ženama. Ovi problemi su vidljivi kroz nedovoljnu sistemsku zaštitu žena od nasilja. Prema svim zvaničnim statistikama, žene su dominantne žrtve nasilja u porodici, seksualnog nasilja i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja”, navode iz Fondacije.
Mehanizmi za dodatnu zaštitu žena
U Banjaluci su u protekla dva mjeseca održana dva protesta protiv femicida. Iz “Udruženih žena” napominju da je u prvoj polovini ove godine, na području koje pokriva banjalučka Policijska uprava, za 65 procenata povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama u odnosu na isti period prošle godine.
To ne znači nužno da je povećan broj slučajeva nasilja, kažu u ovoj organizaciji, ali su podaci svakako upozoravajući. Navode da je od 2020. godine, od kada se nasilje u porodici tretira kao krivično djelo i od kada policija ima obavezu da radi provjeru rizika, došlo i do “ohrabrenja da se slučajevi prijavljuju”.
Zakonom predviđena kazna za nasilje u porodici koje dovede do smrtnog ishoda u Republici Srpskoj jeste, trenutno, od tri do petnaest godina, dok je za teško ubistvo od deset godina do doživotnog zatvora. “Udružene žene” traže da se ubistvo žene tretira kao teško ubistvo.
Detektor je ranije pisao da se ubistva žena koje počine muškarci širom svijeta sve češće procesuiraju kao zločini iz mržnje, ali u Bosni i Hercegovini to još uvijek nije praksa.
Kontinuirano praćenje rada sudova u Republici Srpskoj koje se provodi od 2011. godine ukazuje na sudsku praksu veoma niskih kazni za nasilje u porodici i druga krivična djela rodno zasnovanog nasilja, u kojem su žene dominantno žrtve i oštećene, pojašnjavaju iz Fondacije.
Zbog toga, navode “Udružene žene”, postoji potreba da se zakonima prepoznaju dodatni mehanizmi zaštite žena i okolnosti kojima su izložene nasilju i ubistvima zbog toga što su žene.
“Smatramo da bi regulisanjem femicida kao posebnog krivičnog djela ili kvalifikovanog oblika krivičnog djela teškog ubistva, Republika Srpska omogućila dodatnu zaštitu žena i prepoznala društvenu opasnost femicida”, zaključuje Petrić u razgovoru za Detektor.
