Izbor novog glavnog državnog tužioca trebao bi biti uskoro okončan, a vrlo izgledno je da će se to dogoditi do kraja ovog mjeseca, rečeno je za Klix.ba od izvora u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Pravosuđe u Bosni i Hercegovini je na nikad nižim granama. To potvrđuju brojni izvještaji i analize, a u posljednje vrijeme tu činjenicu posebno naglašava ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Američki ambasador Michael Murphy nedavno se u autorskom tekstu osvrnuo na stanje u bh. pravosuđu kazavši da VSTV, čelnici sudova i brojn glavni tužitelji ne podržavaju procesuiranje tzv. “velikih riba” te da se tužitelji uglavnom bave, uslovno rečeno manjim slučajevima, izbjegavajući suočavanje sa slučajevima visoke korupcije.
A o visokoj korupciji, nepotizmu i kriminalu političara, o namještanju tendera i slično priča se decenijama. Paralelno građani još nisu vidjeli rezultate takvih tvrdnji u sudskim klupama. Jedan od najvećih problema koji se izdvaja u analizama je i podložnost tužilaca i sudija korupciji.
U takvim okolnostima VSTV treba izabrati novog glavnog državnog tužioca. U utrci su tri imen ai to trenutni vršilac dužnosti glavnog tužitelja Milanko Kajganić, Diana Kajmaković te Miroslav Janjić. Oni su pozvani na obavljanje završnog razgovora, nakon čega će VSTV odlučiti. Međutim, u međuvremenu je tužiteljica Kajmaković na neki način etiketirana zbog spominjanja u aplikaciji Sky, kojaje predmet brojnih istraga, a zbog toga ju je Kajganić premjestio u odjel za procesuiranje ratnih zločina.
Trenutno se najviše šansi daje upravo aktuelnom vršioci dužnosti glavnog tužitelja Milanku Kajganiću.
A državno tužilaštvo ne može se pohvaliti efikasnošću. Rezultati pokazuju da su u 2021. godini podigli smao jednu optužnicu za visoku korupciju i to krajem 2021. godine protiv Selme Cikotića, sadašnjeg ministra sigurnosti BiH. Ostale afere i krivične prijave se procesuiraju veoma sporo ili se drže u ladicama po nalozima određenih politika.
Koliko je samo podneseno krivičnih prijava protiv Milorada Dodika (SNSD) zbog podrivanja države, korupcije, finansijskih malverzacija. Koliko je samo slučajeva privrednog kriminala, sumnjive privatizacije i slično koji nikada nisu stigli do optužnice.
U međuvremenu državno tužilaštvo fokus stavlja na kvantitet pa redaju optužnice za krijumčarenje migranata, ilegalnu trgovinu duhanom i tako dalje. Od koruptivnih djela rubriku najčešće popunjavaju prijavama za mito graničnih policajaca. Tako su prema pisanju Detektora u 2020. godini podigli svega 12 optužnica za korupciju, od čeg aviše od pola u decembru te godine. A u tim optužnicama je navedena protivpravna korist u iznosu od nešto preko 15.000 KM.
Loše iskustvo
U kakvom stanju se nalazi pravosuđe u našoj zemlji najbolje govori podatak da od formiranja Tužilaštva BiH 2003. do sada nijedan glavni tužilac nije okončao mandat bez skandala. Prvi glavni tužilac je bio Marinko Jurčević, koji je podnio ostavku bez specifičnog objašnjenja. Njegov nasljednik Milorad Barašin je smijenjen zbog neprimjerenih kontakata s međunarodnim krijumčarem oružja Slobodanom Tešićem.
Barašina je naslijedio Goran Salihović 2013. godine, ali je suspendovan 2016. zbog afere “Transkript”, koja se odnosila na novinara Matu Đakovića i Milorada Dodika, odnosno na posredovanje u cilju saznanja da li će protiv Dodika biti pokrenut određeni postupak.
Bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je suspendovana zbog nemara u vršenju službenih dužnosti te zbog “ponašanja u sudu i tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”.
Stoga država sada čeka novog glavnog državnog tužioca koji treba pokrenuti procese uz etiketu ogromnih problema te institucije, uz etiketu korumpiranih tužilaca i izuzetno niskog stepena povjerenja javnosti u pravosuđe.
Izvor: Klix
