Piše: Nermana SUŠA

Kada govorimo o bh. načinu medijskog obraćanja, možemo uočiti tendenciju većine medija da stvari često posmatraju iz određenog ugla, pristrasno i subjektivno. Problem bh. medija leži i u neprofesionalnosti i nestručnosti medijskih radnika, što predstavlja problem društva u cjelini. Ono što Bosni i Hercegovini treba jeste novinarstvo koje se neće baviti samo činjenicama i statistikom, već i moralnim i etičkim pitanjima, što bi predstavljalo odgovorno novinarstvo.

U Bosni i Hercegovini postoje političke stranke koje favorizuju određene medije, kojima pružaju finansijsku podršku, što utječe na njihovu nezavisnost. Samim tim mediji postaju glasnogovornici određene strane. Mediji u BiH (većina) su veoma zavisni, samim tim što su ekonomske teškoće najprisutnije u medijima. Nije tajna da su novinari u BiH veoma loše plaćeni za svoj posao, pa su tako više podložni korupciji i primanju mita kako bi obezbijedili materijalnu sigurnost za sebe i svoju porodicu. Čast spašavaju prepoznatljivi online, nezavisni mediji.

IZGUBLJEN OSJEĆAJ ZA NEPRISTRASNOST

Mediji su ogledalo društva, samim tim uloga medija je važna i za samu državu jer jačanje profesionalizma i zaštita nezavisnosti novinara u BiH će biti od velike koristi za promicanje slobode, što samim time potiče razvoj pluralističkog i tolerantnog društva.

Budući da je na tezu kako politika, socijalni i ekonomski faktori najviše utječu na objektivnost bh. medija, kao i na kvalitet obrazovanja i nedostatak praktičnog rada, čak 82,7% ispitanika u anketi naših saradnika-studenata dalo je potvrdan odgovor da su politika i politička moć najvećim udjelom odgovorni za neobjektivno izvještavanje. Naš sagovornik, profesor Džihana, iznosi sličan stav:

„Mislim da bi se mogli izvesti zaključci da je korupcija u BiH izrazito raširena, kao i da ne postoje adekvatna znanja u različitim društvenim sferama, ali da bi uzroke, pa samim tim i pokazatelje za to trebalo tražiti na drugom mjestu, a ne u tome da li mediji prakticiraju normu objektivnosti ili ne.“

Džihana: Ideal objektivnosti nikada nije imao duboko korijenje u našem novinarstvu

Radili smo istraživanje gdje smo komparirali stavove javnosti i stručnog lica kako bismo došli do relevantnih podataka na kojem stepenu objektivnosti je bh. novinarstvo. Postavili smo tezu da su mediji u BiH izgubili osjećaj za objektivnim ili nepristrasnim izvještavanjem. Postoji niz malih istraživanja rađenih na malom uzorku ispitanika koji dokazuju kako su mediji (većina) malo ili skoro nikako objektivni.

Prof. Džihana kaže: „Mi nemamo pouzdanih istraživanja koja bi nam otkrila na koji način bh. novinarke i novinari razumijevaju koncept objektivnosti, ali možemo pretpostaviti da je to shvaćanje bliže evropskom negoli američkom razumijevanju. Isto tako, logično je pretpostaviti da se ovoj vrijednosti ne pridaje naročito velika pažnja jer ne postoji odgovorajuća novinarska tradicija na koju bi se mogle nasloniti postojeće percepcije i prakse. Ideal objektivnosti nikada nije imao duboko korijenje u našem novinarstvu.“

Postoji niz faktora koji utječu na objektivnost medija u našem društvu, pored same političke moći, tu je i ekonomska ovisnost, ali i neznanje, potcjenjivanje novinarske struke, kao i nesigursnost novinara na terenu.

Profesor Džihana je naveo i sljedeće: „Kada govorimo o medijima u cjelini, mislim da postoje određeni sistemski faktori koji utječu na rad svih medija u jednoj državi. Naprimjer, gotovo sve medijske kuće iz BiH imaju poteškoća da kvalitetno prate međunarodna dešavanja jer nemaju adekvatne resurse i kapacitete za to. Isto tako može postojati visoki nivo strančarenja ‒ da je najveći broj medija vezan za određene političke, ekonomske ili ideološke pozicije ‒ pa da većina nudi parcijalnu istinu, ali ne i izbalansiran pogled na stvarnost. Ako je takva situacija u BiH, a postoje određeni indikatori da jeste, onda bi rješenje trebalo tražiti ili u promoviranju medijske pismenosti kojom bi se podučavali građani da koriste višestruke izvore informacija, ili u jačanju javnih medija koji bi imali obavezu da na svim medijskim platformama prakticiraju istinito i nepristrasno novinarstvo.“

RAZLIKA U TRADICIJI I KVALITETI

Kako profesor navodi pojam „strančarenje“, upravo je, prema našoj anketi, 82.7% ispitanih kazalo kako politika najviše utječe na objektivnost izvještavanja medija. Obrazovanje bi trebalo da bude osnovna polaznica bilo koje profesije koje bi bilo ključno za sticanje znanja, vještina i prakse. Mnogi mladi odlaze iz BiH, a „odliv mozgova“ je trend jer mladi smatraju da su prilike vani mnogo bolje. Profesor Džihana ističe kako je žurnalizam vani mnogo bolji:

„Da bi formalni obrazovni sistem mogao utjecati na novinarske prakse trebao bi se ostvariti uslov da novinari pohađaju odgovarajuće škole, a što nije uvijek slučaj u praksi. No, ako zanemarimo obrazovanje i uporedimo kvalitetu žurnalizma u razvijenim zemljama s novinarstvom u BiH, doći ćemo da zaključka da je naše novinarstvo na nižem nivou kvalitete. Velike su razlike u tradicijama, kapacitetima, resursima pa i u očekivanjima publike između BiH i razvijenih zemalja i sasvim je lognično da stepen razvoja novinarstva i kvalitete medijske ponude u našoj zemlji nije na izrazito visokom nivou.“

U našoj anketi iznijeli smo i konstataciju da je upitna objektivnost bh. medija, kao i izvještavanje o određenim temama, najviše kada su u pitanju informativni i politički dijelovi izvještavanja.

Rezultati kažu da se 21,3% ispitanika slaže s ovom konstatacijom, 42,6% njih se uglavnom slaže, 26,2 % njih se niti slažu niti ne slažu, 7,8% se uglavnom ne slaže a 2,1% se apsolutno ne slaže sa postavljenom konstatacijom.

Ukoliko saberemo procente onih koji se apsolutno ili uglavnom slažu s tvrdnjom, dobijamo procenat od 63.9% onih koji dovode u pitanje objektivnost bh. medija.

 

(Tekst je proizveden u okviru projekta IMEP-a „Analitičko novinarstvo i javni interes“)

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime