Iako su građani zabrinuti i mnogo puta su ukazivali na vidljive posljedice, to nije spriječilo kompaniju SNK „Metali“ iz Bijeljine, čiji je vlasnik „Lykos Balkan Metals“ da nastavi sa iskopavanjima. Kompanija je do sada na istraživanja u RS i BiH potrošila oko 15 miliona maraka. Istraživanja je odobrilo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske.
Iz firme SNK „Metali“ su za N1 tvrdili, kako nikakva opasnost po životnu sredinu ne postoji te kako sve rade po najvišim standardima. Iako mještanima sve liči na početak rudarenja na području opštine, oni tvrde riječ je o istraživanju i to ne ruda, nego minerala. Mještani su pitali firmu o kojim mineralima se radi, oni su na svojoj internet stranici već naveli da je identifikovala više od deset minerala. Strahuju da je među njima i litijum.
Načelnica te opštine Snežana Ružićić, inače članica SNSD-a, jedan je od najvećih zagovornika istraživanja u ovom dijelu Republike Srpske. Protiv istraživanja su u više navrata održani protesti građana, protiv su bili i odbornici Skupštine opštine, koji su istraživanja zaustavili prvo u oktobru 2022. godine. Posljednja, aktuelna odluka Skupštine opštine donesena je krajem prošle godine. I tada su odbornici jednoglasno bili protiv nastavka istraživanja u Jezeru.
Mira Dereta iz Jezera jedna je od onih koje su javno protiv toga da na brdu iznad opštine bude otvoren rudnik. Sumnja se da u zemlji ima zlata, to su potvrdili i iz kompanije Likos. Dereta kaže da je većina stanovnika protiv istraživanja, što su pokazali i protesti, ali da se ljudi boje.
„Nemaju hrabrosti, ne smiju, prijeti im se da će ostati bez posla, rade svašta samo da bi narod utišali“, kaže Mira Dereta za „Gerila.info“.
Preko dva mosta nosivosti 12 tona u centru opštine Jezero, prelazili su kamioni iznad 30 tona. To su, između ostalih, bile osnovne žalbe mještana na radove koji su vršeni u okviru geoloških istraživanja na teritoriji opštine, a koji su po tvrdnjama mještana ozbiljno ugrožavali saobraćajnu infrastrukturu.
Iako su iz ove firme tvrdili kako će po završetku posla sve vratiti u prvobitno stanje mještani nisu uvjereni. Iz kompanije su za Radio Slobodna Evropa naveli da su uložili 600.000 maraka u puteve, a da su uvijek pažljivi što se tiče životne sredine, što im je obaveza, jer su listirani na Australijskoj berzi.
Mještani i ekološki aktivisti su izrazili zabrinutost i da bi za posljedicu mogli dobiti i teško zagađenje vodenih tokova, u koje spadaju i rijeka Pliva i Veliko plivsko jezero. Upozoravali su i da je istraživanje, a naročito eventualno rudarenje u naseljenom mjestu protivzakonito. Da bi istraživanja trebalo obustaviti, saglasili su se i odbornici Skupštine opštine Jezero. Oni su jednoglasno usvojili zaključke, kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove opštine.
„Ti ljudi su jako vezani za rijeke i čim su krenule naznake ovakvih projekata, odmah su se pobunili, jer su svjesni šta takav projekt donosi. Ljudi su definitivno osviješteni i svjesni kako te kompanije funkcionišu, kakav trulež ostavljaju iza sebe. Ljudi na vrijeme dižu svoj glas i opravdano je sve što rade“, poručio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu za „Faktor.ba“.
Ministar rudarstva i energetike Petar Đokić najčešće je pominjana ličnost u svim pričama o geološkim istraživanjima. Đokić je za „Gerila.info“ rekao da ne treba razlikovati istraživanja od rudarenja i tvrdi da od istraživanja niko ne može imati nikakvu štetu.
Otpadne vode odlaze u Plivu
Otpadne vode iz bušotine, tokom noći se puštaju slobodno u prirodu i nadalje kapilarno u Jošavku i Plivu. U međuvremenu se i načelnica opštine Jezero Snježana Ružičić obratila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske od koga je tražila informacije o geološkim istraživanjima. Iz ovog Ministarstva su joj odgovorili da su republički inspektori Sektora za vode i Sektora tehničke inspekcije obavili vanrednu inspekcijsku kontrolu.
Iz detaljnog odgovora resornog ministarstva da se zaključiti da je nadležna inspekcija zaključila, da se istraživanja na lokalitetima Debelo Brdo i Sinjakovo (u opštini Mrkonjić Grad) vrše “u skladu s propisima”. Međutim, navodi se i da je izvršen terenski uvid i obilazak lokaliteta Prisoje (Bag-Babaci), gdje je utvrđeno da „nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja”. Ova tvrdnja Ministarstva, odnosno inspekcije, zvuči više nego nevjerovatno, jer se u istraživanja na pomenutom lokalitetu svako može lično uvjeriti.
Istraživanja su, u jednom slučaju, bila stotinjak metara od kuća, a firma je platila ljudima čije su parcele koristili za izgradnju pristupnih puteva.
U Jezeru nemaju prevelika očekivanja kada je vlast u pitanju.
„Oni hoće velike pare da zgrnu, a narod da se iseljava. Ja sam napravila kuću prije desetak godina i znači moramo bježati odavde. Mi kao narod fino živimo“, kaže Dereta za „Gerilu“.
Dereta ne vjeruje u izjave političara da će istraživanja i eventualno otvaranje rudnika koristiti narodu i Republici Srpskoj.
„To narod će odlučiti, a neće niko drugi jer nije to njihova svojina to je naše, ovo je naše i mi svoje ne damo!“
Opština je o svemu samo obavještena po završetku posla između Ministarstva energetike i rudarstva i firme koja vrši istraživanje. Iako je i predstavnik Ministarstva na burnom okruglom stolu rekao kako se istraživanja ne mogu vršiti u naseljenom području, mještani tvrde da je to slučaj.
Prihvaćena najskuplja ponuda za izgradnju vrtića
Ni Zakon o javnim nabavkama ni javni interes nisu spriječili načelnicu opštine Jezero da izgradnju vrtića u tom mjestu povjeri firmi iz Bihaća, sa jakim političkim i tajkunskim vezama u samom vrhu vlasti Republike Srpske.
Prema pisanju „Impuls“ portala, grupa ponuđača sastavljana od tri firme od kojih su dvije u vlasništvu Jasmina Alagića i njegove supruge, rođene sestre Hamdije Lipovače, političkog moćnika i bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona, na ovom tenderu nije imala konkurenciju, jer su se njihovi prijatelji u opštinskoj vlasti Jezera dobro potrudili da je eliminišu.
U obavještenju o javnoj nabavci radova na izgradnji vrtića u Jezeru, koje je objavljeno 13. januara 2022. godine, navodi se da je ukupna vrijednost radova procijenjena na 432.197,81 maraka. Na tender su se javila dva ponuđača. Grupa ponuđača iz Bihaća koju čine firme „Gaus“, „Domoinvest“ i THM“, za ovaj posao zatražila je 497.906,84 maraka.
Znatno nižu ponudu dostavila je grupa ponuđača, predvođena firmom „Zidart“ iz Mrkonjić Grada. Ova ponuda koja je iznosila 430.190,02 KM, odbačena je zbog formalnih nedostataka.
„Impuls“ portal piše da je komisija konstatovala da je problem bio u tome što je na poleđini koverte kao ponuđač pošiljalac napisano „Zidart“ d.o.o. Bjelajce 12a Mrkonjić Grad, dok je nakon otvaranja koverte utvrđeno da se radi o ponudi grupe ponuđača, u kojoj su osim „Zidarta“ još i „Mig elektro“ iz Mrkonjić Grada i „Termo-Vent“ iz Kotor Varoša.
Direktor „Zidarta“ Damir Milić ispričao je za „Impuls“ da su od žalbe odustali, iako je kako kaže, siguran da su u ovom postupku javne nabavke oštećeni.
„Mi smo ušli u proceduru žaljenja, ali smo na kraju odustali, pošto se bavimo i stanogradnjom i imamo puno posla, pa smo procijenili da nam to nije neophodno, a iziskuje dosta vremena i truda, iako smo znali da smo mogli da dobijemo ovaj postupak, što nam je rekao i naš advokat“, rekao je Milić.
On je potvrdio i da im ugovorni organ nije u skladu sa zakonom dao rok od tri dana da isprave formalne nedostatke.
Treba napomenuti, da je čitava procedura ove javne nabavke završena mjesecima prije usvajanja najnovijih izmjena Zakona o javnim nabavkama te se na nju odnose izmijenjene zakonske odredbe.
Prva prepreka mogućoj kokurenciji postavljena je već u samom startu ove javne nabavke. Nedugo nakon pokretanja postupka ove javne nabavke, već 17. januara, uslijedila je žalba jednog od ponuđača koji je preuzeo tendersku dokumentaciju, zbog čega je došlo do obustavljanja postupka javne nabavke.
Zaključak o obustavljanju postupka javne nabavke donesen je 21. januara. U zaključku se, između ostalog, navodi i da se „rokovi za dostavljanje ponuda odlažu do daljnjeg, do okončanja postupka po žalbi“.
Međutim, već 25. januara doneseno je i rješenje kojim se pomenuta žalba usvaja. U rješenju se navodi i da se u skladu s tim mijenja dio tenderske dokumentacije. Rješenje je objavljeno na sajtu opštine Jezero. Obavještenje o ispravci nikada nije objavljeno na portalu Agencije za javne nabavke, iako je to bila zakonska obaveze.
Riječ je o žalbi na tendersku dokumentaciju koju je ugovornom organu uputio jedan od ponuđača, koji su preuzeli tendersku dokumentaciju. Firma „FCT“ d.o.o. iz Banjaluke se žalila da je kao uslov za učešće na tenderu zatražen dokaz o izvršenju najmanje jednog ugovora čija je minimalna vrijednost 435.000 maraka. U žalbi je navedeno da u skladu sa zakonom tražena vrijednost ne smije biti veća od ukupne procijenjene vrijednosti javne nabavke za koju se ovakav uslov traži.
Kako piše „Impuls“ portal, načelnica opštine je 25. januara donijela rješenje kojim se ova žalba usvaja i ono je istog dana objavljeno na sajtu opštine, ali ne i na portalu javnih nabavki.
Na tendersku dokumentaciju žalio se i ponuđač „Domoinvest“ iz Bihaća. Međutim, 24. januara Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je ovu žalbu odbila. Kao razlog odbijanja navedeno je da žalitelj nije uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 KM.
Međutim, tek 2. marta načelnica je donijela odluku o nastavku postupka javne nabavke. Toga dana na Portalu javnih nabavki objavljana je i ispravka obavještenja o javnoj nabavci, tako što je rok za dostavljanje ponuda produžen do 14. marta. Informacija o izmjenama tenderskih uslova ni tada nije objavljena.
Put favorizovanim firmama Jasmina Alagića i njegove supruge do novog unosnog posla tako je širom otvoren, bez mogućnosti konkurencije. Ipak, radi se o ponuđaču s vrlo moćnim pokroviteljstvom, zahvaljujući rođačkim i poslovnim vezama, kojima su se svojevremeno bavila i nadležna tužilaštva u Unsko-sanskom kantonu.
Prema pisanju „Impuls“-a, u posebnom fokusu su bili poslovi koje je Alagić sklapao s tadašnjim gradonačelnikom Bihaća Hamdijom Lipovačom. Nakon što mu je u politici krenulo „nizbrdo“ i sam Lipovača se odlučio više posvetiti biznisu. Na zvaničnom sajtu kompanije “Integral inženjering“ iz Laktaša, on se navodi kao direktor predstavništva ove firme u Bihaću.
Svakako je upitna i sama cijena izgradnje vrtića, čiji je kapacitet predviđen za dvadeset i petoro djece. U poređenju s cijenama po kojima su izgrađeni mnogo veći vrtići širom RS, jasno je da se radi o preskupom projektu. Na to su upozorili i stručnjaci iz građevinskog sektora.
(ETRAFIKA.NET)
Više na misbih.
