Centralna izborna komisija kaznila je dosad 60 političkih subjekata kaznama u vrijednosti 235. 000 KM zbog preuranjene kampanje.
Najveća kazna dosad izrečena je 12.000 KM. Kažnjen je Opštinski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zbog preuranje kampanje i korištenja maturske proslave za promociju stranke. Kaznu od 10.000 KM dobio je DEMOS zbog preuranjene kampanje u Banjaluci vođene na društvenoj mreži Facebook. Kaznu od 8.000 KM dobila je Srpska demokratska stranka zbog toga što je Centar za kulturu, sport i informisanje Kotor Varoš radio promociju političkih kandidata i stranke na Facebooku. Kaznu od 5.000 KM dobio je Milorad Dodik zbog promocije kandidata u programu RTRS-a.
Za izborne nepravilnosti kazne su predviđene u iznosu od 3.000 do 30.000 KM. Neke od 485 dosad zaprimljenih prijava su još u postupku odlučivanja CIK-a. Dodatno, 25 prijava za zloupotrebu javnih resursa još je u razmatranju.
“Kada je riječ o mjerama uklanjanja spornih sadržaja, od 25 odluka o kazni, 17 objava nije uklonjeno, dok su u ostalim slučajevima uklonjeni plakati, video bimovi, sadržaji na društvenim mrežama i slični materijali” – navode u CIK-u.
Kako zaustaviti preuranjenu i funkcionersku kampanju?
Vehid Šehić, pravni ekspert iz Koalicije “Pod lupom” vjeruje da bi odluke Suda Bosne i Hercegovine mogle biti ključne za promjenu Izbornog zakona kojom bi se adekvatnije spriječile preuranjena i funkcionerska kampanja.
“Treba sačekati oduke suda o onome što CIK nije prihvatio kao zloupotrebu javnih sredstava ili preuranjenu kampanju. Nakon toga će biti jasno šta treba mijenjati u Izbornom zakonu, da vidimo u čemu to pravna norma nije jasna i kakva bi trebala biti pa da bude jasna u ovim slučajevima. Uporedo s tim treba napraviti i analizu budžeta i izdavanja za kapitalne projekte u izbornim i neizbornim godinama i na osnovu toga vidjeti kako se i zašto daje legitimitet funkcionerskoj kampanji” – kaže Šehić.
U okviru promatračke misije Koalicije „Pod lupom“, u prve tri sedmice izvještavanja dugoročnih posmatrača zabilježene su ukupno 273 izborne nepravilnosti. Na zloupotrebu javnih sredstava i resursa odnose se 102 slučaja, 80 slučajeva na preuranjenu izbornu kampanju, 36 slučaja na propuste u radu lokalnih izbornih komisija, 21 slučaj na nepravilnosti u radu medija, 11 slučajeva na pritiske na birače i 23 slučaja na druge izborne nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti se odnosi na sljedeće političke subjekte: SNSD (42), SDA (24), SDP (18), SDS (17) i HDZ BiH (12).
“Funkcionerskom kampanjom smatra se kampanja koju vode oni koji trenutno obnašaju funkcije. Uvijek je to svaka vlast zloupotrebljavala onemogućavajući ravnopravan tretman koga mora biti u periodu od raspisivanja izbora do kraja izbora. Sama pozicija vlasti funkcionerima omogućava da se država pretvori u gradilište. To ne bi bio problem da je to predviđeno u budžetu za 2024. godinu, ali problem je ako to uopće nije predviđeno u budžetu za ovu godinu” – kaže Šehić za InfoRadar.
Ne može se zaustaviti život zbog izbora, ali ne može se to što se radi ni zloupotrebljavati za političku promociju, opominje Šehić.
“Koriste se javna sredstva na nezakonit način, da bi se dobila naklonost birača. Iako postoje jasne zakonske odrednice kada funkcioneri ne bi mogli da prisustvuju otvaranjima, kada ne bi trebali koristiti službena vozila, to se ne primjenjuje” – zaključuje naš sagovornik.
Srđan Trajić kaže da je Transparency International u Bosni i Hercegovini do danas Centralnoj izbornoj komisiji uputio preko 60 prijava. Prijave se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa, preuranjenu kampanju i stranačke ljude u biračkim odborima.
“Stičem utisak da u trenutku kada počne kampanja više ništa neće biti kažnjivo” – kaže Traljić za InfoRadar. Najviše prijava Transparency International u BiH podnio je za zloupotrebe javnih resursa, čime su se stranke hvalile javno i na društvenim mrežama, kaže Traljić.
“Mi smo to prijavljivali ali kazne nisu izricane za zloupotrebu resursa nego samo za preuranjenu kampanju tako da ne znamo kako će CIK gledati na te zloupotrebe resursa kada počne kampanja, vjerovatno će to sve biti dozvoljeno” – kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala.
Izmjene izbornog Zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa
Traljić tvrdi da izmjene Izbornog zakona koje se tiču zabrane zloupotrebe javnih resursa sa ovakvim tumačenjem CIK-a nisu dale rezultat.
“Naglašavam pružanja jednokratnih pomoći građanima od 100-200 KM pred izbore što je kod nas najčešći oblik zloupotrebe i način na koji se indirektno kupuju glasovi. Do sada je kroz ta jednokratna davanja podijeljeno oko 30 miliona po našim podacima sa svih nivoa vlasti” – kaže Traljić.
Izuzetak za redovne budžetske subvencije čija isplata ne bi trebala biti zabranjena u ovom periodu odnosi se samo na one subvenicije koje se isplaćuju svakog mjeseca ili svake godine ili predstavljaju zakonom stečeno pravo pojedinih kategorija koje se moraju ispaltiti bez obzira ko je na vlasti, smatraju u Transparency Internationalu.
“Iz CIK-a su nedavno u izjavi medijima kazali da kao redovne budžetske subvencije smatraju sve one koje se isplaćuju iz stavki planiranih budžetom, tako da ja ne vidim ni hipotetički situaciju u kojoj neko može biti sankcionisan ako isplati nekoj kategoriji građana 100 KM pred izbore jer te isplate moraju doći iz budžeta” – kaže Traljić za InfoRadar.
Dovoljno će biti, upozorava Traljić, da se u izjašenjenju CIK-u funkcioner pozove na bilo koju stavku budžeta, recimo budžetsku rezervu ili više budžetskih stavki koje imaju širu namjenu i prijava će biti odbačena.
“Iz prakse znamo da funkcioner čak i ako nema na toj stavci dovoljno sredstava za tu namjenu može stvoriti deficit ili može to pokriti kroz rebalans, revizija će to konstatovati, ali se ništa dalje neće desiti. Jeednostavno sa takvim pristupom gubi se smisao ove odredbe koja je trebalo da spriječi dominantan oblik zloupotrebe javnih resursa” – smatra Traljić.
Transparency International u BiH svakodnevno dobija prijave građana preko aplikacije “Reflektor”. Građani ukazuju da su čak i članovi opštinskih odbora pojedinih partija uspjeli proći konkursnu proceduru i u biračke odbore ući kao nestranačke ličnosti.
“Pokušavamo trenutno prikupiti dokaze i poslati prijave CIK-u. Za sada samo CIK-u poslali 12 prijava gdje smo identifikovali ljude za koje sumnjamo da su povezani sa političkim partijama pa vidjećemo kakva će biti reakcija CIK-a” – zaključuje Traljić.
Podsjetimo, TI BIH je objavio interaktivnu mapu u kojoj je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili od 7. jula do 7. avgusta čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.
Igranje sa emocijama građana
Na preuranjenu kampanju i funkcionersku kampanju žalilo se Udruženje građana ReStart Srpska. Prijavili su slučaj u kome Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, utiče na birače, zloupotrebljava budžetska sredstva i obmanjuje građane, tvrde iz ReStarta.
“Stanivuković je početkom avgusta 2024. godine na svom profilu na društvenim mrežama, kao i na zvaničnoj stranici Grada Banja Luka, javno objavio da je sve spremno za finansiranje razlike u cijenama hrane i određene stavke koje se tiču samohranih roditelja i roditelja djece sa poteškoćama. Dotični je direktno uticao na birače u predizbornoj kampanji 2024. godine” – kažu u Restartu. Namjerno saopštavanje neistine pomenutoj grupi građana, obećanje da će Stanivuković organizovati podjelu kartica na kojima se može vidjeti logo pomenutog kandidata samo je nastavak preuranjenje funkcionerske kampanje, upozorava Restart.
“To je kandidat radio i u prethodnim podjelama svih podjela navodne besplatne karte, subvencije za priključak vode i kanalizacije, kartice za penzionere i besplatan prevoz” – navodi se u dopisu ReStarta.
Jedna od majki djeteta sa poteškoćama tvrdi da Grad Banja Luka ipak nije predvidio u budžetu za 2024. godinu, kao ni u rebalansu budžeta, stavke koje se tiču subvencioniranja razlike u cijeni kartica za samohrane majke i roditelje djece sa teškoćama. Ta aktivnost je započeta u svrhu prikupljanja političkih poena i ucjenjivanja ove grupe ljudi da glasaju za njega, smatra naša sagovornica.
“Riječ je o gruboj zloupotrebl ljudskih emocija, kao i poigravanju istim emocijama roditelja djece koja imaju preko 70% oštećenja i imaju invaliditet” – navela je naša sagovornica u prijavi.
Promocija ili poziv na povlačenje?
Novost u ovom izbornom procesu, barem u dijelu preuranjene kampanje, je odnos prema kandidaturama i poziv na odustajanje od kandidature u ime “višeg cilja” stranke ili nacije. Pokazao je to slučaj promocije kandidata za načelnika u Srebrenici koji je održan 18. jula ove godine.
Milorad Dodik, predsjednik RS, odlučio je organizovati i obezbjediti sigurnu pobjedu kandidata na predstojećim lokalnim izborima, prenosi RTV Srebrenica.
„Mi smo se ovdje dogovarali kako učiniti vidljivu razliku u pogledu podrške našem kandidatu u odnosu na konkurenciju i zaključili smo da je potrebno da organizujemo Izborni štab za našeg zajedničkog načelnika. Dogovorili smo da predsjednik Izbornog štaba za budućeg načelnika bude sadašnji načelnik Mladen Grujičić. To govori o tome da mi ovdje držimo do visokih ciljeva koji nas objedinjavaju i koji nas čine zaista kooperativnim u tom pogledu” – rekao je Milorad Dodik, prenosi RTV Srebrenica.
Dodik je pozvao nezavisnog kandidata Grujičića da se ponaša odgovorno i da povuče svoju kandidaturu i da kandidat Vučić ostane neprikosnovena podrška srpske nacionalne zajednice.
“Posebno se želim zahvaliti načelniku Mladenu Grujičiću za sve ono što je učinio. On je u dva mandata radio i taj posao je dobro radio. Nije smijenjen zato što radi loše, to je čovjek koji je dao nesumnjiv doprinos, učinio je sve da se opština razvija. On će ostati naš značajan kadar i on neće biti zaboravljen niti zaobiđen“, zaključio je Milorad Dodik, predsjednik RS, prenosi RTV Srebrenica.
“Riječ je o slaganju političkih kockica pri čemu je posebno upadljivo da se gotovo imperativno traži od nezavisnog kandidata za načelnika da odustane od kandidature”, smatra Tanja Topić, politička analitičarka.
“Zanimljivo je kako Grujičić dobija utješnu nagradu i koliko su bitni uticaji dva predsjednika, jednog državnog i drugog entitetskog. To su pojave koje bi više trebalo da zabrinu sve one koji nastoje demokratizovati ove prostore nego kazna koju bi trebalo platiti zbog preuranjene kampanje, ako kazne uopšte bude. Činjenica je da političari svjesno čine ove prekršaje. Možda će platiti kaznu ali će sigurno ostvariti veoma opasne političke ciljeve koji će defekte demokratije dodatno naglasiti” – kaže Topić za InfoRadar.
Dok se čeka početak predizborne kampanje, kažnjivo će biti isticanje programa politčkih subjekata. Do sada su politički subjekti pokazali metod zamjene političkog programa ad hoc rješenjima.
Da li će političkih programa uopšte biti, da li će ti programi uključivati analizu problema i definiciju opcija za rješavanje problema ili će biti definisane samo ad hoc opcije i mogućnosti – to još uvijek može samo da se pretpostavi.
Pravo glasa na ovim lokalnim izborima ima 3.400.204 birača.
