Zbog izgradnje HE Dabar, upozoravaju ekološki aktivisti, znatno će biti smanjen dotok vode u sliv Neretve, endemskim vrstama prijeti nestanak, potne posljedice bit će teško sagledati
Piše: Tatjana ČALIĆ
Na gradilištu HE Dabar, jednom od najvećih, ali i najopasnijih projekata u BiH, svakodnevno je angažovan veliki broj radnika i mašina. Uprkos višestrukim sudskim osporavanjima, radovi na jednom od najvećih hidroenergetskih projekata u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju.
Hidroelektranu Dabar, koja je dio sistema Gornji horizonti, grade kineske firme za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske.
Prema riječima Ilije Tamindžije iz HET-a, na terenu se svakog dana vidi napredak, a vrijednost radova planiranih za ovu godinu iznosi 66 miliona eura.
Iako su ranije građevinske dozvole bile poništene sudskim odlukama, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nastavilo je izdavanje novih dozvola, uključujući i onu za izgradnju podzemnog tunela i dalekovoda.
Ekološke organizacije upozoravaju na nepopravljive štete koje prijete cijelom području južne Hercegovine.
Objavljen je i 3-d prikaz gradilišta koji možete pogledati OVDJE.
“Ovdje je riječ o višim interesima”
Robert Oroz, ekološki aktivista koji godinama prati dešavanja oko izgradnje HE Dabar, smatra da se vlasti Republike Srpske ne osvrću na sudske odluke niti na upozorenja stručne i šire javnosti.
– Radi se o ‘važnim interesima’. Do sada je već uloženo jako puno novca, a niko nema hrabrosti da prizna da je sve ovo jako štetno i pogrešno – kaže Oroz za Buku.
Posebno upozorava na trajne posljedice koje bi HE Dabar mogla ostaviti na prirodu.
– Znatno će biti smanjen dotok vode u sliv Neretve, čime se omogućava slanoj vodi iz Jadrana da prodire dublje u unutrašnjost. Samo ću spomenuti endemsku ribicu Dabarska gaovica (Telestes dabar) koja živi samo u Dabarskom polju i nigdje drugo na svijetu kojoj prijeti potpuni nestanak, kao i mnogim drugim biljnim i životinjskim vrstama. Potpune posljedice teško je sagledati, ali jedno je sigurno, a to je da južna Hercegovina kakvu danas posnajemo više nikada neće biti ista – ističe on.
Topić: Ministarstvo ignoriše zakone i skrivene ugovore
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ignoriše zakonske procedure i pravosnažne odluke.
– Nedovoljna uključenost javnosti, netransparentnost i neprihvatljivo ignorisanje uticaja na životnu sredinu razlog su da se cijeli postupak mora ponoviti. Ministarstvo ne pokazuje volju da ozbiljno sagleda razmjere štete – kaže Topić.
Poseban problem, ističe, jeste tajnost ugovora s kineskim kompanijama.
– Ugovor se i dalje krije od javnosti. Godinama ga tražimo, nismo ga dobili. A ono što je obećano kineskim firmama tiče se svih nas – kaže Topić.
On dodaje da je do sada uloženo više od milijardu maraka u projekat koji je daleko od završetka.
– Do sad su cifre išle i do milijardu maraka uloženih sredstava, preko deceniju se radi na tom projektu, a osim njegove štetnosti upitna je i isplativost. Za to vrijeme dobili smo jedan tunel od oko 4,5 kilometara i tek započete radove na brani i mašinskoj zgradi.
Prema njegovim riječima, efekti preusmjeravanja voda iz jednog sliva u drugi i oduzimanja voda kraškom podzemlju predstavljaju ekološki presedan u negativnom smislu.
– Zasipanje ogromnih količina betona u kraške pukotine i jame ne može se opravdati. Projekat spada u red najštetnijih hidroenergetskih poduhvata 21. vijeka – tvrdi Topić.
Podsjeća i da se većina studija koje se koriste u projektovanju zasniva na podacima starim i više od pola vijeka.
Međunarodne tužbe i Bernska konvencija
Topić najavljuje dalju pravnu borbu.
– Podnijeli smo tužbe zajedno s Arhus centrom Sarajevo i koristimo mehanizme žalbe prema Sekretarijatu za implementaciju Bernske konvencije, koju je BiH potpisala i obavezala se da štiti značajna prirodna staništa. Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko polje to svakako jesu – zaključuje on.
(Byka)
