Vršiteljica dužnosti predsjednice entiteta RS Ana Trišić-Babić izjavila je da se, prema njenim riječima, spremala „potpuna eliminacija RS, njeno gašenje i jedan vrlo ružan scenario i za građane“.
Istakla je da su se, kako tvrdi, uspjeli oduprijeti pritiscima i iz svega izaći jači.
„Ali smo uspjeli izaći iz svega jači i oduprli smo se tim napadima. Ja sam se potpuno neočekivano našla na ovom mjestu, u posebno teškom trenutku za RS. Prihvatila sam to zbog velike lojalnosti i brige za RS, jer sam znala sve što se dešava, bila sam uključena u sve i znala sam šta nam se sprema“, poručila je Trišić-Babić.
Na pitanje šta se konkretno spremalo RS, ponovila je da je riječ o pokušaju eliminacije.
„Oduprli smo se tim napadima i sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli, jer smo zaista bili napadnuti. Mi smo bili napadnuti jednom sofisticiranom metodom“, kazala je, ne precizirajući dodatne detalje.
Za sebe je rekla da nije radikalna osoba, ali da su njeni politički stavovi danas jasniji nego ranije. Podsjetila je da je u politici od 1995. godine te se osvrnula na period nakon rata.
Navela je da je, prema njenom mišljenju, do 2008. godine postojala funkcionalnost institucija na državnom nivou, ali da je situacija promijenjena nakon neusvajanja Aprilskog paketa ustavnih reformi.
„Godine 2008. krenulo se nizbrdo nakon neusvajanja Aprilskog paketa, za koji SNSD nije bio kriv jer je glasao za njega. BiH je do tada funkcionisala dobro. Dejtonski mirovni sporazum je jedan od najboljih mirovnih sporazuma u posljednjih 100 godina – zaustavio je grozan rat i stabilizovao region, sve do priznavanja Kosova i njegovog oduzimanja Srbiji“, ocijenila je.
Dodala je da je u prvim godinama nakon rata, kako tvrdi, saradnja bila na zadovoljavajućem nivou te da je BiH tada ostvarivala napredak na međunarodnom planu.
Trišić-Babić je podsjetila da je BiH među prvima u regionu pristupila Vijeću Evrope te da su, prema njenim riječima, postojali brojni uspješni međunarodni projekti do 2008. godine.
„Od tog trenutka međunarodna zajednica – i nadam se da ću jednog dana saznati zašto – isključila je BiH iz tih procesa i počela da nas marginalizuje i dovede u ovu situaciju“, rekla je.
Osvrnula se i na period mandata visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga, navodeći da se tada govorilo o zatvaranju OHR-a, ali da je kasnije došlo do promjene smjera.
Istakla je da je, prema njenom stavu, RS bila primorana na politiku očuvanja svojih nadležnosti, posebno u trenutku kada je, kako je navela, otvoreno pitanje imovine.
„Vrhunac je bio kada je počela priča o oduzimanju imovine. Tada je predsjednik RS podvukao crvenu liniju i rekao: dosta. Ništa više ne može dok se ne raščisti situacija i dok Sarajevo ne prihvati RS“, poručila je.
Na kraju je podsjetila i na dolazak predstavnika stranaka takozvane Trojke na vlast na državnom nivou, navodeći da su u početku postojali dogovori koji su se, kako tvrdi, činili lako ostvarivim.
