Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) potrošiće ove godine na stotine hiljada KM za PR usluge, revizije finansijskih izvještaja i IT usluge.
Samo za IT usluge ugovoren je posao vijedan preko milion KM. Potpisan je ugovor sa kompanijom Bosnian Business Systems za Lot 1 (Softverska rješenja za uspostavu infrastrukture data centra) u vrijednosti od 299 252 KM bez PDV-a, i za Lot 2 (Nabavka i instalacija opreme za uspostavu infrastrukture data centra) u iznosu od 989 338 KM bez PDV-a. Također, potpisan je ugovor sa MIBO Komunikacije doo za nabavu licenci sigurnosnih kopija i licence za antivirus u iznosu od 34965,00 KM.
Sa kompanijama “Lupon Ventures” d.o.o. Sarajevo i “ITM Research” d.o.o. Sarajevo u novembru je potpisan ugovor za nabavku usluga softverskog rješenja za digitalizaciju procesa supervizije vrijedan 497 500 KM (582 075 KM sa PDV-om). Nabavka Microsoft licenci plaćena je u avgustu 233 649 KM sa PDV-om. Ugovori su javni na web stranici agencije.
Za reviziju finansijskih izvještaja za dvije godine, iako to rade Federalni revizori, izdvojiće se 20 000 KM.
Posebno je zanimljivo da je posao koji može da obavlja i menadžment kompanije povjeren PR agencijama za iznose ugovora koji su iznosili godišnje od 100 000 do 140 000 KM.
Sredinom novembra Agencija za bankarstvo ponovo je objavila poziv za nabavku usluga kriznog komuniciranja i odnosa s javnošću čija se vrijednost procjenjuje na 145 000 KM bez PDV-a. Podsjećamo da su i Autoputevi RS za medijsko oglašavanje objavili tender u kojem se za te usluge nudi oko 600 000 KM, o čemu je Inforadar pisao.
“Poplave, požari, zemljotresi i druge nepogode, pandemija, situacije u subjektima bankarskog sistema, globalne, domaće ekonomske i finansijske turbulencije” okolnosti su u kojima FBA treba da osmisli komunikacioni plan i strategiju, za što su potrebne usluge kriznog komuniciranja i odnosa s javnošću”, stoji u odgovoru ove agencije na upit o potrebi anagažovanja PR agencije.
Podsjećamo, Agencija za bankarstvo FBiH prema pisanju Žurnala okončala je ove godine tender vrijedan skoro 630.000 KM bez PDV-a za nabavku namještaja i uređenje poslovnog objekta u Sarajevu.
Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da je iznose za usluge nezahvalno komentarisati, uzevši u obzir da javna preduzeća i institucije u BiH nerijetko preplaćuju usluge spoljnih saradnika. “Iza svega se mogu kriti i koruptivne radnje, za šta je teško pribaviti dokaze ali ostavlja prostora za spekulacije” – kaže Bubonjić.
“Iako su pojedine agencije specijalizovane za krizno komuniciranje, nije poželjno u potpunosti prepustiti komunikaciju spoljnim saradnicima, posebno kada je u pitanju direktna komunikacija. Drugačiji utisak ostavlja kada se u kriznim momentima javnosti obrati neko od rukovodstva kompanije, a drugačije kada tu ulogu preuzme neki uposlenik spoljne agencije za odnose s javnošću, makar bio i stručnjak”, kaže Bubonjić.
Rajko Kecman, predsjednik Udruženja “Tender”, kaže da su propisi i zakoni koji vladaju sve obesmislili, te da je nemoguće utvrditi odgovornost za izvlačenje novca preko javnih nabavki i tendera.
“Zakon je takav da je legalizovao korupciju bez odgovornosti. Sve je tako napravljeno da je na volju da rade da rade šta hoće. Nosili smo krivične prijave, nosili žalbe u Kancelariju za razmatranje žalbi — mi se žalimo, oni natjeraju tu instituciju da ponište odluku i niko ne odgovara. Propisi su nikakvi, krivični zakoni nisu izmijenjeni i nema krivične odgovornosti”, kaže Kecman.
Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala Bosne i Hercegovine smatra da ovaj potez Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine nije adekvatan.
“Ovdje se zaista radi o slučaju sa elementima tragikomedije, ali nažalost ni po čemu jedinstvenom u javnom sektoru BiH. Elementarna logika stvari nalaže da je temeljni princip odnosa javnih institucija sa javnošću potpuna i maksimalna transparentost i proaktivno objavljivanje svih informacija u posjedu javnih organa. I to najbolji način doprinosi povjerenju građana u rad javnih institucija i imidžu javnih institucija kao takvom. Sa druge strane svi slučajevi za koje postoji minimum sumnje u zakonitost postupanja nadležnih institucija bi morali biti provjereni i ispitani od strane kontrolnih institucija i agencija za provođenje zakona. Nikakva spinovanja i krizna komuniciranja ne mogu biti spojiva sa javnim interesom” – zaključuje Blagovčanin.
U FBA ističu da je poseban povod za krizno komuniciranje bio još jedan slučaj koji je inače u nadležnosti menadžmenta FBA, a to je slučaj sa Sberbankom. Tada se, kažu, ukazala potreba za angažovanjem vanjskih PR agencija. Navodno, u navedenim kriznim situacijama FBA je djelovala transparentno i efikasno, zadržala i očuvala povjerenje građana u FBA i bankarski sektor.
