Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH) održana je početkom decembra prošle godine, a Doma Naroda Parlamentarne skupštine BiH (DN PS BiH) formiran je polovinom februara ove godine. Iako je prošao kratak period od konstituirajućih sjednica, samo tri zastupnika u Parlamentu BiH potrošila su na VIP salone koliko prosječan građanin u BiH zaradi tokom cijele godine.
Redakcija InfoRadar zatražila je informaciju od Parlamentarne skupštine BiH o ukupnom iznosu novca koje su potrošili zastupnici i zastupnice na VIP salone na aerodromima tokom službenih putovanja, od formiranja novog saziva oba doma.
U odgovoru koji smo dobili kazali su da pravo na upotrebu VIP salona na aerodromima, u skladu sa pravilnikom o reprezentaciji u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, imaju članovi kolegija, odnosno predsjedavajući i zamjenici domova Parlamentarne skupštine BiH.
Pa tako su, prema dostavljenim podacima Sektora za finansije Parlamenta BiH za 2023. godinu, Denis Zvizdić, Marinko Čavara i Kemal Ademović ukupno potrošili skoro 20 000 maraka na usluge VIP salona.
Mogućnost korištenja usluga VIP salona tokom putovanja najviše je iskoristio Denis Zvizdić, kao predsjedavajući PD PS BiH, potrošivši ukupno u toku ove godine više od 15 000 maraka. Na samo jedan put u Beču na različite usluge VIP salona potrošio je 3 780 eura (oko 7360 KM) što je skoro šest prosječnih neto plaća u Federaciji BiH i entitetu Republika Srpska. Na putovanje u Brisel potrošio je 2 600 eura (oko 5 060 KM), dok je na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu u pet navrata potrošio više od 2 900 KM budžetskog novca za usluge korištenja VIP salona.
Prema podacima koje je dostavio Sektor za finansije Parlamentarne skupštine BiH, Marinko Čavara, kao zamjenik predsjedavajućeg PD PS BiH potrošio je u četiri navrata oko 2 300 maraka na VIP salon na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu.
Najmanje je potrošio Kemal Ademović, kao prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i to dva puta za VIP salon na Međunarodnom aerodromu u Sarajevo po 117 KM za putovanja u Kuvajt.
U tabeli koju su nam dostavili, također se navodi zajednička faktura Međunarodnog aerodroma u Sarajevu, gdje su Čavara, Zvizdić i Ademović potrošili 1 755 maraka na VIP salon.
Budžetski novac je novac građana i građanki
Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency International BiH (TI BiH), kaže kako smo u našoj zemlji proteklih godina imali brojne korupcijske afere povezane upravo sa nesavjesnim trošenjem javnog novca.
“Nisam stekao utisak da je medijski pritisak i pritisak javnosti doveo do promjene ponašanja nosilaca najviših funkcija. S obzirom na to da je naša zemlja premrežena raznim stranačkim, porodičnim i drugim vezama i imamo nizak stepen razvoja demokratije, optužbe za korupciju imaju malo uticaja na opredjeljenje birača”, kaže Traljić.
Traljić pojašnjava kako je dovoljno pogledati rezultate izbora po biračkim mjestima i uvidjeti da su političari koji otvore neki lokalni put ili na neki drugi način zloupotrebe javna sredstva za svoju promociju u izbornoj kampanji, na tom mjestu dobiju 90% glasova.
“Dakle dok god imamo ovakav izborni zakon koji omogućava zvaničnicima da beskonačno troše javna sredstva na direktnu ili indirektnu kupovinu glasova mislim i dok god ne osiguramo fer i poštene izbore, mislim da se ni njihovo ponašanje i odgovornost prema građanima neće mijenjati. Takođe, birači u ovakvim zemljama niske demokratske razvijenosti često su ekonomski zavisni od vlasti ili korumpiranih struktura, a tamo gdje je korupcija duboko ukorijenjena i gdje ne postoji jasna politička alternativa, birači često postaju ravnodušni ili apatični prema optužbama za korupciju”, ističe Traljić.
On kaže da je teško naći magičnu formulu kako pokrenuti građane i građanke te objasniti im da je to njihov novac. Dodaje kako se BiH prema mnogim relevantnim istraživanjima već godinama kreće u pogrešnom pravcu.
“Nivo korupcije se povećava, po indeksu percepcije korupcije koji objavljuje Transparency International BiH konstantno nazaduje od 2012. godine. I sva ostala relevantna međunarodna istraživanja u pogledu vladavine prava, medijskih sloboda i kontrole korupcije pokazuju slične trendove. Krećemo se u pogrešnom pravcu i za posljedicu imamo i takav odnos cjelokupnog društva prema ovakvim pojavama”, zaključuje Traljić.
‘Naša politička kultura nije na nivou zapadnih društava’
Aktivistica Nevena Zelenika iz Banja Luke pojašnjava da svi doprinosi koje izdvajamo od zarađene plate često idu u ruke političara i političarki koji ne znaju rasporediti ni svoj kućni budžet, a kamoli nacionalni. Kaže kako političke vođe često zaboravljaju da smo ih mi izabrali i da trebaju raditi u našem interesu.
“Koliko god se mi podsmijavali zapadnim društvima o neupućenosti u politička dešavanja, njihovi građani i građanke itekako aktivno participiraju u davanju kritika na aktuelne budžete i načine kako se njihov novac troši. Sale gdje se održavaju javne rasprave su krcate, organizuju se masovni protesti, građani vrše konstantni pritisak na donosioce odluka, što naša politička kultura još uvijek nije dosegla”, kaže Zelenika.
Ona kaže kako odnos između vlasti i građana u Bosni i Hercegovini ponajviše liči na odnos između monarha i podčinjenih kmetova, društvenu strukturu iz srednjeg vijeka
“Građani_ke ne propituju, ne tumače svoje platne liste, ne znaju pročitati rebalans budžeta, ne pitaju se koliko od svake plate im otmu za kupovinu novih automobila, skupocjenih ljetovanja i zimovanja, falsifikovanih diploma i lažiranih tendera. A za razumijevanje istog nisu potrebni magisteriji ekonomskih nauka”, pojašnjava Zelenika.
Za kraj ističe kako ne treba kriviti dijete koje roditelji sve dopuštaju, pa tako ni vlast koju je masa slijepo birala i bez ikakvih korektiva im se prepustila.
