Poslije 31. marta, kada poljoprivredna gazdinstva treba da predaju završne račune, broj poljoprivrednika u Semberiji biće drastično smanjen, ispod hiljadu, jer će zbog novih poreskih nameta odjavljivati svoje poslove.
piše: Ljiljana Kovačević
Poreska uprava Republike Srpske poslala je poljoprivrednim proizvođačima u Republici Srpskoj opomene, kojima se traži da retroaktivno plate porez na dohodak za prethodne tri godine. Poljoprivrednici, opet, tvrde da im je ista Poreska uprava dostavila potvrde da su izmirili sve poreze i od te institucije traže da poništi svoju odluku. Također, upozoravaju da će brojna poljoprivredna gazdinstva biti pred gašenjem, ako Poreska uprava ostane pri odluci o retraktivnom plaćanju poreza na dohodak.
„Ne može Poreska uprava da šalje opomene da se plate porezi dvije godine unazad. Oni su trebali da obavijeste seljake šta moraju imati od papira, jer niko nema te papire – ni da je izdržavao članove porodice, ni da je plaćao dnevnice radnicima, nemaju ni ostalu dokumentaciju. Poreska uprava nije uredila zakonom koju dokumentaciju seljak mora da vodi“, kazao je za Žurnal predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac.
Kad su prošle godine usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak, smatra on, nadležne entitetske institucije bile su dužne po regijama održe seminare i upoznaju seljake sa novim načinom obračunavanja poreza.
„Iz Poreske su ljudima izdali potvrde da su izmirili poreze, a sada traže da se retroaktivno plate porezi na dohodak u prethodne tri godine. To ne može, mogu tražiti jedino da se obračunaju porezi za ovu godinu i da se oni plate na kraju ove kalendarske godine“, istakao je Usorac.
On tvrdi da je i njemu stigla opomena da plati poreze na dohodak za 2021. i 2022. godinu, a da se on kao poljoprivredni proizvođač zvanično odjavio 2017. godine, jer je otišao u penziju, za šta ima i potvrdu Poreske uprave iz te godine.
Žurnal je u vezi sa ovim problemom zatražio odgovor iz Poreske uprave RS, iz koje su naveli da je obaveza obračunavanja poreza na dohodak, obaveza plaćanja poreza, osnovica za obračun poreza, stopa poreza, nastanak obaveze obračuna i plaćanja poreza, način prijavljivanja, kao i ostala pitanja vezana za porez na dohodak uređena Zakonom o porezu na dohodak, čije su izmjene stupile na snagu prošle godine.
Prema tom zakonu, porez na dohodak dužni su da plate i fizička lica, koja su nosioci porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, jer ostvaruju prihod od samostalne djelatnosti , u koju se ubraja i oblast poljoprivrede, šumarstva i ribolova. To praktično znači, kako tumače iz Poreske uprave, da oni koji su vlasnici komercijalnih i nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstva imaju obavezu da ispune poresku prijavu i da plate obračunati porez na dohodak, koji se smatra dohotkom od samostalne djelatnosti.
„Nosioci i komercijalnih i nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstva po isteku poreske – kalendarske godine, odnosno do 31. marta Poreskoj upravi dužni podnijeti godišnju poresku prijavu poreza na dohodak – obrazac 1004 za prethodnu godinu, u kojem će iskazati dohodak ostvaren obavljanjem poljoprivredne djelatnosti“, odgovorili su Žurnalu iz Poreske uprave.
S obzirom da to brojni poljoprivrednici nisu učinili u zakonskom roku, po odredbama novog zakona, Poreska uprava im je uputila opomene, pozivajući se na Zakona o poreskom postupku Republike Srpske. Iz Poreske uprave još su naveli da se utvrđivanje poreske obaveze, može se izvršiti u roku od pet godina od dana dospijeća poreske obaveze, što praktično znači da Poreska uprava u 2023. godini, može preduzimati mjere utvrđivanja i naplate poreskih obaveza po osnovu poreza na dohodak koje su dospjele za plaćanje u 2018. godini.
Predsjednik mljekara RS Vladimir Usorac kaže da je do rašominijade oko novog načina obračuna poreza poljoprivrednicima došlo zato što vlasnici poljoprivrednih gazdinstava, Poreska uprava i Ministarstvo finansija različito tumače Zakon o porezu na dohodak.
Tvrdi da su poljoprivrednici tražili i stav Ministarstva finansija, koji je, kako je naveo, potpuno suprotan od onoga što radi Poreska uprava. Usorac je pojasnio da su iz Ministarstva finansija naveli da se iz obračuna poreza poljoprivrednicima izbijaju sredstva koja su dobili po osnovu podsticaja, subvencija od nadležnih entitetskih institucija, dok iz Poreske uprave traže da se porez plaća na ukupna sredstva koja su ostvarili nosioci poljoprivrednih gazdinstava.
Žurnal je u vezi sa stavom poljoprivrednih proizvođača zatražio komentar i od Ministarstva finansija RS, iz kojeg su nas uputili na Poresku upravu RS.
Poljoprivredni proizvođači tvrde da je Zakon o porezu na dohodak nedorečen, odnosno da su njima dodatni porezi nametnuti na osnovu „opšte slike djelatnosti – poljoprivreda, šumarstvo ribolov“, ali da je prosto nemoguće da pošten poljoprivrednik u RS plaća porez na dobit, jer je stanje u ovoj oblasti tako da je gotovo nemoguće da poljoprivredna gazdinstva posluju pozitivno ili da ostvare veliku dobit. To mogu samo veliki poljoprivredni prizvođači, koji su imaju pokrivitelje među političarima ili u vladajućim strankama.
„Da bi bio veliki, prvo moraš biti mali. Kod nas ljudi preko noći postanu veliki preko politike i stranaka. Veliki su sve okupirali, i zemlju i sve, a nemaju ni roga ni repa“, ocijenio je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice.
On smatra da će poslije 31. marta, kada poljoprivredna gazdinstva treba da predaju završne račune, broj poljoprivrednika u Semberiji biti drastično smanjen, ispod hiljadu, jer će zbog novih poreskih nameta odjavljivati svoje poslove. Još ističu da je potpuno nemoguće da poljoprivrednici vode tzv. „puno knjigovodstvo“, kompletan prikaz rashoda (evidentiranje vreće đubriva i količina sjemana na dnevnoj bazi…), prihoda, amortizacije, što podrazumjeva angažovanje knjigovođa, koji će to sve evidentirati i na kraju prijaviti nadležnim institucijama.
„U takvoj situaciji tretirani smo kao d.o.o., a ne poljoprivredna gazdinstva“, konstatovao je Bakajlić.
Iz godine u godinu u Republici Srpskoj se smanjuje broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača, jer nemaju podršku entitetskih institucija, prije svega u vidu tzv. „plavog dizela“ i mjera koje štite domaću proizvodnju. S druge strane, iz entitetskog budžeta su uzalud bačene desetine miliona maraka na firme, poput „Farmlanda“, koja je na kraju potpuno devastirana. Vlasnik „Farmlanda“ Dragan Vasiljević, intimus Milorada Dodika, u međuvremenu je postao jedan od najbogatijih ljudi u RS, koji posjeduje vilu na Floridi, dok su junice, koje je „Farmlandu“ donirala RS, završile u klanici. Vasiljević nije plaćao ni koncesiju za korišćenje oko hiljadu hektara državnog zemljišta.
Problem sa koncesijom poljoprivrednog zemljišta pojavio se i u Kozarskoj Dubici, čiji poljoprivrednici traže da gotovo 500 hektara oranica u Drakseniću, koje je u proteklih 15 godina, sve do 27. decembra prošle godine, bila pod koncesijom kompanije „Vitland“ iz Gradiške, sada ustupu dubičkim poljoprivrednicima.
Prema informacijama Žurnala, vlasnik „Vitlanda“ Pero Dukić je podnio tužbu protiv Ministarstva poljoprivrede, koje nije ozvaničilo produženje ugovora na koncesiju, što je još prošlog ljeta objavljeno u Službenom glasniku RS.
Izvor Žurnala iz Vlade RS rekao je da će o zemljištu u Drakseniću „tek da se pregovara“, ali da nije isključeno da Dukić na kraju bude pobjednik u tim pregovorima. Za to vrijeme, dubički poljoprivrednici održavaju proteste, traktorima blokiraju puteve, tražeći da se to zemljište ustupi njima da ga obrađuju, jer je to, kako naglašavaju, jedini način da opstanu u tom poslu.
Izvor: zurnal.info
