Piše: Dragan PAVLOVIĆ
Danas se malo koji stručnjak usuđuje prognozirati do kada bi mogla trajati pandemija virusa Covid -19. Međutim, prim. dr. Željko Ler, specijalista epidemiolog u penziji, jedan je od hrabrijih i optimističnijih stručnjaka koji smatra da bi do polovine maja moglo doći do opadanja broja slučajeva i jenjavanja epidemije.
Prema njegovim riječima, uobičajeno je bilo da poznate zarazne bolesti vrh epidemijske pojave dostižu poslije pet uzastopnih inkubacionih perioda.
Foto: Dr Željko Ler
„To je kod Covida-19 oko 14 dana. No, kod nekih ljudi inkubacija traje kraće – dva do šest-sedam ili 10, a kod nekih i 14 dana, dok kod nekih taj period je duži. Ako je 5. marta registrovan prvi slučaj zaraze Covidom 19 u FBiH, do dostizanja vrhunca pandemije trebalo bi proći 70-ak dana, a to je u prvoj dekadi maja. Moguće da će me Covid -19 demantovati, no, ja bih volio da to kraće traje i da prije dostigne vrh, te da krene silaznom putanjom“, kaže Ler, dodajući da je virus SARS COV 2, s kojim je svijet suočen, nešto novo za ljekare i ponaša se nepredvidivo.
Dr Bakir Nakaš, epidemiolog koji je od maja 1992. do marta 2013. bio direktor Opće (Vojne) bolnice u Sarajevu, ističe da ljekari trenutno teško mogu procijeniti dužinu trajanja pandemije jer nemaju parametre vezane za ovu bolest.
„Ovdje ne možemo napraviti procjenu jer nemamo dovoljno imuniteta u populaciji. Da je taj imunitet visok preko 60 ili 70 posto, onda bismo mogli proračunati do kad će ovo trajati. Međutim, mi sad ne znamo koliko je ljudi prokuženo, odnosno inficirano i koliko je tako steklo odbranu. Tako da su sve ovo nagađanja. Neko kaže dvije nedjelje. Obično se nešto vrti oko dvije nedjelje, zato što je inkubacija virusa oko 14 dana. Zato ljudi kažu naredne dvije nedjelje će biti ključne, pa opet naredne dvije nedjelje i sve se to ponavlja“, ističe Nakaš.
Ler dodaje da je sve ono što se zna i što on zna iz iskustva – dovedeno u pitanje.
„Tek po završetku epidemije moći ćemo sve analizirati i doći do podatka koliko je stvarno trebalo da dođe do vrhunca pandemije“, naglašava Ler. On smatra da je ograničavanje kretanja stanovništva bilo neophodno i da je dalo odeđene rezultate jer nije došlo do naglog porasta broja zaraženih treće životne dobi, koji su izrazito ranjiv dio populacije.
„Socijalno distanciranje je mjera koja se pokazala kao efikasna, dala je dobre rezultate i ona će se upražnjavati još određeno vrijeme. Lagano popuštanje tih mjera je u funkciji sticanja kolektivnog imuniteta, s tim što i sam virus donekle gubi na svojoj virulentnosti. To bi bilo tiho i postepeno prokužavanje, dostizanje visoke razine kolektivnog imuniteta od 60-70 posto. To bi garantovalo da nemamo naglih epidemijskih skokova, nego sporadičnu pojavu manifestnih oboljenja“, smatra Ler.
Govoreći o sticanju imuniteta populacije, Nakaš navodi da je osnovno da ljudi imaju kontakt s određenim virusom.
Foto: Dr Bakir Nakaš
„Kad imate kontakt, vaš organizam stvara antitijela i vi ste zaštićeni. Što veći broj ljudi bude u kontaktu – više će ih biti zaštićenih. To sad Šveđani rade. To su ta dva pristupa borbe protiv pandemije. Taj pristup su pokušali Britanci, ali su se ubrzo povukli i rekli da to više ne smiju raditi, a Šveđani su s tim nastavili. Kod njih rade škole, kafane, restorani, sve. Oni su riješili da idu na prokuživanje cijele populacije i stvaranje onog što se zove imunitet krda“, pojašnjava Nakaš.
Dodaje da su to rizici kod kojih ne možeš sa sigurnošću reći koji je sistem borbe protiv pandemije povoljniji – švedski, ili ovaj koji se kod nas provodi.
„Ako je zdravstveni sistem fragilan i iscjepkan kao kod nas, onda svaka nagla pojava većeg broja oboljenja može završavati fatalno za narod“, zaključuje Nakaš. Smatra da je uvođenje policijskog časa i zabrane kretanja donekle dobro rješenje u odnosu na popuštanje.
„Kad bi došlo do popuštanja, sigurno bi došlo do pogoršanja stanja jer još nije dovoljan broj ljudi imuniziran. Mi hodamo po gradu, neko nosi maske, neko ne. Imuniziramo se s manjim dozama koje su takve da vam ne izazivaju bolest. Ako budete inficirani s velikim brojem virusa, onda će vaša klinička slika biti teža. Na primjer, kod dizenterije ako pojedete malo zaražene hrane neće vam biti ništa, jer postoji minimum koji je neophodan da počne bolest. Kod Covida-19 mi ne znamo još koliki je taj minimum, no sigurno je da nakon što tijelo bude u kontaktu s malim dozama tog virusa, dolazi do odgovora organizma koji može biti takav da u narednom kontaktu tijela s tim virusom vi ćete biti zaštićeniji“, pojašnjava dr Nakaš.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS navode da prate dešavanja u regionu, broj oboljelih i mjere koje se donose.
„Ovaj virus nije tipičan virus, pojavljuje se prvi put u svijetu i biće potreban određen protok vremena da se vide njegove stvarne karakteristike. Trenutno znamo način širenja, put širenja i zbog toga smo u mogućnosti da djelujemo putem preventivnih mjera i da ograničimo puteve kretanja virusa, a tu je najefikasnija mjera izolacija osobe koja je pozitivna na novi virus korona i socijalna distanca unutar zajednice“, navode iz ovog ministarstva.
Podsjetimo, s jučerašnjim danom u BiH je potvrđeno 1.152 slučajeva oboljelih od virusa Covid -19, preminula je 41 osoba (u RS 15, a u FBiH 26), dok je izliječeno 288 oboljelih, od toga 74 u Federaciji te 214 u Republici Srpskoj.
