Piše: Istraživački tim SPIN info
Da je ugovor sporan i na štetu građana Republike Srpske potvrdio je svojevremeno i sam premijer Radovan Višković priznavši da će RS, kada autoput bude završen, kineskoj kompaniji plaćati 30 miliona maraka godišnje kao naknadu za korišćenje. Takođe, u medijima se ranije pominjala informacija da je u ugovoru navedeno da će Vlada RS plaćati određeni iznos iz budžeta u slučaju da autoput ne bude imao dovoljan protok vozila, koji je neophodan da bi isti bio ekonomski opravdan sa stanovišta kineske kompanije. Osim što je očigledno štetan za građane Republike Srpske, ugovor nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.
Naime, ovim zakonom uređuju se opšti uslovi za dodjelu, kontrolu dodjele i korištenja, odobravanje i povrat nezakonito dodijeljene državne pomoći, popis državne pomoći i izvještavanje o istoj, s ciljem uspostavljanja i osiguranja konkurentnih tržišnih uslova kao i izvršavanja preuzetih obaveza po zaključenim međunarodnim ugovorima.
Član 12. Zakona o sistemu državne pomoći navodi da će “davaoci državne pomoći blagovremeno obavijestiti nadležne organe za provođenje ovog zakona o stanju planirane i postojeće državne pomoći ako ona trpi značajne promjene i dostaviti aplikaciju za odobrenje takve pomoći pomenutim organima”.
Radnica Savjeta za državnu pomoć je u telefonskom razgovoru za SPIN Info potvrdila da prijavu za odobrenje državne pomoć za izgradnju autoputa nisu dobili. Kaže i to da je svaki predmet drugačiji i da bez konkretne dokumentacije ne može dati više informacija.
Davalac državne pomoći, u ovom slučaju Vlada RS može kineskoj kompaniji dodijeliti državnu pomoć isključivo nakon što to odobri Savjet, u skladu sa zakonom. S obzirom da prijava nije još uvijek zaprimljena, državna pomoć data na ovaj način smatra se nezakonitom.
U slučaju naknadne prijave, koja u smislu zakona predstavlja izuzetak, i eventualnog neodobravanja državne pomoći preduzimaju se mjere za povrat nezakonito dodijeljene pomoći od korisnika. Iznos pomoći koji se treba vratiti uključuje iskorišteni iznos državne pomoći uvećan za zateznu kamatu. Kamata se naplaćuje počevši od dana kada je nezakonita pomoć data na korištenje do dana povrata njenog iznosa.
Da izgradnja autoputa podliježe ovom zakonu jasno je i iz člana 4. Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini gdje se navodi da se sistem državne pomoći ne primjenjuje ne finansiranje infrastrukture javnim sredstvima, ako se korištenje te infrastrukture ne naplaćuje od njenih korisnika, s obzirom da se korišćenje autoputa naplaćuje, jasno je da podliježe zakonu, što su priznali i iz Savjeta.
“Ukoliko se vrši komercijalna djelatnost, vrši se naplata, u tom smislu bi uticalo na tržište, ali opet kažem moraju se četiri ona kumulativna uslova ispuniti da bi nešto bilo državna pomoć”, kažu iz Savjeta.
Zloupotreba položaja i sukob interesa?
Nejasno je zašto zahtjev nije poslat na razmatranje s obzirom da iz Vlade RS imaju i svoje predstavnike u nadležnim tijelima. Posebno je zanimljivo da je predsjedavajuća Savjeta za državnu pomoć BiH Radmila Čičković iz Trebinja, nekadašnja generalna direktorka Elektroprivrede RS.
Naime, ista je svojevremeno odlučivala o dozvoljenosti državne pomoći Elektroprivredi RS i naravno da je navedena pomoć ocijenjena kao dozvoljena.
Radmila Čičković potpisana je na rješenjima kojim je odobrena državna pomoć za izgradnju HE Dabar i rješenja Elektroprivredi RS. Čičković je preduzeću u kojem je radila omogućila garancije za enormna kreditna zaduženja.
“Jasno je da je Čičković kao kadar Luke Petrovića po zadatku imenovana u Savjet da odobrava pomoć Elektroprivredi. Ne znamo kako će na ovo reagovati Sekretarijat Energetske zajednice i da li je upoznat sa ovom činjenicom i očiglednim sukobom interesa”, kaže naš sagovornik.
Analitičar Zoran Pavlović ranije je izjavio medijima, vezano za izgradnju višemilionskog projekta HE Dabar, da kad god se neko zaleti u kredit koji prevazilazi mogućnosti otplate, kao što je to bio slučaj sa Crnom Gorom, mora biti svjestan potencijalnog rizika da može doći u poziciju da se odrekne neke svoje imovine.
Sistem državne pomoći jedan od uslova propisanih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju
Iz Vlade su zaobišli zakon. Ukoliko bi i bila odobrena državna pomoć Vlade, kao i za druge višemilionske projekte i garancije, moglo bi se desiti kao u slučaju izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli kada je Energetska zajednica osporila rješenje Savjeta za državnu pomoć BiH kojim se garancija za njegovu izgradnju ne smatra državnom pomoći. Savjet je kasnije poništio navedeno rješenje i donio novo kojim se utvrđuje da garancija Vlade FBiH nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći.
Podsjećamo, obaveza donošenja Zakona o sistemu državne pomoći u BiH i osnivanje nezavisnog organa koji će vršiti kontrolu dodjele državne pomoći u skladu sa EU pravilima, propisana je članom 71. SSP-a. Imajući u vidu činjenicu da je BiH dobila kandidatski status, možemo očekivati i da EU zatraži od nadležnih institucija u BiH, da istraže ovaj slučaj i ukažu na obavezu poštovanja pravila državne pomoći propisanih SSP-om.
Zbog čega su iz Vlade RS odlučili mimo zakona, na svoju ruku davati državnu pomoć bez odobrenja nadležnih institucija, zašto se krije ugovor, zašto su se oglušili čak i na sudske odluke nakon tužbe Transparency internationala kojom je naređeno objavljivanje ugovora, javnost ne zna. Sve baca sumnju na brojne neregularnosti vezano za izgradnju ovog autoputa.
Iz Transparency International BiH za SPIN Info kažu da je generalno praksa Vlade i drugih institucija u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme da ne objavljuju informacije, pa čak je primijetan pad proaktivnog objavljavanja onih informarcija za koje je ranije to bila praksa.
“U konkretnom slučaju sporno je što iako postoji javni interes te velika zainteresovanost šire javnosti, a uz to i sudske presude, iste se ne poštuju zarad “finansijskog interesa” treće strane. Vlada i ministarstvo kao da zaboravljaju da moraju služiti građanima Republike Srpske, a ne kineskim izvođačima radova. Međutim, opšte je poznato da tamo gdje manjka transparentnosti obično su koruptivni rizici veći, te ovakvo ponašanje nadležnih samo podrijeva još veću sumnju da je prilikom ovog javnog ugovaranja rađeno na štetu javnog interesa i javnih sredstava”, zaključuje Damjan Ožegović iz TI u razgovoru za naš portal.
Očigledno je da se iz Vlade Republike Srpske osim rokovima, i nepouzdanim kineskim partnerima, igraju milionima kada je u pitanju izgradnja autoputa Banja Luka- Prijedor. Brojnim netransparentnim radnjama vezano za ovaj značajan projekat, te kršenjem propisa i zakona, stalo se u zaštitu kineskih investitora, a ne građana u čijem interesu bi trebalo da rade.
Naslovna fotografija: Vlada RS
