Sud Bosne i Hercegovine je u posljednje dvije godine donio ukupno 48 presuda po tužbi za naknadu štete za pravosnažno oslobođena lica u krivičnim postupcima pred ovim Sudom.
Kako je Inforadaru rečeno u ovoj pravosudnoj instituciji, ukupan dosuđeni iznos u parničnim postupcima za protekle dvije godine, u odnosu na sva lica, bez uračunatih troškova postupka, iznosi 748,014.48 KM.
U Sudu ističu da je u protekloj godini doneseno ukupno 25 presuda po tužbi za naknadu štete za pravosnažno oslobođene osobe u krivičnim postupcima koji su se vodili pred Državnim sudom, a trenunto je aktivno 30 predmeta po pomenutim tužbama.
“U posljednje dvije godine, odbijena su ukupno četiri tužbena zahtjeva za naknadu štete, od čega su tri zahtjeva u 2024. godini”, objašnjavaju u Sudu BiH.
Prema podacima koje smo dobili iz Suda BiH, ukupan broj oslobođenih osoba u protekloj godini iznosi 55.
Naknadu štete nakon pravosnažno okončanih predmeta pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH ostvarilo je najviše osoba koje su oslobođene ili hapšene u predmetima ratnih zločina, a njih je 31.
“Među onima koji su oslobođeni a koji su tražili naknadu štete su i osobe, njih 19, koje su se teretile za organizovani kriminal, protuzakonito posredovanje, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela i sprečavanje dokazivanja. Pet osoba, koje su oslobođene, teretile su se za krijumčarenje ljudi, krivotvorenje novca, napad na službeno lice u vršenju poslova sigurnosti, otkrivanju ili lišenju slobode počinioca krivičnih djela i nedozvoljeno korištenje autorskih prava”, naglašavaju u Državnom sudu i dodaju da je od navedenog broja, ukupno 15 lica bilo u pritvoru.
Jedan od onih koji su tužili državu BiH je i Rajo Lazarević, pravosnažno oslobođen optužbi za zločin protiv čovječnosti počinjen u selu Lokanj kod Zvornika 1992. godine. Lazarević je proveo oko dva mjeseca u pritvoru a dugo vremena je bio pod mjerama zabrane.
Lazarević je zbog svega tražio da mu se isplati 13.000 KM na ime nematerijalne štete nastale sudskim postupkom. Naknadu štete tražio je i Miodrag Josipović koji je pravomoćno oslobođen optužbi za pomaganje u genocidu u Srebrenici.
Josipovića, kao i Branimira Tešića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića, Sud BiH je oslobodio optužbi za učešće u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva istočne Bosne.
Među onima koji su oslobođeni a koji su tražili naknadu štete je i Nenad Vukotić, kojeg je Državni sud pravosnažno oslobodio odgovornosti za zločin u Zaklopači kod Milića. On je tužio Bosnu i Hercegovinu za naknadu nematerijalne štete zbog pretrpljenog straha i duševne boli, nastalih prilikom hapšenja, te za vrijeme koje je proveo u pritvoru. Tražio je da mu se isplati 25.000 maraka zbog pretrpljenog straha i duševne boli.
Oni su, prema riječima njihovih branitelja, prošli težak period u kojem su bili izloženi velikoj nepravdi tokom suđenja u predmetu Dženan Memić, a na kraju su pravosnažno oslobođeni.
Mutap i ostali su tužbe podnijeli zbog vremena provedenog u pritvoru, duševnih posljedica kao i naknade materijalne štete. Za svaki dan proveden u pritvoru oslobođeni imaju pravo od države na ime odštete tražiti 100 KM.
Podsjetimo da je člankom 433. stavak (2) ZKP-a BiH prospisano da prije podnošenja Sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni dužan da se svojim zahtjevom obrati nadležnom ministarstvu BiH, radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade, dok je u članku 434. stavak (1) propisana mogućnost da oštećeni kod nadležnog suda podnese tužbu za naknadu štete ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili po njemu nadležno ministarstvo BiH ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
U Ministarstvu pravde BiH Inforadaru je potvrđeno da su u 2024. godini zaprimljena 24 zahtjeva osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode za postizanje sporazuma o naknadi štete.
“U 18 podnesenih zahtjeva Ministarstvo pravde BiH je odlučilo da neće provoditi postupak, odnosno neće odlučivati o zahtjevima za postizanje sporazuma/nagodbe, dok u šest podnesenih zahtjeva nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za postizanje sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade štete, te Ministarstvo pravde BiH nije imalo osnova za postupanje”.
Kako se navodi u izvještaju Pravobranilaštva BiH tokom 2023. godine okončano je 15 parničnih predmeta po tužbi za naknadu štete protiv BiH a po osnovu neosnovanog lišenja slobode.
“Svi predmeti su riješeni u korist tužitelja”, navodi se u pomenutom izvještaju.
U pravosudnoj zajednici smatraju da su glavni razlozi za veliki broj oslobađajućih presuda nedovoljno sprovedene ili nekvalitetne istrage. Kažu da je to posljedica (slabog) rada Tužilaštva BiH.
