Zrak d.d. Sarajevo, najvjerovatnije očekuje sudbina niza državnih preduzeća u BiH. Stečaj ili reorganizacija kroz spajanje više firmi. Razloge za ovakve najave nadležnih treba promatrati kroz podatak da firma Zrak u svom vlasništvu posjeduje 200.000 m2 građevinskog zemljišta na trenutačno najatraktivnijoj lokaciji u Sarajevu. Plan za razvoj ovog privrednog društva ne postoji ali su zato planovi za izgradnju elitnog stambenog kompleksa na lokaciji Zraka odavno dogovoreni.
Zrak d.d. Sarajevo kao preduzeće s većinskim državnim kapitalom, a čija je djelatnost razvoj i proizvodnja uređaja iz oblasti elektromehanike, optike i elektronike danas posluje pozitivno. Sa razvojem novih tehnologija i upošljavanjem novog kadra, Zrak u ovom trenutku ima realne šanse da postane jedan od lidera u namjenskoj industriji BIH.
Međutim, decenije ignorantskog odnosa niza Federalnih vlada, imenovanja nestručnih direktora samovolja pojedinih radnika rezultirala je akumuliranim dugom preko 10 miliona po osnovama tužbi radnika, Porezne uprave te duga prema dobavljačima.
Decenije koje su pojeli kriminalci
Sadašnji direktor Ismo Hebibović, na poziciju v.d. direktora Zraka, imenovan je od strane Nadzornog odbora 2016. godine. Analizom stanja koju je uradio na početku mandata, a koju je dostavio Federalnoj Vladi kao i resornom ministarstvu, ustanovljeno je niz nepravilnosti u proteklim godinama.
Pogotovo u periodu od 2010. do 2013. godine kada su pojedinim dobavljačima plaćane obaveze u gotovini po ponudama za šta isti nisu dostavljali fakture po isporučenoj robi u iznosima desetina hiljada maraka.
Foto: Ismo Hebibović
Habibović je evidentirao veliku prisutnost nepotizma, u smislu da su u okviru firme zaposlene kompletne uže i šire porodice.
Pored familijarnog zapošljavanja Hebibović je došao do informacija da su pojedini uposlenici u okviru firme u toku radnog vremena proizvodili, dorađivali ili prepravljali dijelove za motorna vozila, vršili nelegalne usluge izrade mehaničkih pozicija, vršili krađe dijelova, priključaka, elektro motora, drugih dijelova mašina kao i alata radi dalje preprodaje.
Prema navodima iz dokumentacije koju je dostavio Federalnoj Vladi, FMERI, kao i drugim instancama, radna disciplina samo je mali segment zatečenog stanja u Zraku. Zastarjela i neispravna oprema, neodržavana i devastirana infrastruktura, potopljeni objekti, nedostatak sanitarnih čvorova, nelegalna deponija smeća u okviru firme, nedostatak sistema grijanja zbog čega je pogonska proizvodnja obustavljana tokom zimskog perioda.
Pored tehničkih nedostataka poslovanje Zraka su posebno opterećivale neizmirene obaveze iz prethodnih godina prema radnicima i dobavljačima čiji iznos nije tačno niti adekvatno evidentiran u poslovnim knjigama.
Na osnovu izvršnih sudskih presuda blokirana je kompletna nepokretna imovina društva, kao i svi poslovni računi otvoreni kod poslovnih banaka. Također konsolidacijski račun blokiran je od strane dobavljača „Wilsonic“ iz Slovenije po sudskom rješenju o blokadi računa za neizmirene obaveze iz perioda 2000. godine u kompletnom iznosu od 680.000 KM.
Također, Zrak nije posjedovao adekvatnu evidenciju o vlasništvu imovine, posebno imovine koja se nalazi van kruga firme u sarajevskom naselju Buća Potok. Sa dolaskom Hebibovića ustanovljeno je da je Zrak d.d. Sarajevo vlasnik zemljišta u naselju Buća Potok na kojem se trenutačno nalazi benzinska pumpa HIFA d.o.o. Tešanj.
Naime na potezu oko benzinske pumpe nalazi se cca. 1.150 m2, gdje je Imzit Comerc d.o.o. Sarajevo prije 2010. godine kupio 960 m2 od Zraka, a ostatak zemljišta na kojem su izgrađeni prateći objekti nikad nije plaćen. Nakon toga Imzit Comerc d.o.o. Sarajevo prodaje pumpu firmi HIFA d.o.o. Tešanj, a da pritom nije riješen problem navedenog zemljišta.
Uprkos nagomilanim problemima i dugovima iz proteklih godina, Hebibović u izvještaju ističe da je proizvodnja povećana, da se troškovi smanjuju, a da firma izlazi na devet inostranih tržišta. Tako da je Zrak po prvi put u zadnjih 20 godina 2016. godinu završio sa pozitivnim poslovanjem. Trend se nastavio i 2017. godine s tim da se broj inostranih ugovora povećao na dvanaest. Uporedo se pokreće i civilni program pa se tako danas optika Zraka izvozi na strana tržišta poput Australije i Južne Koreje. Također u proteklih 3 godine preko programa zapošljavanja, zaposleno je mladih perspektivnih kadrova sa ciljem kreiranja radno sposobne i educirane baze za budućnost. Također, nivo radne discipline povećan je uvođenjem sistema nadzornih kamera.
U toku 2018. godine kreće se u proces deblokade konsolidacijskog računa te u pregovorima sa slovenačkom firmom Wilsonic postiže se dogovor da joj se isplati iznos glavnice. Tim sporazumom Zrak bi uštedio 390.000 KM kamata.
Međutim, uprkos stvaranju povoljnijeg ambijenta Hebibović dolazi pod pritisak tadašnje sindikalne organizacije radnika Zraka krajem 2017. godine o čemu u više navrata informira većinskog vlasnika Vladu Federacije BIH na čelu sa Fadilom Novlićem te resornim ministrom Nerminom Džindićem.
Prema navodima iz dokumenata koji su dostavljeni nadležnim službama, situacija u okviru preduzeća Zrak je eskalirala 19.03.2018. godine kada grupa radnika predvođena Ademović Mirsadom nasilno ulazi u kancelarijske prostorije u trenutku kada su poslovni partneri iz Republike Turske sa predstavnikom Turske vojske došli u obilazak postrojenja Zraka kako bi uspostavili poslovnu suradnju na polju izrade periskopa za tenkove i oklopna vozila.
Hebibović je nakon tog incidenta sačinio službenu zabilješku, te je dostavio nadležnima smatrajući da je ovaj potez tadašnje sindikalne organizacije Zraka doveo u pitanje realizaciju projekta vrijednog više miliona KM.
Nastavak pritisaka na rukovodstvo Zraka kao i obustavljanja i sabotiranja proizvodnje prema navodima Hebibovića, rezultirala je kašnjenjem isporuka već zaključenih poslova kao i napuštanjem firme nekoliko rukovodećih službenika.
Pritisci su trajali do 1.06.2018. kada Hebibović zbog zdravstvenog stanja podnosi ostavku na mjesto direktora. Ostavka je dostavljena Uredu Premijera FBIH, Federalnom Ministru energetike rudarstva i industrije, Direkciji za namjensku industriju te Nadzornom odboru Zraka ali do danas nije prihvaćena.
Ako ja sabotiram firmu namjenske industrije što me ne uhapse?
Ademović Mirsad jedan od sindikalnih predstavnika Zraka koji je od strane menadžmenta okrivljen kao inicijator nelegalnih protesta, povremenih obustava rada kao i sabotažom proizvodnje naglašava da Hebibović pokušava okriviti njega kako bi se prikrio navodni kriminal u Zraku.
„Hebibović nije dolazio na posao 4. mjeseca pod izgovorom da mu ja prijetim. Ja mu nisam prijetio ali jesam s njim u konfliktu. Čak je i ministar Džindić u jednom intervju mene nazvao banditom. Pa ja ne znam kakva je ovo država kad eto, neki radnik imenom Ademović može sabotirati rad namjenske industrije. Ako je to istina zašto me ne uhapse? Ovim izjavama samo se želi prikriti kriminal u Zraku. Zbog svega što se dešava u firmi ja sam kantonalnom MUP-u dostavio krivičnu prijavu i za to imam dokaze.“
Foto: Mirsad Ademović
Prema riječima Ademovića, 28.08.2018 godine u ime grupe nezadovoljnih radnika Zraka, podnio je krivičnu prijavu Kantonalnom MUP-u u kojoj Hebibovića optužuje da je izvršio prodaju mašina bez saglasnosti Nadzornog odbora te većinskog vlasnika. Takođe menadžment Zraka optužuje za uvećavanje fakture za izvođenje građevinskih radova te nanošenje štete privrednom društvu kroz potpisivanje ugovora o zakupu prostora.
„Mašine kao osnovno sredstvo rada su prodane bez odobrenja Nadzornog odbora. Sve što na sebi ima inventurni broj prodaju mora odobriti Nadzorni odbor. Na tu činjenicu reagovano je u revizorskom izvještaju za 2016. Godinu, u tački 9. Dalje, Hebibović je dobio 300.000 KM granta i ta sredstva su potrošena tako što je firma BIH gradnja Fojnica angažovana da odradi unutrašnje radove. Mašine su se selile iz pogona u pogon i faktura te firme je 197.000 KM, a posao realno nije vrijedio 50.000 KM i to su pola posla naši radnici uradili, a ne ta firma.“
Ademović navodi da je MUP-u dostavio i notarske ugovore o zakupu poslovnog prostora sa firmom AMKO Komerc d.o.o. Sarajevo.
„Ugovorom sa firmom AMKO lažno je predstavljena kvadratura, a iznajmljeni objekat je od strateške važnosti za našu firmu po odlukama nadležnih organa. Taj ugovor nikad nije protokolisan u Zraku. Iz te perspektivne vojne imovine su izbačene sve mašine. Hebibović im je izdao 5000 m2, a zajedno sa ekonomskim drvorištem taj objekat ima 7500m2 po cijeni od 2 KM po kvadratu. Taj objekat je pod hipotekom radnika, znači on je nas onemogućio da se naplatimo. Objekat je izdan na 15 godina. Za to je tražio odobrenje sindikata koje nije dobio. Ne samo da je prikriveno 2.500 m2 nego je uništen objekat koji je radio.“
Ademović optužuje direktora Zraka da je bio uključen u izbor novog sindikalnog rukovodstva što je protivno zakonskim odredbama. Također, naglašava da je menadžment uradio sve kako bi on bio izbačen iz sindikalne organizacije.
„Nakon što se predsjednik sindikata razbolio i otišao a mi preuzeli sindikat Hebibović je došao sa tvrdnjom da smo mi nelegalni. Nakon toga mi smo obustavili proizvodnju, pozvali novinare i objasnili kakvo je stanje u firmi. I ovo što vam ja pričam će vam potvrditi svaki stariji radnik. Ovi što su uz njega su uglavnom mlađi ljudi i sa kojima se manipuliše ugovorima o zapošljavanju. Sadašnji predsjednik sindikata Delić Mujazin je čovjek Isme Hebibovića kojeg je on kupio tako što mu je isplatio četiri dnevnice za putovanje u Albaniju sa Sindikatom metalaca. Mi smo održali legalne izbore i dan prije on je involvirao svoje ljude u sindikat i pokušao mene da izbaci, čak su promijenili sedam ljudi koje je baza izabrala u Skupštinu sindikata sve sa namjerom da se ja izbacim, i opet nisu uspjeli.“
Neka nadležni organi rade svoj posao
Ismo Hebibović ističe da su optužbe o navodnom kriminalu samo nastavak pritisaka na menadžment te način da se umanje pozitivni procesi u okviru Zraka.
„Kao profesionalac, ali i legalista, svaki potez kroz poslovanje provodim poštujući pravno-važeće propise. Na paušalne optužbe imenovanog, nije lijepo trošiti riječi jer bi se umanjio značaj svih pozitivnih efekata koji su ostvareni. Važno je napomenuti, moja odluka da u donošenju poslovnih i suštinskih odluka za firmu ne uključim imenovanog Ademovića, iako je isti istupao kao sindikalni predstavnik, posljedica je informacije da je granski sindikat izrazio sumnju u legalnost izbora rukovodstva, a što se kasnije i potvrdilo, budući da je proveden izbor novog sindikalnog rukovodstva. Sve optužbe koje izjavljuje Ademović, kako je već i sam rekao prijavio je nadležnim organima, pa da se ne bi pogrešno tumačilo, ukoliko bih ušao u razjašnjenja takvih priča, ostavljam nadležnim da rade svoj posao.“
Almir Salihović iz granskog sindikata metalaca naglašava da su izbori legitimni i da niko nije uticao na izbor rukovodstva.
„Tu je spisak ljudi koji su na licu mijesta donjeli odluku o broju i imenima ljudi koji čine Skupštinu za izbor tijela sindikalne podružnice Zrak Sarajevo. To je izbor za predsjednika i odbor te podružnice. Jedini kandidat je bio kolega Delić. Zbog tih priča mi smo napravili okvir da nam niko ne bi mogao ništa spočitavati obzirom na neka prethodna negativna iskustva. Mi imamo spisak ljudi sa potpisima ko je sve bio na izboru. Znači ništa se tu ne može lažirati. Druga stvar je lista kandidata. Sam kolega Ademović je bio na listi. Da je bilo nekih malverzacija tada je mogao to reći i bojkotovati. U ovom slučaju su se čekali izbori i kad se vidilo da Ademović nije prošao, onda je problem izbio.“
Delić Mujazin, novi predsjednik sindikata, naglašava da su izbori provedeni u tajnom glasanju i postavlja pitanja kako je moguće da su izbori namješteni kad je bio samo jedan kandidat.
„Ja nisam imao protukandidata pa ne znam kako su izbori namješteni. Pa nevjenčana supruga Mirsada Ademovića je bila u skupštini. Ako je iko ubacivao ljude onda je to Ademović i on lično je dostavio spisak. Ademović po firmi lobira kod radnika da usporavaju proizvodnju jer plata kasni. Nedavno dođe do mene i kaže: „Šta ćemo ako plata ne bude danas?“ Na šta mu ja odgovorim da po zakonskom roku plata može biti do 30-og u mjesecu. Njegov odgovor na to je bio: „Ako ne bude plata danas, ja ću napraviti belaj“.
Foto: Mujezin Delić
Delić naglašava, da u okviru firme postoji grupa ljudi kojima bi odgovaralo da se firma gurne u stečaj kako bi se naplatila dugovanja prijašnjim radnicima kao i malobrojnim sadašnjim.
„Mi od nekih 150 ljudi u firmi imamo oko 70 mladih kadrova. U Zraku ima par ljudi kojima bi najviše odgovaralo da se firma raspadne i da se time naplate potraživanja. Šta nekoga briga od penzionera ili tih ljudi koji još rade i imaju potraživanja hoće li ova mladost koja je sad zaposlena imati posao za budućnost. Mi smo stava da sve što je višak neka se proda, samo da se firma ne dira. Samo firma da ne ide u stečaj jer mi u ovom trenutku imamo posla i ne možemo sve da stignemo. Plate su nama koji radimo sve isplaćene tako da nemamo zaostataka. Zrak ima dugovanja ali to su prema radnicima koji su otišli u penziju i oni imaju sudska potraživanja. Mi smo ogromne pritiske vršili na menadžment da primi mlade radnika za stalno i to se nedavno i dogodilo. Zrak je u usponu za razliku od perioda od prije četiri godine kad je bilo sve razoreno.“
Nermin Džindić: stečaj ili spajanje
O dešavanjima u Zraku resorni ministar Nermin Džindić kao i Vlada Federacije su upoznati u više navrata preko službenih zabilješki i izvještaja koje je na njihove adrese dostavljao Ismo Hebibović.
U mandatu Džindića, od 2015. godine do danas Zrak d.d. Sarajevo u tri navrata je dobio sredstva iz budžeta FBIH.
Prvi put 2015. godine za uvezivanje staža za 5 uposlenih u iznosu od 85.133 KM, za istu namjenu 2017. godine 388.567 KM. Iste godine Zrak dobija i grant za namjensku industriju u iznosu od 300.000 KM.
Foto: Nermin Džindić
Budžetska sredstva koja su uplaćivana u periodu mandata Nermina Džindića po njegovim riječima, nisu bila dovoljna za revitalizaciju javnih preduzeća iz namjenske industrije poput Zraka ili kako se u ovom trenutku ispostavlja – Vitezita. U ranijim izjavama za medije resorni ministar spominje mogućnost stečaja Zraka po uzoru na Hidrogradnju te eventualno spajanje firmi TRZ Hadžići i Zrak d.o.o..
Ismo Hebibović v.d. direktor Zraka smatra da u ovom trenutku privredno društvo Zrak predstavlja uspješan subjekt u namjenskoj industriji, a shodno tome stečaj u ovim trenucima ne bi bio realan.
„Imajući u vidu pozitivne pomake koji se ogledaju u pozitivnom poslovanju iz godine u godinu, širenju na ino-tržištu, kojeg mladi ljudi vide kao poželjnog poslodavca, iako još uvijek ne u punom kapacitetu, ali vidljivim pozitivnim efektima konsolidacije, ZRAK vidim kao uspješan subjekt u timu namjenske industrije Federacije BiH. Shodno tome, izgledi za stečaj, na bazi ovakvih parametara, mislim da nisu realni.“
Govoreći o mogućem spajanju TRZ-a Hadžići i Zraka Hebibović istiće da su takve odluke u nadležnosti skupština ova dva društva.
„Ovlasti mene kao direktora, jasno su utvrđene Zakonom o privrednim društvima i odredbama Statuta. U pogledu najave spajanja PD ZRAK d.d. Sarajevo i Tehničkog remontnog zavoda Hadžići d.d. Hadžići, napominjem da je ta vrsta najave u isključivoj nadležnosti Skupštine dvaju društava kao najvišeg organa upravljanja. Kakvu odluku će skupštine donijeti, to ne znam. Jer da bi mogao iznijeti moje mišljenje na predmetnu najavu, potrebno mi je mnogo više informacija od same najave, a iste nemam, ali sama činjenica da se generalno takva mogućnost predviđa pravno-važećim propisima i da nije ništa što zakon i drugi propisi ne prepoznaju, ukoliko se sistemski razradi plan možda to dodatno pojača pozitivne poslovne efekte.“
Zrak: Najatraktivnija građevinska parcela u Sarajevu
Naš izvor iz Ministrastva energije, rudarstva i industrije FBIH ističe da je problem Zraka mogao biti riješen većim angažmanom resornog ministrastva kao i Vlade FBIH na čelu sa Fadilom Novalićem ali da za to nije bilo stvarnog interesa.
„Priču oko Zraka trebate posmatrati u kontekstu kompletne namjenske industrije i firmi koje imaju povlašten položaj poput Pretisa ili BNT-TMIH Novi Travnik. Kao i pozicioniranja kadrova od povjerenja Fadila Novalića iz Cimosa u namjenskoj industriji. Tako je Adis Ikanović postao direktor BNT-a, a Almira Zulić-Burek, direktorica Pretisa ili samog ministra Nermina Džidića koji je zajedno sa Fadilom Novalićem vlasnik firme TMR koja odlično posluje sa Pretisom.“
O vezama Novalićeve i Džindićeve firme Termo Metal Resist (TMR) sa Pretisom te o malverzacijama u okviru firme BNT Novi Travnik u više navrata su pisali bh. mediji. Također iznos budžetskih sredstava za Pretis d.d. Vogošća govore u prilog ovoj tvrdnji. Pretis je tako u mandatu Novalića i Džindića zvanično dobio 3,6 miliona KM kroz dva granta u toku dvije godine, a BNT Novi Travnik 698.000 KM.
Po mišljenju našeg izvora, izjave resornog ministra o spajanju TRZ-a Hadžići i Zraka će se obistiniti. U tom kontekstu naglašava da se ideja o prodaji zemljišta na kojem se nalazi Zrak nakon skoro deceniju ponovo aktualizirala.
Planovi o prodaji cca. 200.000 m2 zemljišta i izgradnji elitnog naselja arapskih investitora postoje već nekoliko godina.
Elitno naselje bi sadržavalo stambene zgrade, duplex kuće, pješačke zone, 600 parking mjesta, trgovačke centre, studentske domove za muškarce i žene, sportske terene i dječija igrališta. Kompletan kompleks bi bio ograđen zidom sa centralnim ulazom.
Također, naglašava, da ideja o prodaji zemljišta i spajanju TRZ Hadžići i Zrak predstavlja realnu opciju kojom bi se riješila dugovanja ove firme te investiralo u modernizaciju proizvodnih pogona.
„Ta ideja nije loša ali obzirom na dosadašnju praksu sredstva od prodaje zemljišta sigurno ne bi završila na računima Zraka već u privatnim džepovima. Naravno u tom kontekstu cijena zemljišta ne bi odražavala stvarne cijene na tržištu.“
Na pitanja o eventualnom stečaju, spajanju kao i budućnosti preduzeća Zrak, do trenutka objave ovog teksta od strane resornog ministra Nermina Džindića nismo dobili odgovore.
Iako su vođene istrage o dešavanjima u okviru ovog nekadašnjeg giganta namjenske industrije do danas niko od odgovornih za kriminal i decenijsko uništavanje Zraka nije procesuiran.
Izvor: Tačno.net
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
