VIŠEGRADSKA DIVLJA DEPONIJA: Ekološka katastrofa koja se decenijama ignoriše

„Protiv mene je podnesena krivična prijava jer sam odgovorno lice u ‘Komunalcu’, a mi smo zadnji u tom lancu. Mi nikada nismo dobili od lokalne zajednice zabranu da tu odlažemo, prećutno smo dobili dozvolu i naznačeno nam je da se tu vozi smeće", kaže Gordana Krivošija, direktorica komunalnog preduzeća “Komunalac”.

Pedesetak metara od rijeke Drine, pored puta za naselje Holijaci, već trideset godina smještena je nelegalna deponija. Na toj lokaciji, uz prećutnu saglasnost opštine, fizička i pravna lica godinama deponuju otpad svih vrsta. Deponija radi bez ekološke dozvole, bez rampe, ograde i čuvarske službe.

Deponija se sa vremenom znatno proširila i postala opasan problem za cijelu regiju, ali za koji još nema institucionalnog rješenja.

Dejan Furtula, aktivista udruženja Eko centar, u razgovoru za Inforadar kaže da veliki problem predstavlja činjenica da kroz deponiju teče i mali potok, pa svi toksini koji se tu nalaze budu isprani i završe u rijeci Drini.

“Bitno je reći da je ta deponija redovno u gorećem procesu, u nekoliko navrata smo zatekli ljude koji tope kablove i vade bakarnu žicu. Sve to čini jedan začarani krug jer sve što završi na deponiji dođe do stanovnika grada kroz vazduh i kroz vodu”,  kaže Furtula.

Foto: Dejan Furtula

Furtula napominje da svake godine rijekom Drinom dođe 10.000 – 15.000 kubnih metara razne vrste otpada, i da sav taj otpad završi na pomenutoj deponiji, što od Višegrada pravi regionalnu deponiju.

Deponija najviše ugrožava mještane sela Holijaci. Stanovnici ovog naselja moraju kroz deponiju prolaziti do svojih domova. Zbog blizine deponije u ovom naselju često je zagađen i vazduh i voda zbog uticaja na lokalne izvore, putem podzemnih voda.

Nakon što je neformalna grupa građana „Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom – Višegrad“ poslala Otvoreno pismo odbornicima Skupštine opštine Višegrad  10.08.2022. godine održana je sjednica Skupštine na kojoj su odbornici raspravljali o ovom problemu.

Deponija, Foto: Dejan Furtula

Nakon diskusije odbornika, načelnik opštine Višegrad, predložio je sanaciju Gradske deponije i pronalazak nove lokacije, te da se formira komisija koja će se pozabaviti rješavanjem problema nelegalne deponije. Međutim, ni nakon godinu dana nema naznaka da se ovaj problem planira rješavati.

Stanovnici sela Holijaci ponovo su protestovali početkom ove godine kada su podnijeli krivične prijave protiv odgovornih lica u preduzeću „Komunalac“ i opštine Višegrad.

“Krivična prijava Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo je podnesena zbog osnovane sumnje zluopotrebe službenog položaja i ovlaštenja, zagađivanja životne sredine otpadnim materijalima te drugih krivičnih dijela propisanih Krivičnim zakonom Republike Srpske“, rekla je tada član neformalne grupe Ramiza Karčić.

Foto: Protest u januaru 2023. godine

Aktivisti su tada podsjetili da su se mještani više puta žalili opštini i „Komunalcu“  ali se ništa nije uradilo povodom njihovih apela.

Emin Karčić iz neformalne grupe građana „Uklonimo nelegalnu deponiju pred turističkim gradom – Višegrad“, kaže da su imali žestoke probleme zbog deponije.

“U zadnje vrijeme ne pale, a inače je gorjela non stop. Morali smo maske nositi. Imamo problem što je to na putu našem i deponija se nalazi sa obje strane i mi prolazimo kroz sve deponije. Neko istovari nasred puta, zovemo policiju, niko neće da interveniše. Dovuku sijeno na sred puta i zapale ili bilo kakvo smeće. Moramo da sačekamo da to izgori. Ne znam kako niko nije nastradao, jer tu je bilo minsko-eksplozivnog materijala. Kad se zatvorilo jezero Hidroeleketrane, ostavljeni su propusti za potok da protiče u rijeku Drinu. Jezero se izlilo ispod deponije i deponija je u jezeru, to je van svake pameti i to jezero je zatrpano smećem. Potok koji protiče kroz deponiju spaja se sa jezerom i sa rijekom Drinom”, kaže Karčić, dodavši da ih nadležni tretiraju kao da ne postoje.

Foto: Deponija

Preko hiljadu potpisa smo skupili i predali peticiju prije godinu dana. Nije došlo na dnevni red, tretiraju nas kao da ne postojimo. Ignorišu nas, tako da su pustili da to ide tako kako ide. Ova deponija može da eksplodira jednog dana, preko trideset godina se to dovozi. Bila je opozicija za uklanjanje, ali načelnik je namjerno kočio”, kaže Karčić.

Prethodni ekološki inspektor i predsjednik Udruženja DRIN- tim Dragan Glogovac godinama je upozoravao na opasnost od ove divlje deponije. Međutim, 2018. godine je ostao bez posla. Prema njegovim riječima otkaz je dobio samo zato jer je istinito ukazivao na problem deponije. S obzirom da mu je lokalna inspekcija ukinula mjesto ekološkog inspektora, Glogovac je protiv načelnika opštine podnio krivičnu prijavu.

FOTO: Dragan Glogovac

“Znamo u kakvoj zemlji živimo i kako se to rješava, ali ostajem pri mišljenju da sam nelegalno smijenjen sa mjesta ekološkog inspektora. Ima ekološka inspekcija na republičkom nivou, ali oni ništa nisu uradili po tom pitanju. Provodio sam pravne mjere koje su u mojoj nadležnosti, skretao sam pažnju i drugim subjektima, a prije svega Ministarstvu jer je ova deponija nelegalna u svakom pogledu: i po uslovima lokacije, i po načinu upravljanja otpadom, po načinu odlaganja otpada i po vrstama otpada. Taj sam posao radio i to mi je poznato”, kaže Glogovac.

Dodaje da je upitno da li se nova lokacija za deponiju uopšte traži.

“Za ove dvije decenije, bilo je dosta sastanaka. Prva predložena lokacija bila je Goražde, lokacija Haldište u Vitkovićima, pa je poslije Republika Srpska imala svoje prijedloge: od Čajniča, Rudog, do Miljevine i Rogatice. Posljednja aktivnost vezana za pronalazak lokacije može se vezati za Strategiju upravljanja otpadom koju je radila Republika Srpska 2013. godine. Ona je predvidjela dvije lokacije: jednu kod rudnika Miljevina i drugu iznad Rogatice, prema Sokocu, koja je danas lokalno odlagalište otpada. To je sve što je napisano u Strategiji upravljanja otpadom i nikad se nije pristupilo nekoj ozbiljnoj realizaciji, investiciji, obezbjeđivanju sredstava. Više od dvije decenije samo se traži lokacija, ako se uopšte i lokacija traži”, kaže Glogovac za InfoRadar, napominjući da i hidrocentrala kod Višegrada sav svoj plutajući otpad odlažu na istu tu lokaciju.

Ima li inspekcija nadležnost da reaguje?

Milica Stančić, načelnica urbanističke inspekcije u opštini Višegrad, u Holijacima je bila posljednji put prije dvije godine, kada je posjetila deponiju zbog intervencije vatrogasnih jedinica.

“Znam da je deponija nelegalna. Koliko sam upoznata u planu je regionalna deponija za više opština koja će se graditi. Nisam se obraćala višim instancama. Mislim da ne možemo ništa raditi. Lokalne inspekcije nemaju nadzor nad ovom deponijom, jer to je odavno deponija, više decenija je kako se tu odlaže komunalni otpad. Ko ima nadležnosti za uklanjanje, ja ne znam. Da li republička inspekcija možda. Mi nemamo pravo da zatvorimo tu deponiju, ne znam koga bi od inspektora angažovala, jer ekološkog inspektora nemamo. Da imamo ekološkog inspektora, to bi bilo nešto drugo. Morali bismo se, najvjerovatnije, obratiti republičkom inspektoru”, kaže Milica Stančić.

Foto: Divlja deponija

Posljednja ekološka inspekcija na deponiji u Višegrad bila je 7. novembra 2022. godine. Tada je određena mjera pribavljanja ekološke dozvole koja još uvijek nije u potpunosti ispoštovana. Uz zahtjev za izradu elaborata, kao preduslova za dobijanje ekološke dozvole, predložene su mjere ograđivanja deponije, postavljanje rampe na ulazu u deponiju, uspostavljanje čuvarske službe, te obezbjeđenje dovoljnih količina rasutog materijala za pokriće novoisporučenog otpada.

“S obzirom da deponijom gazduje preduzeće Komunalac a.d.Višegrad, ovo preduzeće je odgovorno za rad deponije, kao i opština Višegrad koja je osnivač akcionarskog društva, a koja je ujedno i samo jedina ovlašćena za odabir nove lokacije (izgradnja nove deponije i zatvaranje postojeće) za komunalnu deponiju, što je u ovim uslovima, prema mišljenju ekološke inspekcije, jedino ispravno rješenje”, kažu u Inspektoratu Republike Srpske, te dodaju da je za određivanje lokacije za tretman i odlaganje otpada na području lokalne samouprave u isključivoj nadležnosti opštine.

Foto: Opštinska uprava Višegrad

U ovom inspektoratu tvrde da jedinice lokalne samouprave imaju značajnu ulogu u unapređenju oblasti zaštite životne sredine.

“Od njih se očekuje da, pored kadrovskog jačanja inspekcije i službi zaštite životne sredine, koriste prostorno planiranje kao osnovni instrument zaštite životne sredine. Kroz prostorno planiranje treba stvoriti uslove za očuvanje vazduha, vode, upravljanje otpadom i zaštitu prirodnih resursa u blizini urbanih područja” – navedeno je iz entiteskog inspektorata, uz napomenu da inspektorat nije nadležan za sankcionisanje jedinica lokalne samouprave.

Foto: Divlja deponija Višegrad

 

Prenos nadležnosti

Gordana Krivošija, direktorica komunalnog preduzeća, tvrdi da preduzeće “Komunalac” nema niti jedan akt kojim može dokazati da gazduje pomenutom deponijom. Dio parcele je u vlasništvu opštine, a dio u vlasništu “Srpskih šuma”. Od preduzeća “Unis” iz Istočnog Sarajeva zatražili su da izradi elaborat, ali odgovor do danas nisu dobili. “Ko bi uopšte prihvatio da izradi elaborat za tu lokaciju?”, kaže Gordana Krivošija, direktorica “Komunalca”.

„Protiv mene je podnesena krivična prijava jer sam odgovorno lice u ‘Komunalcu’, a mi smo zadnji u tom lancu. Mi nikada nismo dobili od lokalne zajednice zabranu da tu odlažemo, prećutno smo dobili dozvolu i naznačeno nam je da se tu vozi smeće. Za uređenje tog pitanja trebaju sredstva, treba da se nađe lokacija, da se pribave urbanistička, građevinska, ekološka dozvola. Sve je to moguće, ali tu deponiju treba da reguliše nadležna opština ili da se pristupi onom zakonu kojim je regulisano formiranje regionalnih deponija. Zakon je donesen da se to uradi, ali niti je ministarstvo niti je bilo ko drugi krenuo u tu proceduru. Nije se mogao naći dogovor za lokaciju, a da ne pričamo o tom da se gradi ta deponija”, kaže Krivošija.

U “Komunalcu” ističu da je neophodno da opština Višegrad donese potrebne akte, a prevashodno odluku ili saglasnost jedinice lokalne samouprave o krajnjem odredištu tj. lokaciju za deponovanje predmetnog otpada. Potom je potreban – napominju iz “Komunalca” – dokaz da je preduzeće odabrano za obavljanje ove djelatnosti, uz finansijsku garanciju ili polisu osiguranja za slučaj štete pričinjene trećim licima ili životnoj sredini. Dopis u kome to zahtijeva “Komunalac” je dostavio opštini u junu 2022. godine, uz napomenu da su prekršajne kazne visoke i da će se zbog potencijalnih kazni morati obratiti Skupštini grada za pomoć. Odgovor načelnika do danas nisu dobili.

Na putu ka regionalnim deponijama

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju za InfoRadar kažu da funkcionisanje deponije “Holijaci” nije u skladu sa Uredbom o odlaganju deponija niti sa Zakonom o upravljanju otpadom i da Ministarstvu nije u roku dostavljen Program mjera za sanaciju deponije.

“Prostornim planom do 2025. godine, Strategijom upravljanja otpadom za period 2017-2026 i Republičkim planom upravljanja otpadom za period 2019-2029 predviđena je izgradnja regionalnih centara za otpad od kojih je u regiji Foča planiran jedan. Prema Strategiji, ovu regionalnu deponiju koristilo bi 13 opština (Višegrad, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Kalinovik, Novo Goražde, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac, Trnovo, Foča i Čajniče), a procijenjena godišnja količina otpada iz ovih opština iznosila bi 38.000 tona”, kazali su iz Ministarstva.

Igor Kalaba iz Centra za zaštitu životne sredine kaže da se rješenja za ovaj problem i slične probleme ne mogu očekivati u kratkom vremenskom periodu ili u jednom ili dva poteza.

“Ključna je i neophodna potpuna promjena paradigme po uzoru na ono prema čemu se radi u Evropskoj Uniji. Odgovor je u principima cirkularne ekonomije, gdje se razmišlja o cijelom životnom vijeku svega što proizvodimo, tako da je neophodno da prvo smanjimo ukupnu količinu otpada, što se mijenja na nivou zakona i pravilnika, npr. o ambalaži različitih proizvoda te vođenju industrijskih procesa. Reciklaža u cirkularnoj ekonomiji dolazi tek kao treći korak, nakon ponovnog korištenja, a bacanje otpada na deponije dolazi samo kao zadnji korak gdje je to apsolutno neizbježno”, kaže Kalaba.

Dok se čeka promjena paradigme i realizacija plana upravljanja otpada stanovnici sela Holijaci prolaziće i dalje kroz gomile smeća na putu svojim domovima i udisati otrovan zrak. Krivične prijave i konstantno ukazivanje na ovaj problem ostaju jedini način borbe mještana i aktivista.

 

Ljupko Mišeljić
Ljupko Mišeljić
Ljupko Mišeljić je novinar i kolumnista iz Banjaluke.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI