– Prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, na žalost, ne donosi nikakva poboljšanja. Naprotiv, još je rigidniji od nacrta. Ne samo da je zadržao stigmatizirajuću sintagmu “agent stranog uticaja”, nego je, u opis čime ne smiju da se bave neprofitne organizacije koje finansiraju strani subjekti, dodao i “djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije i narušavanje integriteta Republike Srpske”, smatra Dragana Dardić, programska direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Ona za InfoRadar objašnjava da je “ovim dodatno sužen prostor za legitimno djelovanje udruženja, fondacija i on-line medija, te proširen prostor za subjektivna tumačenja termina kao što su “ugrožavanje demokratije” i “narušavanje integriteta” i arbitrarno postupanje prema neistomišljenicima.
– Osim toga, prijedlog i dalje sadrži odredbe koje nameću dodatna opterećenja udruženjima u smislu registracije i izvještavanja, a nije unaprijeđen ni dio koji se odnosi na inspekcijski nadzor, praćenje rada udruženja i izricanja mjera zabrane rada neprofitnim organizacijama, pojašnjava Dardić.
Prema tom prijedlogu, vlasti Republike Srpske bi u potpunosti zabranile bilo kakvo političko djelovanje neprofitnih organizacija. Na udaru bi se, naročito našle nevladine organizacije koje se finansiraju novcem iz inostranstva. Prijedlogom ovog zakona predviđena je čak i zabrana rada organizacija za koje vlasti RS procijene da se bave “političkim djelovanjem”.
– Ovim zakonom uspostavlja se poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti (u daljem tekstu: Registar), političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja, uređuju uslovi i način obezbjeđenja javnosti rada, te propisuju druga pitanja u vezi sa radom tih organizacija, piše u članu 1.
Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se “udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva”.
Dardić podsjeća da su iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka isticali da Vlada nije ponudila nikakvo valjano i argumentovano obrazloženje zašto je ovakav Zakon uopšte potreban.
– Nisu ponudili nikakvu analizu, procjenu rizika ili bilo kakav drugi argument koji bi opravdao ili objasnio potrebu za usvajanjem ovakvog zakona, te opravdano sumnjamo da se iza svega, zapravo krije pokušaj Vlade i vladajuće partije u RS, da pod svoju kontrolu stave organizacije koje kritikuju i ukazuju na propuste vlasti. No, prijedlog zakona je takav da će zapravo dovesti do zatvaranja i zabrane rada organizacija, naglašava Dardić.
Ističe da je i Venecijanaska komisija u svom mišljenju navela da “čak ni pitanja kao što su sprečavanje pranja novca ili borba protiv finansiranja terorizma ne opravdavaju nametanje novih zahtjeva za izvještavanje svim udruženjima bez konkretnih prijetnji ili ikakvih konkretnih pokazatelja pojedinačnih nezakonitih aktivnosti”.
– Podsjećamo da mi i dalje ne znamo na kojoj sjednici Vlade RS je ovaj prijedlog usvojen, ko je bio na toj sjednici i kako je ko glasao. Mi smo, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zatražili od Vlade RS ove podatke i još čekamo odgovor. No, zaista je apsurdno da Vlada govori o potrebi regulisanja javnosti rada nevladinih organizacija, a ona sama radi tajno i na nekim tajnim sjednicama utvrdjuje prijedloge zakona koji mogu imati dalekosežene štetne posljedice po civilno društvo u RS i BiH. Dakle, naši komentari ostaju isti kao i oni koji su se odnosili na nacrt ovog zakona – smatramo ga pravno neutemeljenim, diskriminatornim i licemjernim. Ali prije svega, smatramo da je ovaj prijedlog suvišan, jer je rad udruženja i fondacija već regulisan brojnim drugim zakonima u RS i BiH, kaže Dardić i naglašava da je sporni prijedlog u suprotnosti sa više međunarodnih konvencija kojima je pristupila BiH.
U Helsinškom parlamentu građana Banje Luke su mišljenja da “ovakvi potezi aktelne vlasti vode daljoj izolaciji Republike Srpske i udaljavaju je od demokratskih vrijednosti i standarda”, te pozivaju Vladu RS da povuče Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, a koji bi, bude li usvojen u NSRS, stupio na snagu 1. januara naredne godine.
Ono što je posebno interesantno jeste da Vlada predlaže da vlasti RS prate rad neprofitnih organizacija u cijeloj BiH, a ne samo na teritoriji RS.
“Ministarstvo prati aktivnosti neprofitnih organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona kako na teritoriji Republike Srpske, tako i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, djeluje i sprovodi aktivnosti na način kako je to propisano članom 3. ovog zakona, odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada i podnosi prijavu protiv odgovornih lica u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva Republike Srpske”, navedeno je u Zakonu.
Podsjetimo da se posljednjih 12 mjeseci sve više vrši pritisak na medijsku zajednicu u RS, naročito putem restriktivnih zakonskih rješenja. Tako su u augustu 2023. u RS su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta.
Zakon o kriminalizaciji klevete je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.
Vlast u RS najavljuje i donošenje zakona o medijima, čime će, po mišljenju međunarodnih predstavnika, biti nastavljen pritisak na slobodne medije.
