Ohrabriti se i biti žena poduzetnica u Bosni i Hercegovini – korak je u nepoznato. Žene u biznisu, iako predstavljaju značajan potencijal za ekonomski rast ali i društveni razvoj države, suočene su sa brojnim izazovima koji im komplikuju napredak u poslovnom svijetu.
Mnogim ženama je otežan pristup finansijama, odnosno ostvarivanje prava na kredit i to zbog nedostatka imovine koju bi mogle koristiti kao zalog, a bankarski sektor nerijetko poduzetne djevojke i žene percipira kao ‘rizične’. Nejednakost se ogleda i u činjenici da većina žena, pored svojih svakodnevnih poslovnih obaveza, nosi teret odgajanja djece i brige o domaćinstvu.
“Žene koje se ohrabre biti poduzetnice u bh. društvu suočavaju se s brojnim izazovima koji ih često stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na muškarce. Ovi izazovi nisu samo ekonomske prirode, već su duboko ukorijenjeni u društvenim strukturama i kulturnim normama” kaže Dženisa Delalić, projekt menadžerica Udruženja Poslovnih žena u BiH.
Uspješne žene poduzetnice prkose izazovima
Uprkos svim preprekama, žene poduzetnice u Bosni i Hercegovini svakodnevno ruše predrasude. Jedna od njih je i Nejla Ugljanin, vlasnica uspješnog biznisa koji svoje proizvode distribuira širom DM i Bingo poslovnica u Bosni i Hercegovini. Ručno izrađene svilene jastučnice, gumice za kosu i dodaci za pripadnice ljepšeg spola, za kratko vrijeme učinili su “Tintilinić Hand Made” prepoznatljivim brendom. Vlasnica Nejla ističe da je odluka da postane samostalna poduzetnica bila izuzetno teška.
“Uz podršku moje porodice i prijatelja sam probila led i usudila se ići korak dalje. Nakon toga dolazi “brdo papira” koji su neizježan faktor svake osobe koja pokreće svoj biznis. Iscrpljujuće je i puno čekanja ali na kraju vrijedi jedne lijepe i pozitivne priče”, navodi Nejla.
Uspješnu poslovnu priču kreirala je i Senita Slipac. Iz Sjedinjenih Američkih država se prije više od jedne decenije vratila u Bosnu i Hercegovinu i odlučila ovdje okušati svoju sreću. Osnovala je, sada već prepoznatljivo ime – „OREA Bazaar“ koji je pridobio vjerne kupce ali i pružio priliku svim kreativcima da svoje proizvode prodaju putem „OREA Bazaara“. U tom preduzetničkom poduhvatu, za Senitu je bila najvažnija podrška njoj bliskih ljudi.
„Poduzetništvo u BiH je općenito nerazvijeno. Nedostaje prilika i podrške ali i poslovne klime koja motiviše osobu i omogućava joj da se odvaži biti poduzetnica. Ženama je u tom procesu teže zbog nedostatka podrške od strane porodice i sredine, ali i nedostatka podrške u balansiranju privatnog i poslovnog života” kaže Slipac i dodaje da se muškarci lakše odvaže biti poduzetnici jer su više imuni na mišljenje drugih nego žene.
“Opet, ja nisam osjetila tu diskriminaciju ili poteškoću, moguće da je to zato što sam uvijek imala podršku roditelja i porodice. Nisam nikad smatrala da je uzrok manjka prilika to što sam žena već što nam je okruženje općenito nerazvijeno kada je u pitanju poduzetništvo. Upoznala sam sjajne žene koje su uspjele i uspijevaju u poslu koji se prije smatrao ‘muškim’. Voljela bih da se o tim primjerima priča više kako bi se pokazalo da gender nije najveća prepreka, već naš način razmišljanja,” zaključuje Senita.
Projekti koji su doprinijeli promjeni
Institucije sporadično rade na rješavanju ovog problema – i dalje nedovoljno. Proces dobivanja finansijskih sredstava za žene u cilju pokretanja vlastitog biznisa djelimično je olakšan odlukom Vijeća minstara BiH iz februara ove godine. Saglasnost je data mikrokreditnoj organizaciji ‘Mikra’ za podnošenje kreditne aplikacije Razvojnoj banci Vijeća Evrope za djelimično finansiranje mikrokredita za žene poduzetnice u iznosu od 3000 eura.
Tako se otklonio ‘rizik’ ali i olakšala cijela procedura jer mikrokreditna organizacija u potpunosti snosi rizik otplate kredita, rizik finansiranja i osigurava kreditoru sva potrebna pokrića i garancije za odobrenje kredita. Pored toga, institucije poput Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Fondacije za razvoj poduzetništva žene, Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske te lokalni razvojni centri nude finansijsku i nefinansijsku podršku, obuke, savjetovanje i druge oblike pomoći.
Jedan od pomaka koji je napravljen je i usvajanje krovnog Gender akcionog plana BiH koji sadrži operativni plan institucija za njegovu implementaciju. Iz Udruženja poslovnih žena u BiH ističu da uprkos postojanju određenog broja programa podrške poduzetnicama, vlasti ne rade dovoljno po ovom pitanju.
“Programi često nisu međusobno povezani, preklapaju se, nisu prilagođeni specifičnim potrebama žena i nedovoljno su vidljivi ili promovisani. Iako postoje inicijative, one nisu dovoljno koordinirsane, učinkovite ili vidljive da bi se značajno poboljšao položaj žena poduzetnica u BiH”, kaže Dženisa Delalić, projekt menadžerica Udruženja Poslovnih žena BiH.
U bh. entitetu Republika Srpska pri Privrednoj komori su formirana vijeća za poduzetnice, a pri Obrtničkoj komori postoje određene sekcije.
“Poduzetnicama su na raspolaganju svi podsticaji ministarstva, kao što su podsticaji za nove tehnologije, nabavku opreme, digitalnu transformaciju, očuvanje starih zanata i učešće na sajmovima”, navodi Tatjana Ćeranić iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS-a. Podsticaji su otvoreni s vremena na vrijeme i potrebno je pratiti web stranicu ovog ministarstva.
Jedna od uspješnih poduzetnica u Republici Srpskoj je i Sandra Špirić koja se školovala u Kanadi no ipak se odlučila vratiti u Banja Luku gdje je 2018. godine osnovala kompaniju ‘San Tech Medic d.o.o’.
“Smatram da svaka žena ima želju da ostavi trag i da doprinese ne samo svojoj zajednici i širem društvu, već samoj sebi i svojoj porodici”, kaže Sandra. ‘San Tech Medic d.o.o.’ zahvaljujući volji i predanosti svoje osnivačice postavio je regionalne standarde u industriji uvoza medicinske opreme.
“To je poprilično kompleksan sistem, koji zahtijeva potpuno razumijevanje strogo kontrolisanih procedura i regulacija, kompletnog medicinskog kadra, kao i tržišta na kojem poslujete. Uprkos izazovima, karijera mi omogućava da doprinesem društvu na razne načine, što je meni lično jedna od najdragocjenijih nagrada mog rada i zalaganja”, ističe Sandra Špirić.
Osim institucionalnog minornog napretka u pružanju pomoći poduzetnicama, kroz USAID-ov program INSPIRE, šest jedinica lokalne samouprave u cijeloj državi raspisalo je Javni poziv za podršku pokretanju i razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena. Jedna od dobitnica USAID-ove značajne finansijske pomoći je mlada stomatologinja Lejla Bašinac-Hanuša iz Travnika. Iznos od 12.000 KM pomogao joj je da unaprijedi svoje poslovanje a samim time privuče i dodatne klijente.
“Meni lično je veoma značila podrška USAID-a zato što sam uspjela dodatno da ostvarim svoje ciljeve i uz lična ulaganja kompletiram svoj biznis”, kaže Lejla i ističe da institucionalne podrške nedostaje uprkos tome što žene značajno doprinose privrednom i demografskom rastu. Ipak, važno da slušamo svoju intuiciju u donošenju poslovnih odluka, bez bojazni od neuspjeha i osuda okoline. Na kraju je najvažnija vjera u sebe i u zacrtane ciljeve”, zaključuje mlada stomatologinja.
UN Women u BiH također aktivno radi na podržavanju i razvijanju punog poslovnog potencijala žena.
„Iza nas su dva ciklusa programa BizUp, u saradnji sa Fondacijom 787, koji su realizirani uz podršku Velike Britanije i Švedske, u sklopu kojeg su bh. poduzetnice imale priliku unaprijediti svoje poslovne vještine, steći nova znanja i iskustva, naučiti kako bolje pozicionirati svoje proizvode na tržištu i pozabaviti se rebrendiranjem. Kao rezultat ovog rada, preko 66% poduzetnica koje su pohađale poslovnu obuku za razvoj otpornosti biznisa povećalo je prodaju, a 53 odsto njih povećalo je i prihode“ ističe Anela Lemeš, koordinatorica u oblasti ekonomskog osnaživanja žena pri UN Women BiH.
Pored ovoga, UN Women facilitira i rad Savjetodavnog odbora za preduzetništvo žena, neformalnog tijela koje okuplja relevantne aktere u oblasti biznisa iz vladinog i nevladinog sektora širom BiH. Ovi projekti su u toku ili su završeni, ali sagovornice poručuju da poduzetnice mogu očekivati.
‘Ne dozvolite da vas poteškoće obeshrabre’
Pored kratkoročnih projekata i programa koji pružaju podršku ženama poduzetnicama, ključna je implementacija Gender akcionog plana za BiH čijom konačnom primjerom će većina problema sa kojima se poslovne žene suočavaju biti otklonjena.
“GAP BiH, ne samo da je dao mjere, već je i prepoznao institucije za sprovođenje navedenih mjera”, kaže Anela Karahasan, viša saradnica za industriju u Privrednoj komori FBiH.
Najvažniju ulogu u rješavanju problema sa kojima se suočavaju žene poduzetnice u BiH imaju entitetske i državne institucije. Problem zanemarivanja ženskog poduzetništva zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje prije svega institucionalnu podršku na svim nivoima.
“Ta podrška treba uključivati finansijske, obrazovne i društvene aspekte. Poticaji bi trebali biti sistematski razvijani na nivou čitave BiH kako bi ženama na raspolaganju bili programi koji olakšavaju pristup kapitalu, subvencijama i kreditima“, zaključuje Anela Lemeš, koordinatorica u oblasti ekonomskog osnaživanja žena pri UN Women BiH.
Uprkos svim barijerama, žene poduzetnice u Bosni i Hercegovini pokazuju izuzetnu hrabrost, kreativnost i inovativnost u svojim poslovnim poduhvatima.
„Sama sam primjer da, bez obzira na početne poteškoće, strast, posvećenost i neprekidno učenje neminovno vode do uspjeha. Moja poruka za žene koje razmišljaju o ulasku u preduzetništvo jeste da ne dozvole da ih početne poteškoće obeshrabre”, zaključuje uspješna banjalučka poduzetnica Sandra Špirić, koja je dokaz da je ulaganje u žene poduzetnice ulaganje u budućnost BiH, te da osnaživanje ženskog poduzetništva nije samo pitanje ravnopravnosti spolova, već i ključni faktor za ekonomski razvoj i prosperitet cijelog društva.
