U ponedjeljak 4. jula u 16 sati istekao je rok do kojeg su političke stranke registrovane za učešće na Općim izborima 2022. Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH trebale podnijeti liste s imenima kandidata koji će se utrkivati za ulazak u državni, entitetske ili kantonalne parlamente. Također, stranke su na svojim listama ponudile pretendente za članove državnog Predsjedništva, te predsjednika entiteta Republika Srpska. Kandidatske liste postaće konačne tek nakon što ih ovjeri CIK, a rok za to je 29. juli.
Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, po četiri su kandidata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te dva iz hrvatskog.
Nakon što je pauzirao jedan mandat, u Predsjedništvo BiH ponovo želi Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. Među onima čije se ime i ranije nalazilo na kandidatskoj listi su Denis Bećirović iz SDP-a, čiju je kandidaturu ovaj put podržalo više opozicionih stranaka, te Mirsad Hadžikadić iz Platforme za progres.
REPRIZA CVIJANOVIĆ Vs ŠAROVIĆ
U posljednjem trenutku i Stranka za BiH odlučila je – i to bez njegovog direktnog pristanka i potpisa (!) – ponuditi kandidata Nermina Šehovića, uglednog policijskog inspektora, ali još nije jasno kako će se ovaj slučaj dalje odvijati s obzirom na to da se podigla velika bura u vezi s ovim slučajem.
U utrci za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda su novi kandidati u odnosu na one prije četiri godine. Iako se očekivalo da će za još jedan mandat biti zainteresovan Milorad Dodik, lider SNSD-aipak je odlučio da napravi rokadu sa Željkom Cvijanović, tako da će sada ona biti kandidat ove stranke za Predsjedništvo, dok se Dodik namjerava smjestiti u fotelju entitetskog predsjednika. Protivkandidat će mu biti PDP-ova Jelena Trivić.
U državno Predsjedništvo se nakon 20 godina želi vratiti i lider SDS-a Mirko Šarović. Na toj poziciji bio je nakon izbora 2002. godine, ali je ubrzo podnio ostavku zbog afere u vezi sa izvozom oružja u Irak. Osim Cvijanović i Šarovića, kandidati su još Vojin Mijatović iz SDP-a i Nenad Nešićiz DNS-a.
Stari-novi kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, a ovaj put, umjesto lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, na megdan mu izlazi kandidatkinja te stranke Borjana Krišto.
Odustajanje Dodika i Čovića od kandidatura možda je bilo iznenađenje za veliki dio javnosti, ali ne i za analitičare Svetlanu Cenić i Envera Kazaza.
“Ništa me tu nije imalo iznenaditi. Ja sam davno dala izjavu i prva rekla da se Čović neće kandidovati jer ne bi mogao da podnese poraz od Željka Komšića. Osim toga, na čelo Vijeća ministara trebao bi doći Hrvat, znači šansa za Čovića. Isto tako sam očekivala i za Dodika. On na kojoj god da je funkciji, on je vlasnik Republike Srpske. Mene neće čuditi čak i da na kraju osvane kao premijer RS-a. Željku Cvijanović je isturio gore da se bori sa Mirkom Šarovićem, a jednom je već tu bila poražena”, kaže za Inforadar Cenić.
I Kazaz se osvrnuo na odluku dvojice političara da ne učestvuju u utrci za simbolički najvažnije pozicije u državi. Slično kao i Cenić, smatra da je Čoviću nedostajalo hrabrosti da odmjeri snage sa Komšićem te da Dodik nastoji postati apsolutni vođa Republike Srpske.
“To su dvije novine u kojima imamo jedan unaprijed shvaćen politički poraz – Čovićev, te dalji nastavak autoritarne politike u RS-u koju će provoditi Dodik. Kandidatkinje HDZ-a BiH i SNSD-a su, zapravo, instrumenti u rukama šefova političkih partija. Svejedno je da li u Predsjedništvu sjedi Cvijanović ili Dodik jer Dodik će njome rukovoditi. Za Borjanu Krišto teško se može očekivati da bude izabrana pošto Komšić, evo, već potpiruje vrlo jaku ratnohuškačku retoriku i vjerovatno želi na takvoj vrsti retorike da dobije izbore”, navodi Kazaz.
TRANSPARENTNOST NA BH NAČIN
I dok su pojedine stranke proteklih dana obznanile imena većine kandidata, a neke čak i na web-stranici objavile kompletne liste, kao što je učinio HDZ BiH, druge su i dalje veoma tajanstveneuprkos tome što su papiri već otišli u CIK. Na molbu da nam pošalju kandidatske liste, u Demokratskoj fronti (DF), SDS-u, SBB-u su kazali da ti dokumenti još nisu javni i da će ih podijeliti sa javnosti nakon što ih ovjeri CIK. Iz PDP-a i NiP-a nam nisu ništa odgovorili, a SDP i Naša stranka su nam izašli u susret.
Liste će, prema planu aktivnosti CIK BiH, biti ovjerene najkasnije do 29. jula. Možda je važno podsjetiti da je za prethodne Opće izbore 2018. godine broj ovjerenih kandidata iznosio čak 7.000.
U Zastupnički dom Parlamenta BiH biraju se ukupno 42 zastupnika, od čega njih 30 mandat osvaja na izborima (21 u FBiH i devet u RS-u), a 12 sa kompenzacijskih lista (sedam iz FBiH i pet iz RS-a). Svi nosioci lista SDA su već dobro poznati stranački kadrovi: Alma Čolo, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Šerif Špago i Šemsudin Dedić, aktuelni državni parlamentarac i federalni ministar u isto vrijeme.
I HDZ BIH se odlučio za provjerene ljude, pa su se tako među kandidatima našli aktuelni predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, zatim Marina Pendeš, Predrag Kožul, Nikola Lovrinović, Mijo Krešić, Slađan Bevanda… SNSD-ove liste za državni parlament predvode Nebojša Radmanović, Obren Petrović te aktuelni entitetski premijer Radovan Višković.
Na vrhu liste SDP-a BiH našli su se predsjednik stranke Nermin Nikšić, Albin Muslić, Saša Magazinović, Zukan Helez i Dervo Sejdić, koji je prije nekoliko mjeseci potpisao pristupnicu, dok je Naša stranka pokazala da računa na Predraga Kojovića i Sabinu Ćudić.
Osim Zastupničkog doma Parlamenta BiH, na Općim izborima bira se i novi saziv entitetskih parlamenata, te kantonalnih skupština. S obzirom na to da se radi o velikom broju predloženih kandidata, osvrnućemo se samo na neka imena i pozicije jer sve ostalo zahtijevalo bi previše vremena i prostora.
IZ VLADA U PARLAMENTE
Želja SDA je da u Federalni parlament pošalje aktuelnog premijera Fadila Novalića, zatim potpredsjednicu FBiH Meliku Mahmutbegović, Azmira Husića, Miralema Galijaševića, Mirsada Zaimovića, Edina Mušića i Edina Smajića. Kada je u pitanju Skupština Kantona Sarajevo, izbornu listu predvodi Mahir Dević, a na broju dva je Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i supruga lidera ove stranke. Tu su i Faruk Kapidžić, Haris Zahiragić i Smiljana Viteškić.
Prema mišljenju HDZ-a BiH, najviše izgleda za ulazak u Zastupnički dom FBiH, pa time i dobre pozicije na listi, imaju Mijo Matanović, Delfa Dejanović, Mato Jozić, Lidija Bradara i Mario Karamatić.
Nosilac jedne liste Naše stranke za Federalni parlament je poznati sarajevski policajac Dragan Mioković. On je ovoj partiji priključio prije nekoliko mjeseci. Odmah iza njega je Nasiha Pozder, a nosioci lista su i Damir Arnaut, Mirsad Čamdžić i Mirjana Marinković Lepić. SDP u istom zakonodavnom organu ponovo računa na Elvira Karajbića, Damira Mašića, te Jasnu Duraković, Anera Žuljevića, Lanu Prlić, Razima Halkića…
Sudeći prema listi ove stranke za Kanton Sarajevo, iz ministarskih fotelja u skupštinske klupe, ukoliko dobiju dovoljno glasova, mogli bi preći Adnan Šteta i Davor Čičić, a među kandidatima su i Igor Stojanović, Kenan Magoda i Irfan Čengić. Zanimljivo je da listu predvodi gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, ali nije poznato da li zaista planira napustiti ovu poziciju ukoliko dobije podršku birača. Za mjesto u Skupštini KS boriće se i kandidati Naše stranke, kantonalni premijer Edin Forto, te Vildana Bešlija, Nihad Uk, Vibor Handžić, Miomirka Melank i Sanela Klarić.
Sagovornica Inforadara Svetlana Cenić smatra da su imena na listama očekivana i odavno dobro poznata.
“Ovi kandidati su ko kesice čaja, samo plešu u različitim šoljama vode, a da ne komentarišem one koji su u mjesec promijenili stranke zarad kandidature i dobre pozicije na listi. Ja ne vidim nikakvu svježinu, ništa novo. Ovo su sve ljudi koje gledam sto godina, a ako se pojavi neko za koga nismo čuli onda je sigurno smješten na dno liste. Također, kandiduju se i osobe koje su već na pozicijama i nemaju ih namjeru napustiti, nego samo žele osigurati glasove koji će biti dani nekom drugom”, navodi Cenić.
S obzirom na to da će lista kandidata koji će se naći na izbornim listićima biti konačna tek nakon ovjere u CIK-u, Cenić smatra da bi, možda, u tom segmentu moglo biti iznenađenja.
“Jedino što nas može iznenaditi je da CIK postupi po slovu zakona i nekim osobama ne verifikuje kandidature. Zaista mislim da je degutantno u isto vrijeme hodati po sudovima zbog krivičnih prijava, imati problem sa zakonom, a istovremeno se kandidovati, ili biti član zakonodavne vlasti”, kaže Cenić.
I profesor Kazaz naglašava da se u našoj politici veoma teško može dogoditi bilo kakva promjena, a pogotovo ne nastup nove generacije političara “budući da smo okovani samo jednim političkim sistemom vrijednosti, a to je nacionalizam s kojim je tijesno skopčana korupcija, kriminal, nepotizam”. Međutim, za našeg sagovornika ohrabrujuće je okupljanje brojnih stranaka oko zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH Denisa Bećirovića.
“Dakle, nema osvježenja na kandidatskim listama, uglavnom imamo posla sa poznatim licima, ali to ne znači da nije moguća promjena vlasti”, dodaje Kazaz.
Više od činjenice da se na listama nalaze poznata imena u oči upada to da nedostaju neki od istaknutih kadrova na koje su stranke računale desetljećima. Među njima su SDA-ovi Halid Genjac i Adil Osmanović, SNSD-ov Nikola Špirić i Dušanka Majkić, HDZ-ova Jelka Milićević ali i predsjednik ove stranke Dragan Čović. Može se pretpostaviti da ovo ne znači njihovo povlačenje sa političke scene, nego su u pitanju druge pozicije na kojima žele nastaviti karijere. Ne smijemo zaboraviti na domove naroda Parlamenta BiH i Federacije, Vijeće naroda Republike Srpske, kao i na izvršnu vlast na svim nivoima.
“Neće se Bakir Izetbegović, niti Dragan Čović i Milorad Dodik lako odreći svojih kadrova koji su im bezuvjetno odani. Osobe koje nisu na listama vjerovatno će zauzeti pozicije u izvršnim organima vlasti, pa možemo očekivati da budu ministri i da imaju drugačiju vrstu moći od ove skupštinske” zaključuje Kazaz, koji se na kraju osvrnuo i na činjenicu da neke od stranaka i dalje kriju kandidatske liste.
“Moguće da se radi o političkom triku, igraju se neizvjesnosti kako bi pojačali interes za svoju političku partiju. Međutim, to su jeftini trikovi. U politici bi sve trebalo da bude potpuno transparentno, pa tako i kandidatske liste. Oni koji to kriju zapravo su nedorasli demokratiji”, ocjenjuje Kazaz.
