Arhivistika je nauka koja se bavi proučavanjem principa i metoda zaštite arhivske građe radi njenog korištenja kao izvora za istoriju, ostale nauka i opštedruštvene potrebe. Iz definicije se vidi da je svrha zaštite arhivske građe, prije svega, u funkciji njenog korištenja.
U Bosni i Hercegovini arhivistika je još uvijek slabo razvijena, a vlasti se često nisu mnogo trudile da sačuvaju dokumentaciju o bilo čemu, i sudbina manje ili više važnih dokumenata najčešće jezavisila od svijesti pojedinaca o njihovoj važnosti za budućnost.
Prokazaću vam to na nekoliko primjera.
Povelja Kulina bana je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke istorije. U toj Povelji ban Kulin potvrđuje prijateljstvo Bosne naspram Dubrovnika, garantuje njegovim trgovcima sigurno kretanje i trgovanje po njegovoj državi, oslobađa ih svih taksi, odnosno carine, što je bio rijedak slučaj u onovremenoj Evropi.
Rodni list države Bosne i Hercegovine se danas vadi u Hrvatskoj ili Rusiji, jer se dva primjerka Povelje Kulina bana čuvaju u Dubrovniku, dok je treći primjerak, za koji se smatra da je original, u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu.
U stvari, Bosna i Hercegovina čuva dvije povelje bosanskog kralja Stjepana Dabiše izdane krajem 14. stoljeća, od kojih je jedna originalna, pisana na pergameni (pisaća podloga napravljena od kože, op.a.) i s kraljevskim pečatom, dok je druga ovjeren prijepis iz 1600. godine. Sve ostale su smještene u arhivima Dubrovnika, Venecije i ko zna gdje.
Bosna i Hercegovina ne zna gdje se nalazi drugi primjerak orginalnog Dejtonskog mirovnog sporazuma zvanično potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine. Njemu se u Sarajevu, gubi se svaki trag, još otkako je avionom sletjetio na sarajevski aerodrom. Originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma nikada zvanično nije dostavljen Predsjedništvu BiH, Ministarstvu vanjskih poslova BiH, niti se zna gdje je pohranjen.
Kao što vidite, uspjeli smo izgubiti dokument koji je od potpisivanja korišten i kao zvanični Ustav BiH, kojim su definisana mnoga pitanja vezana za pravni status države, kao što je priznanje BiH kao suverene i nezavisne države, definisan je sastav vlade, način podele vlasti između države i entiteta, povratak izbeglica.
Kada su u februaru 2014. izbile demonstracije protiv svega što se dešava u Bosni i Hercegovini, najviše je nastradao Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu, čije su se prostorije nalazile u zgradi Predsjedništva BiH. Tom prilikom je uništeno mnogo dokumenata iz doba Austro-Ugraske carevine, ali i materijala vezanog za Drugi svjetski rat i socijalističku BiH.
Zašto vam sve ovo pišem?
Zato što se u ovom trenutku dešava potraga za indeksom sa postiplomskih studija u Zagrebu Sebije Izetbegović, poslanice u Kantonu Sarajevo, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i supruge predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Evo šta je na sve to kazao rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj:
„Mi u jednom paketu dokumenata koji je sastavio Medicinski fakultet i KCUS nemamo uvjerenje o položenim ispitima u Zagrebu. Nema da je izvršena ekvivalencija. To su temeljni dokumenti na osnovu kojih je nastavljen postdiplomski studij. Prof. Izetbegović možda to ima kod sebe, ali ne želi dati. Mi ne znamo.“
Apelujemo na doktoricu i profesoricu Izetbegović da komisiji dostavi potrebnu dokumentaciju i na taj način spasi obraz institucija Bosne i Hercegovine, ili kao što je to neki dan fino elaborirao njen partijski kolega Faruk Kapidžić dia:
„Kad sam studirao i završavao fakultet, shvatio sam da je indeks kao lični dokument, a pečat na potpise da je od studentske službe i da su tamo predate sve prijave za ispite. To je dakle od fakulteta.“
Valjda sve izađe na hajr.
