Prema izvještajima koje je objavila Poreska uprava Republike Srpske krajem prošle godine, na spisku najvećih dužnosnika se nalaze i 24 javne zdravstvene ustanove, čiji ukupni dug iznosi oko 265 miliona KM za 2022. godinu. Najveći poreski dug ima Univerzitetski klinički centar u Banja Luci sa preko 48,3 miliona KM, zatim Bolnica Istočno Sarajevo sa takođe 48 miliona KM, Bolnica „Sveti Apostol Luka“ Doboj sa dugom od 46,9 miliona KM, Univerzitetska bolnica Foča 19,6 miliona KM itd.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je za 2023. godinu iz entitetskog budžeta dobilo 448.556.600 KM. Iako ministar Alen Šeranić nije odgovorio na naš upit na šta se planiraju izdvojiti sredstva kada je u pitanju zdravstvo, u svojim nedavnim izjavama rekao je da je ponosan na rad Vlade i obećao izgradnju i opremanje nove bolnice u Trebinju, Doboju, kao i rekunstrukcija bolnica u Foči i Zvorniku.
Na sve 24 zdravstvene ustanove smo poslali upite zašto je došlo do milionskih dugova, kako ocijenjuju trenutno stanje i postoji li strateško planiranje za rješavanje problema, ali odgovor nismo dobili. Jedini komentar iz JZU Bolnica Zvornik je glasio da „nisu u mogućnosti dati tražene informacije“.
Iako ministar Šeranić tvrdi da zdravstvo u RS-u funkcioniše jako dobro, te je naveo kako su stvoreni svi uslovi za izgradnju medicinskog kompleksa u Banja Luci, poreski i revizorski izvještaji govore suprotno. „Zasigurno jedan od glavnih uzroka ovakvog stanja može se naći u i nedostatku adekvatne kontrole, koju između ostalog treba da vrši Ministarstvo zdravlja“ objašnjava Damjan Ožegović iz Transparency International. Takođe navodi kako su revizori u ranijim godinama Ministarstvu čak izdavali preporuke da obezbijedi da se pravilnije evidentiraju i planiraju dodatna sredstva za rad zdravstvenih ustanova. Također, da se u cilju potpune realizacije projekta u skladu sa planiranim aktivnostima i cilju utroška sredstava isključivo za namjere za koje su sredstva i odobrena, međusobna prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana utvrde ugovorom o dodjeli sredstava granta kako to pravilnici i nalažu.
Ministar Šeranić je najavio izgradnju nove bolnice u Trebinju iako se stara bolnica bori sa poreskim dugovima nešto većim od 6,8 miliona KM, najavljena je i gradnja nove bolnice u Doboju dok stara dužna skoro 47 miliona KM.
Univerzitetski klinički centar u Banja Luci, na čelu sa direktorom Vladom Đajićem (SNSD), već godinama provodi sumnjive javne nabavke. U 2021. godini ova ustanova je izdvojila 140.000 KM za održavanje informacionog sistema sa „nacrtanom tehničkom specifikacijom“. Iste godine je takođe izdvojeno 2.4 miliona KM za iznajmljivanje i servisiranje informatičke opreme i informacionog sistema iako je u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), projekta Ministarstva zdravlja uložilo oko 26 miliona KM u okviru kojeg je Univerzitetski klinički centar trebalo da nabavi 900 novih računara što se nikad nije sprovelo do kraja. Ovakvih primjera ima mnogo, a gdje je otišao novac i na šta je potrošen ostaje nejasno. Za predizbornu kampanju na prethodnim opštim izborima, direktor UKC Vlado Đajić i nosilac liste SNSD za Narodnu skupštinu Republike Srpske, izdvojene su velike sume novca na bilborde, koji nisu navedeni u finansijskim izvještajima dostavljenim CIK-u. Kao što je InfoRadar ranije pisao, na bilbordima se promovisala premijera filma Od vizije do pobjede o “uspjesima” UKC Republike Srpske.
Portal Pratimo tendere, koji se bavi analizom javnih nabavki, registrovao je čak 73 rizične nabavke Univerzitetskog Kliničkog centra RS.
Loše poslovanje, sumnjive javne nabavke, stranački kadar u direktorskim foteljama, bezvlašće i samovolja uprave i direktora, koje je rezultiralo enormnim dugovima, je i potvrdila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS. Iako nisu htjeli da daju odgovore na pitanja koja smo im uputili, u svojim izvještajima su loše ocijenila neke javne zdravstvene ustanove, poput bolnice u Foči, Trebinju, dom zdravlja u Čajniču itd. Revizori su takođe negativno ocijenili i finansijske izvještaje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Iz Transparency International BiH (TI BiH) objašnjavaju da su pored zamjereki revizora, a u prethodnom periodu iste zamjerke dolaze i od strane organizacija civilnog društva, novinarske zajednice, zainteresovanih javnosti i drugih vladinih organizacija, jesu: nedomaćinsko upravljanje imovinom javnih zdravstvenih ustanova, prekomjerno zapošljavanje, nepravilno vođenje internih knjiga i isprava, uvećanja plata koje nisu u skladu sa propisima, malverzacije u oblasti javnih nabavki i td.
„Dakle nepravilnosti su brojne, a glavni razlozi vjerovatno leže u manjku kontrole rada javnih zdravstvenih ustanova, neodgovornosti rukovodećeg kadra i nedostatku adekvatne sankcije. Uprkos lošim rezultatima, velika količina novca se izdvaja iz budžeta na svim nivoima za pomoć javnim zdravstvenim ustanovama, dok se poboljšanje stanja ne vidi“ navode iz TI BiH. Imajući to u vidu, Transparency International je zajedno sa Centrima civilnih inicijativa otpočeo projekat „Izliječimo zdravstvo BiH“ koji za cilj ima smanjenje korupcije u zdravstvenom sektoru u kreiranju politika, donošenju odluka i podržavanju zdravstvenih ustanova u pružanju kvalitetnih i učinkovitih zdravstvenih usluga. Glavne aktivnosti su fokus na poboljšanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta određenih zdravstvenih ustanova kroz pružanje sistemskih rješenja u ključnim oblastima koje su podložne korupciji: javne nabavke, sukobi interesa, upravljanje ljudskim resursima i finansijsko upravljanje i liste pacijenata na čekanju.
Pored svega navedenog, najslabija tačka ne samo zdravstvenog sektora, već uopšte javnog sekotra jesu javne nabavke. Najbolji primjer kakvo je stanje u ovoj oblasti u zdravstvu je bilo u početku pandemije korona virusa kada su nepravilnosti doživjele vrhunac, a građani ostali bez adekvatne zdravstvene zaštite.
