Pišu: Muhamed Sadiković i Hana Imamović, FENA
Premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić potvrdio je da je zaustavljena izgradnja Centra za detenciju u okviru Privremenog prihvatnog centra Lipa kod Bihaća. Prema njegovim riječima, projekat gradnje svojevrsne pritvorske jedinice u okviru ovog kampa za prihvat migranata, zaustavljen je nakon reakcije predstavnika bosanskohercegovačkih vlasti.
“Mi od početka nismo bili za izgradnju određenih vrsta pritvorskih jedinica u okviru centra Lipa i čini se da je zajednička reakcija bila pravovremena. Gradnja takvog prostora nije u skladu sa urbanističkom, niti sa građevinskom dozvolom kompleksa u Lipi, a upravo na tom dijelu je bilo predviđeno sportsko igralište. Iskreno, bili smo iznenađeni što je to sve počelo u određenoj tajnosti, jer su i kantonalna i gradska vlast itekako učestvovali u pripremi i gradnji migrantskog centra Lipa” – izjavio je Ružnić.
O ovome se prethodno razgovaralo i s ministrom sigurnosti BiH Nenadom Nešićem, direktorom Službe za poslove sa strancima Žarkom Laketom, ali i šefom Delegacije Evropske unije u BiH Johannom Sattlerom, prilikom njihovih posjeta Unsko-sanskom kantonu.
“Jasno smo tražili adekvatnu reakciju, s obzirom da je kompletno upravljanje kampom u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, dok je Evropska unija financijer i partner skoro svih aktivnosti na lokalitetu Lipa. Poučeni prijašnjim iskustvima, želimo izbjeći i najmanju mogućnost ili rizik za stvaranje kriznih situacija u našem kantonu. Drago mi je da smo prilikom tih posjeta i razgovora, svi se složili oko primarnog cilja – koordiniranog djelovanja u procesu migracija, zakonskog i humanog prihvata migranata, te prvenstveno garancije sigurnosti i prava našim građanima. Vjerujem da je ovo i rezultat svega toga” – naveo je Ružnić.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, ukazujući na nedoumice oko izgradnje Centra za detenciju, odnosno Centra za zadržavanje i sigurnosne provjere migranata u okviru Privremenog prihvatnog centra za migrante “Lipa“ u Bihaću, izjavio je u razgovoru za Fenu da je ostao potpuno iznenađen, ali i zaprepašten činjenicom da niko od nadležnih nije mogao odgovoriti na pitanje ko je i kada izgradio taj centar za koji je ranije šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Johann Sattler kazao da se radi o privremenom pritvorskom centru.
“To je izazvalo i veliko negodovanje, pa i strah zvaničnika i građana u Unsko-sanskom kantonu i Bihaću, koji su podnijeli ubjedljivo najveći teret migrantske krize. I oni su od nas, kao predstavnika države, tražili odgovore i razumijem ih jer je to dio naše zemlje koji se dosta žrtvovao u suočavanju s migrantskom krizom. Uključio sam se u ovaj slučaj, u okviru svojih nadležnosti, i na višim nivoima tražio odgovore” – podvukao je Hurtić.
Kasnije su dobili informacije da je centar izgradila organizacija ICMPD uz pomoć austrijske vlade i da je izgradnja koštala oko 500.000 eura.
Ministar naglašava da je novi tekst Zakona o strancima sačinjen i na njega su pribavljena potrebna mišljenja. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je na njega dalo pozitivno mišljenje i čeka se njegovo usvajanje po redovnom proceduri na Vijeću ministara, a onda i u Parlamentarnoj skupštini.
Zakon je baziran na zakonskim rješenjima Evropske unije, odnosno usklađen je s pravnom stečevinom EU, gdje se propisuje uspostava centra za detenciju unutar privremenog prihvatnog centra, ali primjena novog teksta Zakona teče od dana njegove objave što znači, pojašnjava Hurtić, da ni Centar za detenciju ne može biti u upotrebi prije stupanja Zakona na snagu.
Kao ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine izrazio je žaljenje što se sve odigralo mimo zvaničnih stavova vlasti BiH i saglasnosti nadležnih organa za uspostavu centra jer Bosna i Hercegovina je na svom putu ka Evropskoj uniji i razumije da mora ispuniti brojne preduvjete za to, te je iz toga proizašla uspostava centra.
Govoreći sa aspekta ljudskih prava, Centar za detenciju nije trebao biti unutar prihvatnog centra “Lipa“, nego izvan njega, te Hurtić kaže da su zabrinuti za moguće probleme koji mogu nastati ako Centar za detenciju bude pušten u funkciju.
“Pričamo o ljudskim pravima, zagovaramo poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima, a u “Lipi“ unutar jednog centra imamo drugi koji je ograđen žicama” – podvukao je.
Ministar je potom boravio u posjeti Austriji gdje je razgovarao s ministricom pravde Almom Zadić i parlamentarkom Ewom Ernst-Džiedžić, te učestvovao u diskusiji o migrantskoj situaciji u BiH, s fokusom na ovaj slučaj.
“Izgradnja Centra za detenciju je izazvala i rasprave unutar Austrije, te privukla veliku pažnju javnosti te sam imao namjeru da u prijateljskim razgovorima ukažem na ovaj problem” – kazao je ministar Hurtić.
Podsjeća da je Republika Austrija jedan od najvećih prijatelja i partnera Bosne i Hercegovine, zemlja s kojom BiH ima jednu od najvećih trgovinskih razmjena i koja je najveći investitor u BiH. Austrija je zemlja s kojom BiH ima duboke historijske veze i gdje živi hiljade Bosanaca i Hercegovaca i koja je snažno, a možda i najviše, zagovarala dodjeljivanje kandidatskog statusa za Evropske unije.
“Moja namjera je da se fokusiram na zaštitu ljudskih prava, što mi je ustavna i zakonska obaveza, te da ukažem na pojave koje nisu prihvatljive ni u EU. I moji sagovornici u Austriji su kazali da je cijela situacija oko Centra za detenciju još uvijek netransparentna” – istaknuo je Hurtić.
Najavio je da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine pomno pratiti i biti aktivno uključeno u sva dešavanja koja se odnose na migrantsku situaciju u skladu s njihovim nadležnostima.
“Čvrsto zagovaram, i u tome ću istrajati, da se situacija oko ovoga centra riješi u skladu s domaćim zakonima i propisima. Nastavit ćemo ispunjavati svoje obaveze na putu ka EU, ali uz potpuno uključivanje domaćih institucija, i uz zaštitu interesa BiH i naših građana” – podvukao je ministar Hurtić.
Kaže da je o svemu razgovarao i s ministrom sigurnosti BiH Nenadom Nešićem o ovom pitanju te je i njegovo opredjeljenje da Centar za detenciju bude reguliran u skladu s domaćim zakonima i propisima.
“Želim da vjerujem da je ovo jedan izolovan slučaj. EU je najveći donator i najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine, a kompanije iz EU najveći investitori. Uostalom, dodijeljen nam je i kandidatski status” – kaže Hurtić.
Međutim, naglasio je da će na ovom putu, uvijek ukazivati i tražiti da se riješe problemi, koji brinu građane Bosne i Hercegovine.
“Ljudi s terena izražavaju zabrinutost da bi problematični migranti i oni koji su skloni činjenju krivičnih djela mogli ostajati u Bosni i Hercegovini, a da bi zemlje EU zadržavale one migrante koji nisu problematični i koji njima odgovaraju. Takva je percepcija ljudi na terenu. No, mi ovakvu eventualnu praksu ne možemo i nećemo prihvatiti” – istaknuo je Hurtić.
Napomenuo je da nijedan migrant, kada je krenuo na svoj put, nije imao namjeru ostajati u Bosni i Hercegovini. Njihove željene destinacije su zemlje EU zbog čega smatra da se ovim treba pozabaviti na način da se pojačaju granične kontrole u BiH, ali i generalno da se smanji njihov ulazak u evropske zemlje čime bi se smanjio i pritisak na Bosnu i Hercegovinu.
