Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u današnjem drugom čitanju trebao bi usvojiti Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama prema kojem će, sve je izvjesnije, ulogu drugostepenog organa za odlučivanje o pravu na pristup informaciji činiti političko tijelo, a ne nezavisni organ što će dodatno uticati na medijske slobode i pristup informacijama.
Usvoji li se Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama tu ulogu činit će Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i pored prijedlog Johana Sattlera, šefa Delegacije EU, da Institucija Ombudsmana Bosne i Hercegovine za ljudska prava bude drugostepeno tijelo za ocjenu interesa javnosti? Taj korak mogao bi Bosnu i Hercegovinu udaljiti od Priroteta br. 12 za pristupanje Evropskoj uniji.
Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, mogao bi utjecati na medijske slobode, ali i građanima uskratiti određene informacije. Razlog za ovo je duga lista predloženih izuzetaka, čime je slobodan pristup javnim informacijama pretvoren u izuzetak, umjesto u pravilo. Ovo su samo neke od kritika koje su uputile organizacije civilnog društva. Predlagač tvrdi suprotno i ističe da bi novi zakon medijskim radnicima trebao olakšati posao.
“Ombudsmani prema Zakonu o ombudsmanima, ali i Ustavu BiH, donose preporuke koje su neobavezujuće, te je upitno kako bi isti odlučivali meritorno po žalbama izjavljenim na prvostupanjska rješenja institucija BiH” – smatra Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, napominjući da će ključan biti stav Direkcije za evropske integracije BiH.
U mišljenju koje je dostavila Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Direkcija za europske integracije skreće pažnju da Odluka o formiranju Žalbene komisije pri Vijeću ministara BiH nije u skladu sa Direktivnom EU.
Direkcija za evropske integracije podsjetila je da stav 4. Direktive Evropske unije 2019/1024 propisuje: “Pravna sredstva uključuju mogućnost preispitivanja koje provodi nepristrano tijelo za preispitvanje s odgovarajućim stručnim znanjem, kao što je nacionalno tijelo za tržišno natjecanje, relevantno tijelo za pristup dokumentima, nadzorno tijelo uspostavljeno sa Uredbom EU 206/679 ili nacionalno pravosudno tijelo čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora”.
Ministarstvo pravde BiH ignorisalo je preko 200 prijedloga i komentara na Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane u online konsultacijama tokom 2021. godine.
“Institucije su na ovom primjeru pale još jedan test otvorenosti za prijedloge relevantnih aktera u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja. Ovaj Prijedlog je nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Vijeću ministara, unatoč ranije upućenim kritikama, uz preporuku da Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku” – saopštile su članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
Prema mišljenju članica Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama. Da li će nas i kojoj mjeri izmjene ovog zakona udaljiti od EU saznaćemo danas nakon sjednice Parlamentarne skupštine BiH.
Predstavnici civilnog društva nadaju se da će u parlamentarnoj proceduri amandmanima predloženo zakonsko rješenje biti unaprijeđeno jer je ovaj zakon važan ne samo zbog primjene evropskih standarda nego i transparentnog rada institucija i sprečavanja zloupotreba javnog novca.
