U bosanskohercegovačkim bolnicama, ukoliko niste “hitan slučaj” možete na listi čekanja provesti od sedmice do šest mjeseci, pa i godinu dana za preglede CT-om ili magnetnom rezonancom ali i za operacije bolesti koje vam ne ugrožavaju život.
Uvrštavanjem pacijenata na liste čekanja i odlaganje pružanja zdravstvenih usluga, može biti indirektan način za vršenje pritiska na pacijente da pruže mito, kako bi sami skratili vrijeme čekanja. Mogućnost zakazivanja termina samo u određenim danima u mjesecu, kao i upućivanje pacijenata na privatan pregled od strane zdravstvenih radnika krše se prava pacijenata i na taj način ih se primorava da izvršenje zdravstvene usluge zatraže u privatnim klinikama, prilikom čega su dužni da izdvoje mnogo veće novčane iznose.
Ustaljeno je mišljenje da se kod doktora “ne ide praznih ruku“, te je davanje mita već postala tradicija na našim prostorima. Na ovaj način se podržavaju i podstiču koruptivne radnje od strane zaposlenih u zdravstvu, te se ostavlja veliki prostor za korupciju.
Centar civilnih inicijativa (CCI) je, u cilju smanjenja korupcije, nedavno predstavio automatizovane transparentne liste čekanja za zdravstvene usluge u Brčkom i Tomislavgradu. Isto je, još prije nekoliko godina, urađeno i u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Asmir Ćilimković, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa kaže da će sa svojim kapacitetima CCI pokriti pet zdravstvenih ustanova, i to Zenicu, Brčko, Tomislavgrad, Brčko distrikt BiH, Foču i Bihać.
“U narednoj godini planiramo da uđemo u još nekoliko ustanova, ali na to nikoga ne možemo natjerati. Transparentne liste čekanja daju višestruke koristi kako lokalnoj zajednici i građanima tako i zdravstvenoj ustanovi. Naime, povećanje nivoa transparentnosti u ovoj oblasti daje bolji uvid u liste i direktno utiče na preveniranje korupcije. Dugoročno, uspostava novog sistema bi trebalo dovesti do skraćivanja vremena na preglede za pacijente i lakši uvid u “uska grla” na listama čekanja za donosioce odluka”, kaže za Inforadar Ćilimković.
On je mišljenja da će uvid u liste čekanja smanjiti sumnju koja postoji u zdravstvu.
“Ne znači da će je ukloniti u potpunosti ali hoće je prevenirati“, mišljenja je koordinator CCI-a.
“Ovo je nešto što građani podržavaju jer je opipljiva stvar. U principu građani će znati kad i kod koga imaju termin, šta treba da ponesu, i dan ili dva ranije dobijaju podsjetnik. Svi imaju benefite zbog ovoga, objašnjava Ćilimković.
Navodi da su najduže liste čekanja onkoloških pacijenata, magnetna rezonanca i CT.
“Većina ustanova kreće sa tim “uskim grlima”. Kantonalna bolnica Zenica je krenula sa tri usluge, a sad je to već sve prošireno na specijalističke preglede i magnet. Liste čekanja su bile u svesci, sad su elektronski. Moglo se dešavati da ukoliko je neki pacijent bio na mjestu 25, vrlo brzo dođe na 80 mjesto jer stalno ubacuju nekog drugog. Sad je ta mogućnost smanjena. Postoji mogućnost da se telefonski naruče ali kod nas ljudi najčešće idu direktno u zdravstvenu ustanovu. Važno je da se vraća povjerenje građana u zdravstvo i smanjuje mogućnost korupcije, ali i da zdravstvene ustanove donose racionalnije odluke, mišljenja je Ćilimković.
Srđan Traljić iz Transparency International BiH, koji su prvobitno bili saradnici CCI-a, smatra da je, sa stanovišta prevencije korupcije, veoma važno uvođenje transparentnih listi čekanja.
“Došli smo u situaciju da zdravstveni fondovi nisu u stanju pružiti isti nivo usluga i da se taj nivo usluga smanjuje. Korisnici imanju manja prava i liste čekanja su sve duže i u tom procesu dolaska na red na određene vrste pregleda pogotovu one koji su sufinansirani novcem iz javnih zdravstvenih fondova stvorila se korupcija u brojnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko mora da se čeka na pregled onda bar nek te liste čekanja budu transparentne i neka ih svi mogu vidjeti. Sigurno je da se radi o preventivnom mehanizmu”, dodaje Traljić.
Enida Glušac, predsjednica Udruženja Renesansa kaže da transparentne liste čekanja znače u svakom slučaju, posebno kod osjetljivih kategorija poput onkoloških pacijenata.
“Mi se svakako zalaženo da se to sistemski riješi, odnosno da se liste čekanja ukinu u potpunosti. I dok se to ne desi nemamo rješenja problema”, naglašava Glušac.
Ističe da se radi na “gašenju požara” te da nema sistemskog rješenja.
“Nas par udruženja koja se vodi kampanjom “Glasaj za život” nam je obećano iz Kantona Sarajevo i Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i kantonalnog Ministarstva zdravstva da će oni preuzeti pacijente koji su na Kantonu Sarajevo. Za taj dio su do kraja ove godine odvojili 5 miliona KM. Istina je da pacijenti koji su bili na listi čekanja a koji pripadaju KS dobijaju te lijekove, finansira se iz tog izvora. Za narednu godinu je predviđeno da će se iz istog izvora izdvojiti 30 miliona KM. Međutim, ono što nama predstavlja problem je to što je u Sarajevu u trenutku donošenja odluke bilo 320 pacijenata na listi čekanja. Međutim, ostalo je 980 pacijenata koji su u drugim kantonima. Problem je, dakle, šta je sa tim ljudima”, navodi predsjednica Udruženja Renesansa.
Ističe da je kantonalni ministar Bosansko-podrinjskog kantona preuzeo pacijente sa svog kantona, njih šest koji su bili na listama čekanja.
“Od ostalih kantona nemamo nikakvu pozitivnu povratnu informaciju jer se neki od njih pravdaju time da za to nema zakonske osnove. Mi ćemo kao udruženja pacijenata i dalje da nastojimo na tome da se i ostali kantoni povedu primjerom dobre prakse iz KS-a, navodi Glušac.
Apeluje da, dok se ne dođe do sistemskog rješenja, zbrinu pacijenti koji su trenutno na listama i da ne budu kolateralna šteta, odnosno da ne umru na listama dok država ne nađe rješenja finansiranja Fonda solidarnosti.
“Što se tiče pregleda i nalaza veliki je priliv pacijenata a malo se radi na osposobljavanju novih kadrova, na specijalizacijama…Veliki su tu problemi. Treba se raditi na kompletnoj reformi zdravstvenog sistema. Kad bi se više kadra osposobilo, te liste bi se sigurno smanjile”, mišljenja je predsjednica Renesanse.
Broj pacijenata je stalno u porastu, upozorava Glušac i dodaje da je preko 1000 pacijenata na listama čekanja lijekova.
Tri dana prije kraja 2024. godine, novu esencijalnu Listu lijekova je odobrila Vlada Kantona Sarajevo te je uvršteno više od 700 novih, modernih medikamenata.
Kantonalni ministar zdravstva Enis Hasanović je kazao da to podrazumijeva medikamente iz A, B, bolničke i magistralne liste te će pacijentima i doktorima omogućiti širi izbor novih kvalitetnih lijekova. Na odobrenoj listi su i novih 40 ampularnih lijekova te dosta novih kombinacija koje dosad nisu bile.
Unaprijeđenjem transparentnosti, odgovornosti i integriteta, JZU Zdravstveni centar Brčko je svojim primjerom pokazao dobru praksu za dalje uspostavljanje sistemskih preventivnih rješenja.
Oni su, kako je naveo Emir Osmanović, direktor JZU “Zdravstveni centar Brčko” uveli elektronsku evidenciju liste čekanja na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, odnosno u Bolnici.
“Ovo je značajan korak ka modernizaciji našeg zdravstvenog sistema. Elektronska evidencija predstavlja standard u savremenom zdravstvenom sistemu, a mi se ponosimo činjenicom da Brčko Distrikt ide u korak sa vremenom implementirajući ovaj sistem. Naš krajnji cilj je efikasnija organizacija zdravstvenih usluga i bolji pristup pacijenata neophodnim medicinskim procedurama i uslugama”, naveo je Osmanović prilikom predstavljanja automatizovane transparentne liste čekanja.
Analiza strukture zdravstvenih usluga u Hercegovačko-neretvanskom kantonu pokazuje da se na uslugu MR u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar čeka duže od tri mjeseca. Prvi pregled dječjeg psihijatra se čeka 30-35 dana, UZV štitnjače i vrata tri mjeseca. Prema podacima iz Kantonalne bolnice dr. Safet Mujić na MRI pregled se čeka četiri mjeseca, kardiološki pregled – 30 dana, kolor dopler – 60 dana, UZV dojki – kontrolni pregled do 20 mjeseci…
Zbog toga je skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona naredila kantonalnom ministru zdravstva da u roku od 60 dana analizira liste čekanja za zdravstvene usluge i da objavi javne pozive zdravstvenim ustanovama da preuzmu pacijente.
U otvorenom pismu koje je istim povodom uputio portal Prava pacijenata u BiH navedeno je da je ključna uloga Zavoda osiguranicima HNK-a osigurati dostupnu, efikasnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i ostala prava iz zdravstvenog osiguranja, a da “niti jednim zakonom/dokumentom nije definirano da je misija Zavoda financiranje javnih zdravstvenih ustanova”. Prethodno se na sjednici Skupštine odlučivalo o rebalansu Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2024. godinu, jer su za 17,7 miliona KM uvećana sredstva za ovu godinu. Iz Zavoda su se pohvalili time da su se, povećanjem prihoda i uštedama na rashodovnoj strani, stvorili uvjeti da se za zdravstvene ustanove izdvoje dodatna sredstva od 20 miliona KM, od čega se 2.500.000 KM odnosi na domove zdravlja i 17.500.000 KM za bolnice.
Prema dostupnim podacima, u 13 od 16 zdravstvenih ustanova postoje liste čekanja za ukupno 26 zdravstvenih usluga. Tri ustanove – Bolnica Nevesinje, Opšta bolnica Bugojno i Bolnica Trebinje – nemaju liste čekanja. U ustanovama u kojim postoje liste čekanja za određene zdravstvene usluge, dužina čekanja se kreće od 7 dana do 10 mjeseci.
Podsjetimo da je posljednji monitoring koji je radio “Srpski omladinski savez” iz Brčkog obuhvatio 27 zdravstvenih ustanova, od čega četiri klinička centra i 23 bolnice.
Oni su naveli da su, tokom analize 2017. godine, utvrdili da je najveći broj pacijenata na listi čekanja za UZV srca u Bolnici “Sv. Apostol Luka Doboj” – 300 pacijenata, te je prosječna dužina čekanja 6-8 mjeseci, dok se najduže čeka u Bolnici Zvornik – 8 mjeseci (200 pacijenata).
Na listi čekanja za zdravstvenu uslugu CT najviše pacijenata se nalazilo u “Opštoj bolnici” Konjic, njih čak 1022, no prosječna dužina čekanja je 10 dana. Za istu uslugu najduže se čeka u Kantonalnoj bolnici Zenica – prosječno 4-4,5 mjeseca.
