Već 12 godina traje sudski spor između preduzeća Građa AD Banjaluka i akcionara ovog preduzeća zbog sklapanja štetnog ugovora sa kompanijom Dušanić. Ovaj slučaj prijeti da postane jedan od najdugovječnijih u sudskoj praksi u Republici Srpskoj, a nakon više ponavljanja, nije se odmaklo od početka. U međuvremenu, “Građu” je pojeo najuspješniji ekonomki projekat u Republici Srpkoj- STEČAJ!
Nijemci bi to nazvali “blitzkrieg”. U samo nekoliko dana u julu 2007.godine, daleko od očiju javnosti u preduzeću Građa a.d. Banjaluka odvijala se prava drama.
Danica Šipka, članica Upravnog odbora i predstavnik kompanije “Bob”, (najvećeg akcionara) je otišla na godišnji odmor, a njeno odsustvo su iskoristila druga dva člana i u kratkom vremenom sazvala sjednicu Upravnog odbora.
Koliko se žurilo sa održvanjem sjednice, najbolje govori činjenica da je odluka o sazivanju sačinjena 02.jula, dostavljena 03.jula, a sjednica održana 05.jula.
Bez obzira na dopis svoje kolegice u kojem je tražila odgodu sjednice do povratka sa godišnjeg odmora, Pero Šakota predsjednik Upravnog odbora ipak održava sjednicu, a jedna od tačaka sjednice je Prijedlog za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za udruživanje sredstava za izgradnju zajedničko poslovnog objekta na lokaciji u Ulici Kose Jarića u Banjaluci.
Sve ovo je bio dobro osmišljen plan tajkuna Petra Dušanića iz Prnjavora, koji je jedan od akcionara, da se što prije dokopa imovine Građe, priča za Gerilu bivši direktor Građe Brane Miloševć.
“Petar Dušanić kad je kupio akcije u Građi postavio je svog direktora i dva člana Upravnog odbora. Akcije su kupila i još neka povezana lica, tako da su oni kontrolisali veliki dio akcija. Za predsjednika Upravnog odbora postavio je Peru Šakotu, čovjeka koji je bio inspektor u MUP-u, a mislim i da je i sad inspektor. I oni su sazvali sjednicu kad nije bilo te Danice, koja nije bila pod njihovom kontrolom i na sjednici je jedna od tačaka bila da se donese odluka o zajedničkom ulaganju”, govori Milošević.
Kompanija Dušanić strateški partner
Na spornoj sjednici odlučeno je da u zajednički projekat uđu “Građa” a.d. i kompanija “Dušanić”, a tadašnji direktor “Građe” Milisav Jungić samo sedam dana kasnije (12.07.2007) potpisao je Ugovor o zajedničkom ulaganju.
Prema navodima iz ugovora, koji je u našem posjedu, Građa a.d. za potrebe projekta daje više od 7.000 kvadratnih metara zemljišta, procijenjene orijentacione vrijednosti 1.314.144,20 KM, a na pomenutom zemljištu kompanija Dušanić će izgraditi dva stambeno-poslovna objekta.
Kako se navodi u tački 5 Ugovora, “orijentaciona predračunska vrijednost troškova izgradnje, a prema elaboratu ovlaštene DD “Projekt” Brčko iznosi 10.078.033,00, a orijentaciona tržišna vrijednost poslovnog prostora i stanova na tržištu, nakon dovršetka gradnje je, takođe, 10.078.033,00KM”?!
“Sva caka je da “Građa” daje zemlju, a oni procjene da je vrijednost te zemlje 15% vrijednosti ukupnog projekta, a Dušanić će biti investitor i uložiće u izgradnju tog objekta. Obezbjeđenje za taj objekat od strane Građe je da se upiše hipoteka na tu zemlju, dok Dušanić daje obezbjeđenje za neku zemlju negdje u Doboju”, pojašnjava i Milošević.
Ugovor je definisao da je Građa a.d. dužna, između ostalog, da u roku od 6 mjeseci obezbjedi svu neophodnu dokumentaciju, urbanističku saglasnost, rješenje o odobrenju gradnje, te da Rješenje preda kompaniji Dušanić i da je uvede o posjed nepokrenosti. S druge strane, kompanija Dušanić kao prvi ugovarač obavezuje se da će finansirati izradu kompletne urbanističko-tehničke dokumentacije, te izgraditi stambeno poslovne komplekse.
Obe strane radi obezbjeđenja potražovanja daju garanciju u iznosu od jedan milion KM, a kao zalog “Građa” stavlja založno pravo (hipoteku) na pomenuti plac, dok kompanija Dušanić, u slučaju da ne izvrši svoju obavezu kao zalog daje njivu u Doboju, površine 19.089 metara kvadratnih.
“Uslovi su bili neuzvodivi. Sve ovo je bila društvena svojina. Ti da bi sve to pretumbao, to je nemoguće u tim rokovima i oni su namjerno to uradili, da se ne može to ispoštovati i onda on aktivira hipoteku i po osnovu ovog ugovora, Petar Dušanić je gurao Građu u stečaj”, navodi Brane Milošević, koji je na mjesto direktora Građe došao dvije godine kasnije, ali se suočio sa nerješivom enigmom osporavanja štetnog ugovora.
Međutim, borba za osporavanje ugovora je počela i prije nego što je ugovor potpisan. Samo jedan dan nakon famozne sjednice Upravnog odbora, dakle već 06.jula 2007. godine zakonski zastupnici kompanije “Bob” koji je najveći akcionar sa 18% akcija, tražili su, u cilju zaštite vlasničkih prava, od Upravnog odbora, direktora i Nadzornog odbora da dostave odluke, izvode iz zapisnika i sve neophodne materijale sa sjednice, međutim, predsjednik Upravnog odbora Pero Šakota u svom odgovoru navodi da “materijale, odluke i zapisnike sa sjednice ne može dostaviti sve dok ne budu sačinjeni od strane Društva”.
Direktor potpisao ugovor uprkos odluci Nadzornog odbora
Već 12.jula Nadzorni odbor Građa a.d. je na sjednici poništio i stavio ad acta sve odluke i radnje Upravnog odbora i Uprave koje se odnosi na ova pitanja, bez obzira na vrijeme kada su započete, prije ili poslije sjednice ovog Upravnog odbora. Nadzorni odbor svojom odlukim naročito zabranjuje direktoru i ostalim organima uprave da potpisuju ugovore o zajedničkom ulaganju ili bilo koja druga pravna dokumenta i izvršenje radnji po pitanju realizacije pravnih i drugih poslova koji se odnose na ugovore ili sporazume o zajedničkom ulaganju dok se ne sazove Skupština akcionara na kojoj će biti izabrani novi članovi uprave.
Isti dan kada je Nadzorni odbor poništio odluku o zajedničkom ulaganju sa kompanijom Dušanić, direktor Građe Milisav Jungić je ipak potpisao sporni ugovor, a dva najveća akcionara “Bob” doo (18% akcija) i Jovan Vidović (13%) podnijeli su 19.jula tužbu radi poništenja odluke i ugovora.
Direktor Milisav Jungić je dao saglasnost na Ugovor i na ročištu u Osnovnom sudu koje je bilo održano 30.07.2007. kada je doneseno rješenje o postojanju potraživanja i određuje se uknjižba založnog prava u korist kompanije Dušanić Prnjavor,u iznosu od 1,000,000 KM.
Tačno 12 godina traje ovaj slučaj, promijenjeno je i više sudija, kao i sudova, (jer su se neki proglasili nenadležnim), doneseno je i pobijeno više odluka, međutim slučaj je i dalje aktivan.
Hipoteka na zemljište koje je u društvenoj svojini
U ovom slučaju nije samo odluka o zajedničkom ulaganju sporna. Građa nije bila vlasnik pomenute parcele.
“Građa je samo bila u posjedu te zemlju. Nije nikada bila upisana kao vlasnik. Da bi dobili građevinsku dozvolu morate biti vlasnici te zemlje, a u gruntovnici upisani vlasnik te parcele je bila Republika Srpska, jer je zemlja bila društvena svojina. Građa tu zemlju nije otkupila”, dodao je Milošević.
Da zemlja ne pripada Građi potvrdio je i zamjenik pravobranioca Republike Srpske Drago Kevac. On je u dopisu Osnovnom sudu u Banjaluci naveo da se radi o nekretnini društvene svojine.
“Na istim nije mogla biti uspostavljena hipoteka shodno odredbi člana 68 Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, kojim je propisano da hipoteka prestaje kad je nekretnina opterećena hipotekom prešla u društvenu svojinu, što znači da hipoteka nije ni mogla biti uspostavljena”, napisao je Kevac.
Stečaj pojeo imovinu
Dvije godine kasnije, kompanija Dušanić je podnijela tužbu protiv Građe zbog neispunjenja odredbi ugovora, a u odštetnom zahtjevu zbog zateznih kamata navodi cifru od 1,5 milion KM.
Zbog nemogućnosti naplate 1.000.000 KM kompanija Dušanić je 18.05.2009. podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Građa a.d. Banjaluka.
Stečajni sudija Midho Vukalić 17.decembra 2010 donio je odluku o pokretanju stečaja, a za stečajnog upravnika imenovao je Radenka Dragojevića.
Prije otvaranja stečaja Dragojević je u svojoj analizi naveo da je Osnovni sud u izvršnom postupku donio rješenje 03.12.2009. po prigovoru izvršenika i obustavlja izvršni postupak i ukida sve provedene radnje. Međutim, ignorišući odluku Suda, Dragojević je priznao potraživanje kompanije Dušanić, u vrijednosti od 1.000,000 KM.
U trenutku otvaranja stečaja vrijednost Građe je bila oko 11 miliona KM. Stečajni postupak i dalje traje, imovina preduzeća je rasprodata, a radnici su otišli na ulicu.
Izvor: gerila.info
(NASTAVIĆE SE)
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
