Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH oglasila se soapćenjem u kojem su potvrdili da su od 2016. godine pokrenuli pojačane postupke naknadne provjere porijekla uvezenih vozila, a nakon što su koncerni BMW, audi i mercedes odlučili „da više neće davati izjave na osnovu kojih carinske službe izdaju uvjerenje o porijeklu (EUR1)“.
U saopćenju obralažu da putem obrasca EUR 1 uvoznik ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, „jer se radi o potvrdi da je riječ o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.“
„Uprava za indirektno oporezivanje je u periodu od 2016. do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju. Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu UIO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u Bosnu i Hercegovinu“, navode iz UIO, a cijelo njihovo saopćenje objavljujemo u cjelosti.
Podsjećamo, Inforadar je u ponedjeljak objavio veliku priču o tome da je više od 700 vozila koje je AS Kramar iz Ljubuškog tokom 2017. i 2018. godine uvezao BiH nisu imala uredan obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, zbog čega je budžet BiH (bio) u višemilionskom gubitku.
Kako smo naveli, sve upućuje na to da je jedna od najvećih afera u našoj državi posljednjih godina bila zataškana jer se državna carina (UIO BiH) do početka istraživanja Inforadara, odnosno do danas, a nakon našeg otkrivanja afere, nije zvanično oglašavala u vezi s ovim slučajem, što je vrlo indikativno budući na uobičajenu praksu UIO u ranijim, višestruko benignijim slučajevima. Obzirom da je Kramar u međuvremenu počeo da plaća milionske carinske dažbine (oko 1,7 miliona KM), odgođena je zaplijena uvezenih automobila, što je proces koji bi nanio enormnu višemilionsku štetu ovoj autokući.
Istovremeno, Kramar je pokrenuo pred Sudom BiH upravne sporove.
Foto: Sjedište “Kramara” u Banja Luci
O kakvom se problemu radi govori i informacija, koja nam je još ranije zvanično potvrđena, da je o aferi obaviještena i Evropska komisija u Briselu, a u cijeli slučaj se uključila i SIPA, što samo potvrđuje razmjere afere.
Sagovornici Inforadara, odlično upućeni u mešetaranja s uvozom automobila iz zemamlja EU u BiH, smatraju da su same institucije države zakomplikovale do krajnjih granica čitav slučaj provjere EUR1 obrazaca, pa tako ostavile mogućnost za manipulacije.
U prilog njihovj tvrdnji je i informacija, koju je Inforadar objavio četiri dana prije današnjeg saopćenja UIO BiH, o tome da su grupacije BMW-AG i AUDI AG još u aprilu 2016. obavijestile institucije u BiH da se više neće baviti provjerama EUR 1 obrazaca, jer nemaju kapaciteta za tako nešto, dok su nam zastupnici manjih autokuća kazali kako ne isključuju ni mogućnost da je sve napravljeno tako da se državne institucije, konkretno UIO, domognu što više novca. Među onima što dijele takav stav je i advokat iz Banja Luke Predrag Herbez, koji zastupa nekoliko autokuća pred pravosudnim institucijama.
Foto: Faksimil dopisa (odgovora) iz grupacija Audi i BMW jednoj od auto-kuća iz BiH
„Pogledajte samo tu proceduru. Protokol o Stabilizaciji i pridruživanju jasno kaže da će se provjere vršiti nasumice, a oni šalju stotine, hiljade zahtjeva na provjeru. Pa niko nije lud da toliko zahtjeva rješava. Ovo je nonsens svojstven Upravi za indirektno oporezivanje, koja je prerasla u instituciju izvan svakog zakonskog okvira. Sve te provjere su klasična zloupotreba Protokola dva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH“, istakao je advokat Herbez.
U međuvremenu je reagirao i Kramar saopćenjem za koje je ustvrdio da je „demanti“ našeg teksta, iako u toj reakciji apsolutno ništa nije demantirano, već je samo pokušana dodatna promocija ove autokuće.
Vrijedi podsjetiti da je prilikom istraživanja afere direktor Kramara Andrija Zovko želio da se vidi „na kafi“ s jednim od naših novinara koji je radio ovu priču, te da su iz Vlade RS pokušali da utiču da se priča ne objavi.
