Centralna izborna komisija opet se oglasila. Uglavnom, kažu da svi osim njih – lažu. Ruski stručnjaci ne dolaze, ne kradu izbore i ne fali papira u njihovom skladištu. Prilažu, potom, znatiželjnoj javnosti dokumente kojima dokazuju svoje tvrdnje. Ali u nedostatku papira, morali su izbaciti ključne pasuse, koji im, sasvim slučajno, ne idu u prilog.
Na službenoj stranici CIK-a, u petak ujutro, osvanulo je saopćenje za javnost u kojem piše da u skladištu fali samo 10 kilograma papira, te da je Komisija koja je 2014. godine vršila popis u Centralnom skladištu, „na strani 14 konstatovala da je u pitanju razlika (od 35,8 tona) količine bezvrijedne registraturne građe, te daje odgovore kako je nastala razlika“.
Potom CIK prilaže dio stranice broj 14 i to od dijela: „Razlika je mogla nastati kao rezultat sljedećih okolnosti“. A upravo u pasusu iznad javnosti prezentiranog dijela navedene su činjenice koje dokazuju da, ipak, čelnici CIK-a ne govore istinu.
Komisija je utvrdila da postoji razlika između nabavljene količine papira za štampanje glasačkih listića i uništene bezvrijedne registraturske građe, u periodu 2004 -2012. godine, u ukupnom iznosu od 35.814,616 kg, što je 7,42 posto u odnosu na ukupno nabavljene količine papira“, navedeno je u dijelu dokumenta koji su članovi CIK-a izrezali.
Iako su ovaj dio dokumenta izbacili, članovi CIK-a sa Irenom Hadžiabdić na čelu tvrde da se „manjak od 35 tona odnosi na bezvrijednu registraturnu građu“. No, u izvještaju koji je još 2014. godine prihvatio CIK piše da postoji razlika „između nabavljene količine papira za štampanje glasačkih listića i uništene bezvrijedne registraturne građe“. Što znači, 35,8 tona papira za štampanje listića je nabavljeno više nego što je zvanično uništeno odštampanih listića.
„Kaliranje je samo jedna od mogućih pet okolnosti koje navodi komisija koja je utvrđivala stanje u Centralnom skladištu CIK-a. Ne navodi se nigdje da je kaliralo 35,8 tona glasačkih listića kako to pojedinci i grupe plasiraju u javnost“, saopćavaju danas članovi CIK-a.
Samo par redaka iznad istog saopćenja, CIK navodi da je Komisija utvrdila razloge zbog kojih je mogao nastati manjak papira. Prvi razlog „nevraćanje glasačkih listića glasača koji glasaju putem pošte“. Prema njihovoj procjeni, u pitanju je 3,8 tona. Šta je sa ostalih 32 tone?
„Kaliranje papira“, navedeno je kao drugi razlog „nestanka papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića“. Onda je tu „škart“ nastao prilikom „rezanja na manje formate“. Četvrti razlog je to što CIK, da ih citiramo, „ne zna tačnu količinu vraćenog glasačkog materijala u skladište“. Upravo to je dokaz da su nestali glasački listići, jer CIK nema evidenciju koliko ih je vraćeno sa biračkih mjesta.
VIŠE LISTIĆA NEGO BIRAČA
Da CIK baš i ne vodi računa o glasačkim listićima dokazat ćemo na sljedećih nekoliko primjera. I ponovo koristimo njihove zvanične dokumente.
Izbori 2014. godine. Distrikt Brčko. Na najmanje četiri biračka mjesta u kutijama je bilo više listića, nego što je bilo registrovanih birača. Izborno mjesto 200C082 imalo je registrovana dva birača. U kutiji je bilo 11 listića.
Na biračkom mjestu 200C086 bila su registrovana dva glasača. U kutiji je bilo sedam listića. Biračko mjesto 200C100. Registrovanih 8 birača, u glasačkoj kutiji 28 listića. Biračko mjesto 200C108. U kutiji je bilo 19 listića, a na biračkom spisku njih 14 je imalo pravo glasa.
Opet 2014. godina. Izbori za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Službeni rezultati CIK-a. Ukupno važećih glasova 997 532. Ukupno nevažećih po drugim kriterijima 38776. Ukupno nevažećih praznih listića – 44 599. Što znači da je više od 8 posto bilo nevažećih listića, te da je više od pola bilo praznih listića. A u skladištu je tada, prema izvještaju Komisije, uočen manjak papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića.
Naravno, godina 2014. Zapisnik sa 17. sjednice CIK-a održane 16. 4. 2014. godine. Član CIK-a Suad Arnautović, prema zapisniku, predlaže da se o „navodima iznesenim na sjednici Kolegija o stanju u skladištu CIK-a izvijesti Tužilaštvo BIH“.
Irena Hadžiabdić javila se za riječ i saopćila: „Bepotrebno je uključivati nadležne institucije bez čvrstih dokaza“.
Ako nisu mogli tada, onda bi se nadležne pravosudne i parlamentarne institucije trebale pozabaviti članovima CIK-a barem sada. Zbog prestojećih općih izbora u koje Irena Hadžiabdić i Suad Arnautović namjeravaju uključiti IT eksperte iz Rusije. Istina, Irena Hadžiabdić demantuje i to, ali zaboravlja da je 13. marta ove godine u svoj novčanik stavila vizitku na ime Alexey Semenikhin.
(zurnal.info)
