prof. dr. Aleksandar Knežević
Aktuelna je priča o mogućnosti da se izgradi kogenerativno postrojenje i vrelovod, te dovodi vrela voda iz Termoelektrane Kakanj i koristi za sisteme centralnog grijanja u Sarajevu. Dvostruko pozitivan efekat – povećava se koeficijent korisnosti blokova termoelektrane Kakanj i uvozni zemni gas zamjenjuje sa domaćim ugljem. Međutim, pri dosadašnjim analizama i studijama nije uzeto u obzir da se u Sarajevu započelo sa realizacijom mjera za povećanje energijske efikasnosti grijanja, tj, značajno će se smanjiti potrebe za toplotom.
Pojasniće se dva ovdje pomenuta termina. Tehnički stepen korisnosti je odnos količine energije koja je napustila tehnički sistem u odnosu na količinu energije koja je ušla u taj sistem. Tehnički sistem korisnosti je uvijek manji od jedan. S druge strane, energijska efikasnost je odnos funkcije energije i količine energije koja se transformisala u funkciju (temperaturni komfor, prevoz nekoga ili nečega). Ne postoje ograničenja u pogledu povečavanja energijske efikasnosti.
Razlika pojmova koeficijent korisnosti i energijska efikasnost
Znači, suprotstavljaju se dvije mjere: povećanje koeficijenta korisnosti kogeneracijom energije u TE Kakanj ili povećanje energijske efikasnosti utopljavanjem zgrada.
U Sarajevu se započelo sa utopljavanjem velikih stambenih blokova, tj. sa povećavanjem energijske efikasnosti. Time se smanjuje potražnja za toplotnom energijom, bilo zemnog gasa, bilo vrele vode iz termoelektrane Kakanj. Utopljavanjem stambenih zgrada se smanjuju toplotne potrebe oko tri puta, te tako možda može postati ekonomičnije grijanje električnom energijom. Prednost grijanja električnom energijom je mogućnost jednostavnog regulisanja količinu nabavljene električne energije, tj. plaćati prema utrošenoj količini energije.
Grijanje električnom energijom moguće je putem električnih grijalica i etažnih kotlova, putem klima uređaja u pojedinim dijelovima stana, te putem dizalica toplote za cijelu zgradu. Značajno je da korištenje električne energije u utopljenim zgradama omogućuje ne samo grijanje zimi nego i hlađenje ljeti (u Evropi opada potreba za toplotnom energijom, a raste za rashladnom).
Znači, ne radi se samo o pitanju da li grijati zemnim gasom preko kotlovnica ili vrelom vodom iz Kaknja. Postoji i treća varijanta – grijanje stanova u utopljenim zgradama električnom energijom. Ova treća varijanta – preliminarna analiza pokazuje – je vrlo privlačna. Zbog utopljavanja zgrada te prelaskom na korištenje električne energije za grijanje u Evropi je količina energije koja se isporučuje preko kogenerativnih postrojenja smanjena na jednu četvrtinu.
U bliskoj budućnosti u sarajevu trebalo bi da se pojave pasivne energijsku zgrade, kojim ne treba poseban izvor toplotne energije.
Što se tiče individualnog grijanja (porodične kuće) alternativa potojećem stanju je zamjena fosilnih goriva zemnim gasom, ali tek nakon sanacije toplotnih gubitaka u tim zgradama. Analiza je pokazala da su u najvećem broju slučajeva niži troškovi grijanja gasom u utopljenoj zgradi nego fosilnim gorivima u neutopljenoj zgradi.
Grad Sarajevo se nalazi u svakom slučaju, nakon 40 godina, pred mogućnosti promjene komunalnog energijskog sistema. Postoji veći broj varijanti mogućnosti:
Centralno grijanje:
1a. zemni gas, niska energijska efikasnost
1b. zemni gas, zgrade utopljene
2a. električna energija, zgrade utopljene – el. grijalice ili etažno grijanja – 3 puta manji utrošak energije
2b. električna energija, zgrade utopljene – dizalice toplote (grijanje i hlađenje) – 10 puta manji utrošak energije
3a. kogeneracija u TE Kakanj, niska energijska efikasnost zgrada
3b. kogeneracija u TE Kakanj, zgrade utopljene,
4a. nove zgrade, energijski pasivne, kojima ne treba vanjski izvor energije.
pojedinačno grijanje:
4a. fosilna goriva i drvo i
4b. zemni gas, zgrade utopljene
Ovdje se smatra da je optimalno: 1b (zemni gas, zgrade utopljene), 2a (električna energija, električne grijalice, zgrade utopljene) i 2b (električna energija, dizalice toplote, zgrade utopljene) i 4b (nove zgrade energijski pasivne), te 4b (zemni gas, zgrade utopljene). Ukoliko se veliki stambeni blokovi utople i time značajno smanje potrebe za toplotom, opada ekonomičnost korištenja sistema kogeneracije energije iz TE Kakanj.
Najavljena je izrada studije koja treba da pokaže ekonomičnost dovođenja vrele vode iz termoelektrane Kakanj. Studija bi trebalo da obuhvati i mogućnost grijanja električnom energijom utopljenih zgrada, kao i vremenska ograničenja eksplolotacije termoelektrana na ugalj u Evropi, a vezano za klimatsku politiku.
U razvijenom svijetu se za predhodna istraživanja utroši sredstava u visini i do 20 % vrijednosti investicije. Studija čija je izrada najavljena mora sveobuhvatno da odgvori ne da li je ekonomičnije snabdjevanje vrelom vodom iz TE Kakanj u odnosu na današnje stanje, nego da uporedi sve moguće varijante razvoja komunalnog energijskog sistema u Sarajevu.
