Drugi bosanskohercegovački Pride, kako je to već ranije najavljeno, uz sve sigurnosne i epidemiološke mjere zaštite zbog pandemije Covid-19, bit će održan u Sarajevu 23. avgusta.

Jedno od lica ovogodišne Bh. povorke ponosa biće i Amar Ćatović, koji za Inforadar, najavljujući Povorku, govori o položaju LGBTIQ zajednice u našem društvu, svakodnevnom suočavanju s diskriminacijom i stigmatizacijom te nedostaku zakonskih okvira koji bi im osigurali punu ravnopravnost i zaštitu.

U Sarajevu će, uz sve mjere zaštite koje podrazumijeva novi način života s COVID-19, 23. avgusta biti održana druga Bh. povorka ponosa. Možete li pojasniti zašto se na povorku izlazi pod sloganom „Nije život četiri zida“?

ĆATOVIĆ: Ove godine marširamo pod tim sloganom jer želimo da poručimo da ničiji život nije niti može da bude četiri zida. Građani su su tokom pandemije COVID-19 iskusili šta znači živjeti život među četiri zida. Nadamo se da će ovo iskustvo stvoriti empatiju i solidarnost prema LGBTIQ osobama. Ujedno, redovno smo svjedoci kako na društvenim mrežama homofobi, bifobi ili transfobi ističu da LGBTIQ osobe trebaju da žive među četiri zida. Mi marširamo pod ovim sloganom sa porukom da nijedno ljudsko biće nije stvoreno za četiri zida.

Diskriminacija kako institucionalna, tako i ona svakodnevna, manje ili više otvorena, dio je života LGBTIQ zajednice. Koje, prema mišljenju zajednice, mehanizme treba koristiti, koje korake treba poduzimati da bi se stvari u našem društvu počele mijenjati?

ĆATOVIĆ: Povorka ponosa jedan je od tih mehanizama. Izlaženjem u javni prostor ćemo učiniti vidljivijim probleme sa kojima se LGBTIQ zajednica suočava, a to je diskirminacija u institucijama i diskriminacija od strane društva. Povorka ponosa je jedan od koraka pomoću koji će se društvo početi mjenjati, o problemima sa kojima se suočavamo se ne smije šutjeti, ti problemi se neće i ne mogu držati među četiri zida. Povorka ponosa predstavlja i osvajanja javnog prostora. Predstavlja kontinuitet kojim se poručuje da smo i dalje tu, da se borimo za svoja prava. Smatram da je jako bitno da smo svi vidljivi.

Ćatović: Radujemo se svakoj podršci, koja je iskrena i neće imati za cilj prikupljanje političkih poena 

Legaliziranje partnerskih ili bračnih zajednica LGBT populacije, pravo na nasljeđivanje, pravo istospolnim parovima na usvajanje djece, temeljna su prva koja se moraju zakonom regulirati. Postoji li, prema vašem mišljenju, unutar političkog establišmenta u BiH spremnost da se ta pitanja konačno stave na dnevni red zakonodavaca. U Federaciji BiH neke su inicijative u tom pravcu bile pokrenute, pa dokle se stiglo?

ĆATOVIĆ: Politička volja postoji, međutim trenutna politička volja je prespora, a mi nećemo trpjeti sporost promjena. U Federaciji BiH oformljena je radna grupa za izradu zakona o istospolnim zajednicama, održan je jedan sastanak, ali su zbog COVID-19 pandemije naredni sastanci spriječeni. Međutim ovaj proces je prespor i formiranje ove grupe je tek prvi korak ka usvajanju zakona o istospolnom partnerstvu. Naši zakonodavci bi se trebali ugledati na pozitivna rješenja koja su usvojena u susjednim zemljama, tačnije Hrvatskoj i Sloveniji. Ove države već odavno imaju regulisana istospolna partnerstva.

Za novembar su u BiH zakazani lokalni izbori. Ali kako se kampanja već uveliko vodi, postoji si strah da će političke stranke pokušati kapitalizirati Povorku ponosa? Bilo da kupe političke poene njenih zagovornika ili protivnika?

ĆATOVIĆ: Mi iz organizacionog odbora i te kako očekujemo da će biti pokušaja da se Povorka ponosa kapitalizira, odnosno, da je neko može koristiti, bilo podrškom ili protivljenjem njenog održavanja. Pritom, mi definitivno osuđujemo svaki pokušaj da se Povorka koristi kroz govor mržnje u javnom prostoru i tražimo da se to sankcioniše. Istovremeno, radujemo se svakoj podršci, koja je iskrena i neće imati za cilj prikupljanje političkih poena kod potencijalnih glasača.

LGBTIQ zajednica, odnosno njeni pripadnici vrlo često su žrtve fizičkih napada, nemali broj članova zajednice suočava se s tim problemima i unutar vlastitih obitelji nakon što se autuju. Koliko to utiče na svakodnevni život od obitelji, radnih mjesta, kafića, odnosno bilo gdje van svoja četiri zida?

ĆATOVIĆ: Nažalost, životi LGBTIQ osoba pogotovo onih koji su aut, je preplavljen strahom od nasilja i odbacivanja što utiče na mentalno zdravlje. LGBTIQ osobama nije lagan izlazak u kafiće, pozorišta ili kina i odlazak na radno mjesto predstavlja izazov, jer na svim navedenim mjestima LGBTIQ osobe su doživjele i doživljavaju diskriminaciju, a javna sigurna mjesta ne postoje, te društveni život nam nije obezbjeđen.

Kakva je reakcija pravosuđa na napade?

ĆATOVIĆ: Zanimljivo je da mi u BiH nemamo puno slučajeva u kojima su izrečene presude za takav vid nasilja. Prošle godine je izvršeno nasilje nad osobom koja je LGBTIQ, napadač je kažnjen novčanom kaznom, djelo napadača je tretirano kao prekršaj, iako je bilo riječ o fizičkom napadu koje se moralo kvalifikovati kao krivično djelo. U suštini, u pravosuđu je mala upotreba Zakona o zabrani diskriminacije. Rijetko se napadi na LGBTIQ osobe kvalifikuju kao zločin iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, nažalost.

Stigmatizacija LGBTIQ osoba je također je vrlo prisutna u našem društvu i takvo stanje je neophodno mijenjati: u porodici, obrazovnim ustanovama, vjerskim zajednicama ma kako je to teško očekivati, političkim partijama. Hoćemo li se mi u BiH načekati da dođe vrijeme kada se neće stigmatizirati sve što je drugo i drugačije?

ĆATOVIĆ: Rušenje stigmatizacije se postiže organizovanjem Povorke ponosa, jer Povorka ponosa je protest kao i svaki drugi, međutim nužno je da institucije rade na suzbijanju stigmatizacije, sprječavanju i kažnjavanju diskriminacije.

Već smo dotakli društvenih mreža na kojima nerijetko svjedočimo izljevima ksenofobije, stigmatizacije i otvorenog govora mržnje prema LGBTIQ zajednici. I na dan kada je najavljena druga Bh. povorka ponosa za samo nekoliko sati društvene mreže vrvile su porukama nasilja, netrpeljivosti, otvorene mržnje. Kako to komentirate? Ili da obrnemo pitanje: koliko je normalno da komentari izostaju na propagiranje neofašizma, slavljenje ratnih zločinaca, ali su i te kako glasni kada treba osuditi i uvrijediti one koji nisu po mjerilima njihovih uskogrudnih, patrijarhalnih i palanačkih svjetonazora?

ĆATOVIĆ: Pa prvo povodom ovakvih situacija i reagovanja na društvenim mrežama očekujemo adekvatnu reakciju nadležnih institucija, Mi, kao i svi ostali, imamo ustavom zagarantovano pravo na javno okupljanje. Naravno, mi osuđujemo takve komentare i takva ophođenja, ujedno dokumentujemo svaki govor mržnje na društvenim mrežama, te prijavljujemo takve istupe policiji i očekujemo od institucija da rade svoj posao kada je u pitanju suzbijanje govora mržnje.

Osim pripadnika LBGT zajednice, i ostale građanke i građani dio su organizacionog odbora BH povorke ponosa. Koliko je to važno, odnosno koliko je važno da su i ljudi van zajednice dio organizacije ali  i javni zagovornici Povorke ponosa?

ĆATOVIĆ: Ja stalno ističem da je povorka ponosa za sve marginalizovane društvene grupe, kao i za sve saveznike i saveznice. Međutim, veliki broj LGBTIQ osoba nije aut, te ne može izaći na povorku ponosa, i zbog toga je još važnija podrška naših sugrađana.

I za kraj poruka?

ĆATOVIĆ: Pozivamo sve građanke i građanke na Povorku ponosa jer povorka ponosa je za sve. Vidimo se u Sarajevu 23. avgusta, jer nije život četiri zida.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime