Povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma britanski ambasador u BiH Matt Field napisao je blog u kojem govori da su Bosni i Hercegovini potrebni mnogi i veliki koraci ukoliko želi u Evropsku uniju.
On ističe da ga samo ime “Dejton” asocira, kako na mir, tako i na podjele, a da je sporazum imao ogroman utjecaj na oblikovanje Bosne i Hercegovine, a danas na ponašanje u državi.
“Okončao je strašni rat, nešto što je djelovalo nemoguće u to vrijeme. Oblikovao je Ustav. Potvrdio je suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH. Započeo je 25 godina mira, a mir se nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo. Na Dejton se političari u BiH još uvijek skoro svakodnevno pozivaju. Nekada kao glavni razlog problema s kojima se danas suočava. Nekada kao ‘originalni’ nacrt kojem se treba vratiti. Nekada u smislu ‘duha’ u kojem nisu trenutne institucije, čak i onda kada su baš te institucije definisane u tom Dejtonskom ustavu”, napisao je Field.
Ovog 21. novembra će biti obilježena 25. godišnjica sporazuma dogovorenog u Dejtonu, koji je zatim potpisan 14. decembra u Parizu. Ambasador Field se pita kako obilježiti taj dan i kako posmatrati sam Dejton.
“Prije svega, naslijeđe. Bilo koji opis pregovora u Dejtonu da čitate, jasno se vide nesavršenosti. Sporazum je pokušao, prije nego da bude osnova moderne i inkluzivne zemlje, da ispregovara interese politički i etnički određenih suparnika, putem podjele moći, veta, načela ravnoteže. Prednost daje kolektivnim pravima nad pravima pojedinaca i komplikovanom administrativnom ustroju koji dijeli odgovornost prije nego li razmatra praktično funkcionisanje. Istraživanje je pokazalo da su mirovni sporazumi koji uključuju žene u pregovore znatno održiviji i uspješniji – one su zamjetno nedostajale u Ohiju”, naglasio je on.
Field kaže da je važno potcrtati izvornu namjeru Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je prekid sukoba i početak izgradnje mira, no da mi moramo sami nastaviti dalje.
“Lord Paddy Ashdown je možda i najbolje to rekao, tokom svog inauguracijskog govora na poziciju visokog predstavnika ‘Dejton je od vitalnog značaja. Bez njega ne bi bilo mira, ali, Dejton je temelj, ne plafon'”, prisjetio se Field.
On kaže da je taj dokument temelj koji se, kao i svaki drugi, mora nadograđivati te da on sam sadrži mehanizme za ažuriranje. “Dejton nije uklesan u kamenu”, kategoričan je bio Field.
“Oni koji pozivaju na ‘originalni Dejton’ ili se pozivaju na isključivo pravo da tumače ‘duh Dejtona’, ignorišu teško stečeni napredak od tada. Vremeplov ostaje van dometa. A, susreo sam vrlo malo ljudi koji bi pozdravili povratak na situaciju iz 1995. godine kad je ovaj sporazum postignut”, rekao je on navodeći još da će i Ured visokog predstavnika prestati da postoji onda kada BiH ostvari potreban napredak.
S obzirom na to da, kako je kazao, ne postoji vremeplov, potrebno je krenuti naprijed.
“Možemo početi tako što ćemo popraviti stvari koje su jasno izdvojene kao problem. Evropski sud za ljudska prava je izdao nekoliko presuda protiv BiH (Sejdić-Finci je najpoznatija), jer politička prava ne mogu biti ograničena na osnovu toga gdje u zemlji živite i kojoj etničkoj (ako ijednoj) skupini pripadate, te da li pripadate konstitutivnom narodu ili ne”, napisao je Field.
Navodi i to da jasno vidi izazove koji su prisutni u BiH, a koji se, između ostalog, odnose i na Ustav. Jedan od takvih izazova je korištenje vitalnog nacionalnog interesa kao izgovor za političke, stranačke ili lične interese.
“Promjena Ustava ove zemlje djeluje kao veliki i težak korak, posebno ako će se to raditi putem demokratskih institucija, a ne nametanjem izvana. Ali, Ustav i treba da bude živi dokument i svaka zemlja koja se pridružuje EU mora inkorporirati izmjene. Taj proces se treba zasnivati na konsenzusu, kompromisu i iznad svega, dugoročnom interesu bh. građana. I, treba učiniti proces donošenja odluka u BiH funkcionalnijim, spremnijim za preuzimanje odgovornosti članstva u EU, NATO-u ili drugim tijelima i savezima”, rekao je Field.
Politička reforma nije jedini posao koji je pred BiH trenutno, ono što državu također snažno muči je i odlazak ljudi u inostranstvo.
“Stvaranje prilika da oni budu uspješni ovdje je pokretač svega što Ujedinjeno Kraljevstvo radi – poboljšanje javnih usluga, otvaranje više i boljih radnih mjesta, depolitizacija javnih kompanija, učenje vještina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja, poboljšanje infrastrukture i još mnogo toga”, kazao je.
Field je pak najviše zabrinut za vladavinu prava.
“To je djelomično vezano za naslijeđe devedesetih i ponosan sam na podršku koju pruža Ujedinjeno Kraljevstvo u nastavku traženja nestalih, krivičnom gonjenju ratnih zločina, uključujući silovanje, te protivljenju slavljenja ratnih zločinaca. Za kretanje naprijed potrebno je na pravi način nositi se s prošlošću.
Izgradnja bolje budućnosti za BiH, na osnovima dejtonskog temelja, mora značiti zemlju u kojoj se pravično upravlja resursima i u kojoj niko nije iznad zakona. Da, ovo je potrebno za kretanje prema EU i NATO-u. Ali, to je čak i važnije za građana sada. To znači transparentnost, odgovornost i stvarno djelovanje protiv korupcije i zloupotrebe položaja, s rezultirajućim krivičnim gonjenjem i presudama protiv visokopozicioniranih zvaničnika. Ujedinjeno Kraljevstvo i mnogi drugi prijatelji BiH podržavaju Dejton, ali, i važnije, podržavamo BiH. Tu smo da pomognemo”, rekao je ambasador Field.
Na kraju zaključuje da zemlja koja stoji u mjestu ne može napredovati niti rasti, ne može odgovoriti na potrebe svojih građana, ali da je to sve moguće boljim postizanjem međunarodnih standarda.
