Policijske akcije kodnih naziva, pretresi, saopštenja, određivanje pritvora ili mjera zabrane, suspenzija i na kraju ništa. U bh. pravosuđu sve manje podignutih optužnica. Tako smo i u aprilu ove godine svjedočili obustavljanju istraga. Drugog aprila obustavljena je istraga protiv državne tužiteljice Diane Kajmaković a Disciplinska komisija VSTV-a je ukinula suspenziju, što znači da se tužiteljica Kajmaković može vratiti na posao. Samo pet dana nakon Kajmaković, ukinuta je suspenzija i sutkinji suda BiH Dalidi Burzić nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo naredbu o obustavi istrage protiv sutkinje Burzić koja je bila osumnjičena zbog svog postupanja u predmetu “Dženan Memić”.
Muriz Memić, otac nastradalog Dženana, ističe da je ovaj slučaj simbol raspadnutog sistema u bh. pravosuđu.
“Za mene lično, u BiH ne postoji pravosuđe. Postoji samo aparat koji štiti moćnike i zataškava ubistva. Dok god ne padne čitav takav sistem, pravde nema – ni za Dženana, ni za bilo koga drugog. Institucije šute, lažu, kriju i štite jedni druge. Ovakva odluka o obustavi istrage protiv Burzić i dr. je slika kompletnog pravosuđa u BiH. Sistem ne štiti žrtvu nego sebe. U ovoj državi je pravda postala povlastica. Ovo je za nas jos jedna izdaja. Poručili su nam da i onda kada svi znaju da je dijete ubijeno, kada postoje dokazi za to, sistem će ipak zatvoriti vrata i niko neće odgovarati za zataškavanje ubistva”, istakao je Memić, otac nastradalog Dženana.
Iz Transparency International BiH ističu da se Bosna i Hercegovina ne uspijeva izboriti sa korupcijom u pravosuđu i podsjećaju da je prema Indeksu percepcije korupcije BiH druga najkorumpiranija zemlja u Evropi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine. Jedan od razloga je i kaznena politika koja pored toga što nije dovoljno oštra, pokazuje trendove ublažavanja, ističe Damjan Ožegović iz TI BiH. Presudama dominiraju uslovne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće, a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu.
“Posljednji podaci za prethodnu, 2024. godinu, govore da su neka tužilaštva ostala bez ijedne podignute optužnice za krivična djela visoke korupcije te da blaga kaznena politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji. Rezultat rada tužilaštva najbolje ilustruje podatak da je od 262 riješenih istraga u 98 slučajeva donesena naredba o obustavi istrage, odnosno, svaka treća istraga za korupcijska krivična djela završi obustavom. U prošloj godini je smanjen broj otvorenih istraga za krivična djela koja se tiču korupcije na visokom nivou za 15%, dok je broj podignutih optužnica za korupcijska krivična djela najniži u posljednje četiri godine”, poručuje Ožegović.
Takođe ističe da aktuelna dešavanja sa postupcima protiv Kajmaković i Burzić ne doprinose popravljanju lošeg imidža pravosuđa budući da je za ove predmete vladalo veliko interesovanje i očekivanje javnosti.
Amarildo Gutić, novinar Žurnala, ističe da, iako se svi fokusiramo na korupciju na državnom nivou, korupcija je veoma prisutna i u kantonalnim i okružnim tužilaštvima, možda i desetrostruko više. Prokomentarisao je i trend obustavljanja istraga u BiH.
“Okončan je i taj svojevrsni godišnji odmor sutkinje i tužiteljice, jer ne zaboravimo sudije i tužioci koji su pod suspenzijom primaju punu platu. Zašto su te istrage trajale tako dugo znaju predmetni tužioci, koji pak nemaju nikakve odgovornosti za odugovlačenje istražnog procesa. U domenu je špekulacija da li njihova amestija ima veze sa promjenom rukovodstva VSTV-a ili pojedinim političkim uticajima i procesima u pozadini, no ne bih ništa isključio. Pravosudni sistem, a tu pored sudija i tužilaca ubrajam i advokate, vremenom je postao mreža osoba povezanih po porodičnoj i rodbinskoj liniji, gdje se interesne sfere isprepliču sa političkim opcijama koje u tom trenutku obnašaju vlast, pa je širok dijapazon metoda i broj osoba koje mogu biti angažovane da se neko procesuira ili pak ne. Ne tvrdim da je tako i u ovom slučaju, no navedeni sistem postoji i ne treba ga zanemariti, naprotiv”, istakao je Gutić.
Smatra da je pravosuđe glavni krivac ne samo za ono što se dešava unutar njihove zajednice nego i za stanje u državi generalno. A stanje je takvo da su korupcija i organizovani kriminal inkorporiani u društvenu i političku agendu.
Takođe razgovarali smo i sa advokatima o radu pravosuđa u BiH. Advokatica Adna Dobojlić nije željela konkretno komentarisati ove dvije obustavljene istrage u aprilu jer nije upoznata sa predmetima osim kroz medijske objave. Naglašava, da bi se dala ocjena rezultata rada pravosuđa, potrebno je znati konačne podatke o pravosnažnim presudama u predmetima procesuiranja koruptivnih krivičnih djela.
“Privid u javnosti se može stvoriti velikim brojem policijskih akcija koje rezultiraju određivanjem pritvora, što predstavlja još uvijek samo jednu fazu u krivičnom postupku u kojoj se mora poštovati presumpcija nevinosti jer tada nije čak ni sigurno da će konačna tužilačka odluka biti podizanje optužnice, može se desiti da tokom istrage se dođe do zaključka da će se ista obustaviti. Dakle, sve to što se prezentuje u javnosti ne mora značiti da će biti pravosnažno okončano osuđujućom presudom. Imate bezbroj primjera predmeta koji se medijski pomno prate u fazi istrage, prilikom lišenja slobode lica i određivanja pritvora, ali kada dođe faza optuženja i sudski process nema podataka u medijima niti se prati kako se odvijaju provođenja dokaza i kako se odvija samo suđenje. Sve navedeno dovodi do zaključaka i slike u javnosti da je već neko kriv za koga nije pravosnažnom sudskom odlukom to utvrđeno, pa i to može stvarati prividnu sliku koja prezentuje samo početnu fazu krivičnog postupka”, ističe Dobojlić.
Advokat Asim Crnalić ne bi rekao da pravosuđe ima prividne rezultate u borbi protiv korupcije i da pravosuđe nije krivac stanja u kojem se nalazi naše društvo.
“Na optuženičkoj klupi su sjedili općinski načelnici, gradonačelnici, kantonalni i entitetski ministri, državni ministri, premijeri kantona i entiteta, predsjednik Federacije, članovi Predsjedništva BiH, direktori javnih i privatnih poduzeća itd. Osnovni problem Bosne i
Hercegovine je njezina konstitucija. Naš Ustav ima previše opstruktivnih elemenata.
Nacionalne politike to koriste za ostvarenje sebičnih ciljeva političkih elita”, istakao je advokat Crnalić.
Sjede mnogi visoki zvaničnici na optuženičkoj klupi ali vrlo brzo odu sa te klupe. Za to vrijeme, povjerenje građana u pravosuđe je svakim danom sve manje a o reformama u pravosuđu i vraćanju tog povjerenje se godinama samo priča, a ništa ne radi.
