Ne događa se svaki dan da kancelarka Angela Merkel u svom uredu prima tri predsjednika jedne države i to odjednom. I po tomu je Bosna i Hercegovina jedinstven slučaj u Evropi. Hoće li Bakir Izetbegović kao preddjedavajući i Dragan Čović i Mladen Ivanić kao članovi Predsjedništva i ovog puta, kao prije dvije godine (na naslovnoj slici), doći u odvojenim limuzinama, još nije poznato, piše Deutsche Welle.
Kancelarka ima dobro pamćenje
Konkretno nije saopšteno ni o čemu će se za vrijeme radne večere razgovarati: bilateralni odnosi, regionalna te sigurnosna pitanja, što zvuči i više nego uopšteno.
Trojac iz Sarajeva je posljednji termin (pretposljednji je predsjednik Kosova Hasim Tači) njemačke kancelarke uoči neradnog praznika u Njemačkoj (Uzašašće), a sudeći i po kalendaru iz kancelarije, do i početka dugog vikenda.
Odmor će kancelarki sigurno trebati jer koliko god je u javnost izišlo malo o temama razgovora oni sigurno neće biti vrlo ugodni. Pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da predsjednički trojac u Berlin dolazi u trenutku kada je već više nego izvjesno da je EU, tj. njemačko-britanska inicijativa za Bosnu i Hercegovinu više-manje propala i da je zemlja nekoliko mjeseci uoči Opštih izbora bez izbornog zakona.
Tobias Flessenkemper iz Europa instituta CIFE iz Nizze i izdavač i koautor upravo izišle knjige “Politički sistem Bosne i Hercegovine” ne misli da će Merkel gostima iz BiH “očitati lekciju” kako to sugerišu neki bosanskohercegovački mediji ali da razgovor sigurno neće biti ugodan.
“Mislim da Merkel neće čitati lekciju nego će to biti više-manje podsjećanje na dana obećanja koja nisu ispunjena. Prevladava osjećaj razočaranja, mada to Angela Merkel naravno neće tako jasno reći, da se vodstvo Bosne i Hercegovine pokazalo potpuno otpornim na bilo kakve promjene. Ako uzmete u ruke novine od prije petnaest, deset i pet godina vidjet ćete da se ne mijenja ništa. Ne smijemo zaboraviti da Angela Merkel ima jako dobro pamćenje i da je već s čelništvom BiH prije desetak godina razgovarala o istim problemima a da se promijenilo malo ili gotovo ništa. I to je ostalo zapamćeno u kancelarskom uredu”, kaže Flessenkemper.
Nedostatak političke volje
Od današnjeg sastanka u ne očekuje previše ni jedan drugi dobar poznavatelj prilika u BiH Bodo Weber, politički analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike.
“Rezultati, ako ih uopšte možemo očekivati, bi bili ti da se kancelarka upozna s pravim stanjem njemačko-britanske inicijative a s druge strane će se govoriti i o regionalnoj suradnji u svjetlu predstojećeg zapadno-balkanskog EU samita u Londonu a kao treće, i mislim da će se o toj temi najkonkretnije i najopširnije govoriti, mislim da će biti kriza izbornog zakona i dosadašnje nemogućnosti bošnjačkih i hrvatskih stranaka u BiH da pronađu neko kompromisno rješenje”, trezven je Weber i nastavlja u istom tonu: “Ja mislim da Angela Merkel to vidi kao radni sastanak u okviru onog na što se sama obvezivala posljednjih godina i da pokaže da će se Njemačka brinuti u kontinuitetu za zemlje zapadnog Balkana. Ipak se radi o tome da je kancelarka ta koja je pozvala tročlano predsjedništvo i mislim da to nije nebitno. Ali mislim da u trenutku poziva baš i nije bila svjesna koliko je tmurno stanje oko europske inicijative u BiH ali će se večeras sigurno upoznati s tim stanjem”.
Poruka je, kako smatra Flessenkemper jasna: mi nismo digli ruke od vas ali je jasno da smo razočarani.
“Albanija, Makedonija i ostale zemlje u regiji pokazuju da je napredak moguć. Jedino iz Bosne i Hercegovine ne dolaze pozitivni signali”, kaže Flessenkemper i dodaje kako je svuda bilo pritisaka i politike “mrkve i batine” ali da to samo uslovno djeluje u Bosni i Hercegovini. “Čak i za taj mehanizam je potrebna politička volja a toga u BiH nema”.
Tračak nade
Oba sagovornika su se složila oko toga da u vezi s krizom oko izbornog zakona u Bosni i Hercegovini “Zagreb ne igra vrlo konstruktivnu ulogu” i ukazuju na to da Hrvatska unutar Evropske unije, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, igra prilično usamljenu ulogu.
Ali i Weber i Flessenkemer se vraćaju na zaključak kako su za većinu problema ipak krive domaće političke elite.
“Nije dovoljno kriviti samo sistem u BiH”, kaže Flessenkemper i dodaje: “Ne može se sve gurati na sustav. Mnoge stvari, poput ciljeva na planu zaštite okoliša, se mogu riješiti i unutar sistema ali za to jednostavno ne postoji politička volja. Treba reći da sustav pospješuje takav odnos ali on nije glavni razlog.”
Njemački analitičari i dobri poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini ne očekuju da će se na sastanku u kancelarskom uredu danas nešto riješiti.
Ali na kraju, kako je to formulisao Weber, ipak postoji tračak nade: “Biće tu intenzivnih razgovora mada ja ne očekujem da će nakon sastanka Izetbegović i Čović izići pred novinare i reći: imamo dogovor. Ali sigurno će biti pritiska iz jedne od najveće i jedne od najutjecajnih zemalja Evropske unije. I možda to urodi nekom novom dinamikom u procesu oko rješavanja ovog problema koji se već mjesecima ne miče s mrtve točke”.
(DW)
