Piše: Alena Beširević

“U braku sam bila 18 godina. On se stalno derao na nas, bacao suđe, lomio staklo, tuš kabinu, porculan… Djeca su ga se bojala i ja sam ga se bojala. Drhtala sam od straha, ali sam zbog djece bila i hrabra. Zbog njih sam to i krila. One su meni govorile: “Mama daj nas nekom da nas usvoji”, priča kroz suze R, žrtva porodičnog nasilja čiji identitet štitimo.

Ona je, sa dvije kćerke, početkom ove godine u Sigurnoj kući u Sarajevu provela četiri mjeseca. U braku je trpjela različite vrste nasilja, ali ne i fizičko. Suprug je nikada nije udario, ali je živjela u stalnom strahu. Vrijeđao ju je, galamio, zabranjivao druženja i socijalne kontakte, zastrašivao…

“Više puta me istjerivao iz stana. Ja izađem, budem u haustoru ili ispred zgrade, isplačem se i onda se vratim, jer nemam gdje da odem. Nikada nisam radila, jer mi nije dao. Nemam novca, a moji su daleko, priča 50-godišnjakinja koja sada pokušava da počne novi život.

Posao joj je neophodan, ali bez radnog iskustva teško da u tim godinama može pronaći onaj koji će njoj i njenoj djeci obezbijediti dostojanstven život. Ni poslodavci, što zbog stigme, što iz straha da će upasti u nevolje nisu zainteresovani da zapošljavaju žene žrtve nasilja.

S druge strane, statistike sigurnih kuća, odnosno organizacije koje ih vode kažu da se oko 90 posto žena vraća nasilnicima jer su ekonomski ovisne o njima.

“18 godina sam živjela u nasilnom braku i onda sam odlučila da ne mogu više. I djeca su me molila da odemo, pa makar spavali na cesti. Sada se nadam da ću kroz projekat organizacija za zaštitu žena žrtava nasilja uspjeti da pokrenem svoj mali biznis koji će meni i mojoj djeci osigurati opstanak”, navodi naša sagovornica.

Pomoć da dođe do sredstava za pokretanje biznisa nude joj UG Budućnost Modriča i Fondacija Infohouse kroz niz treninga organizovanih širom Bosne i Hercegovine, na kojima se žene usmjeravaju u izradi biznis planova s kojima bi mogle aplicirati za sredstva koja nudi Evropska unija.

“Ekonomsko osnaživanje žena je najvažnijiji korak za izlazak iz kruga nasilja. Mi kao društvo smo spremni da sažaljevamo žrtvu dok je ona u takvom položaju, ali nismo spremni da joj pomognemo da izađe. Svjesni smo da i poslodavci i preduzeća imaju određenu stigmu prema ženama koje su žrtve nasilja što njima dodatno otežava mogućnost da se zaposle i ostvare neka svoja prava”, naglasila je Gordana Vidović, voditeljica treninga „Biznisom do nezavisnosti“, dugogodišnja aktivistkinja za prava žena, te trenutna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naša sagovornica sa početka priče jedna je od 15 žena koje su prisustvovale dvodnevnom treningu “Biznisom do nezavisnosti”, održanom 21. i 22. jula u Sarajevu. Trening je dio projekta “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja u porodici”.

“Sam projekat ima za cilj pružanje podrške žrtvama nasilja i ekonomsko osnaživanje žena. Kroz projekat im pomažemo da kreiraju svoju poslovnu ideju s kojom bi mogle da apliciraju za dodjelu grantova u vrijednosti od 3 do 5 hiljada eura. Prije samih treninga održani su informativni sastanci u osam gradova u kojima se nalaze i sigurne kuće. Na tim sastancima su dogovoreni naredni koraci koji su podrazumijevali i samo održavanje treninga”, zaključila je Ana Cvijanović, stručna saradnica za ekonomsko osnaživanje žena iz UG Budućnost Modriča.

Projekat “Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja u porodici” realizuje se u okviru programa “Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava” koji finansira Evropska unija. Javni poziv je otvoren do kraja avgusta, a više informacija možete pronaći na stranici Fondacije Infohouse.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime