Iako u Federaciji BiH postoje tri zakona koja uređuju zdravstveni sistem, usluga koju pacijenti dobijaju se razlikuje od kantona do kantona. Marin Bago iz Udruženja ‘Futura’ navodi kako su ti zakoni dobri, međutim, problem je njihovo poštivanje i sprovođenje u praksi.
„Stvari su vrlo jednostavne, suština tih zakona je da novac prati pacijente. Zavod zdravstvenog osiguranja, zajedno sa ministarstvima zdravstva svakog kantona, dužno je osigurati pacijentima najbolju moguću uslugu. Nažalost, zakoni se različito poštuju po kantonima. Najbolje se poštuje u Tuzli, u Sarajevu djelimično, u Mostaru nikako“, kaže Bago.
Pojašnjava da su liste čekanja preduge, a kvalitet usluga vrlo loš.
„Dužni su raditi javne nabavke na koje se mogu prijaviti sve zdravstvene institucije koje ispunjavaju uvjete, javne i privatne. Time bi se riješile liste čekanja, kvalitet usluge i sve drugo“, pojašnjava Bago.
Građani i građanke nisu dovoljno informisani o svojim pravima
Iz Udruženja ‘Futura’ kažu da su sproveli peticiju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) koju je potpisalo više od 2 000 građana i građanki. Zbog ograničenih sredstava kojima raspolažu, peticiju su sproveli samo u ovom kantonu.
„Uradili smo dosta informativnog materijala kakao bismo pojasnili ljudima svaki segment problema u zdravstvu. Razgovarali smo i sa ljudima iz zavoda, ministarstva, parlamentarcima, preko kojih radimo ovu inicijativu za vraćanje zdravstva u zakonske okvire. Zasta smo odradili puno posla. Imali smo problem što je formiranje vlasti HNK kasnilo godinu dana, pa nismo imali kvalitetne sugovornike. Nadam se da će u toku ove godine, jer je ostalo još nekoliko sjednica, zastupnici, kao i vlada, uraditi ono što treba, odnosno pružiti nam najbolju uslugu za naš novac“, ističe Bago.
Ovu peticiju su pokrenuli kada su uvidjeli da građani i građanke nisu dovoljno osviješteni o svojim pravima. Bago kaže kako su ovu aktivnost koristili kako bi razgovarali sa ljudima, jer nisu bili kvalitetno informisani o ovoj temi.
„Problem je kao u svim oblastima vrlo sličan. Kada govorimo o bilo kojem zakonu, onaj koji pruža uslugu je dužan da vas informira o pravima. Međutim, problem je ako se neko ne želi ponašati unutar zakonskih okvira i ako radi protiv zakona, onda budite sigurni da vas niko neće informirati o vašim pravima. Ovdje se zakoni krše niz godina, možemo slobodno reći dvije decenije. Nikada nije bilo javne nabavke, nikad nije bila procjena zdravlja stanovništva i potreba, kao i lista čekanja. Naš sustav i naše potrebe nisu u skladu. Nikad nismo provodili javne nabavke u cilju osiguravanja najbolje usluge, tako da je cijeli sustav odavno narušen, a s druge strane nije rađeno po zakonu. Po našim zakonima liječnici i medicinsko osobe se plaćaju po učinku, to nikada nije bilo. Time su prekršeni ne samo prava pacijenata, nego prava liječnika i medicinskog osoblja“, ističe Bago.
Bago kaže da su podnijeli krivičnu prijavu tešku 500 miliona maraka protiv premijera, vlade, ministarstva zdravstva, protiv direktora zavoda i upravnog odbora, ali i svih ljudi koji su uključeni u proces zdravstva i na funkcijama gdje se odlučuje i gdje se vode procesi.
„Ali po svemu sudeći kao i mnogim drugim krivičnim prijavama koje smo podizali, tužiteljstvo HNŽ je korumpirano i pod političkom kontrolom i odbija raditi slučajeve visoke korupcije, gdje su uključeni visokopozicionirani. Jer mi ovdje svake godine više od 100 miliona potrošimo za zdravstvene usluge, bez javnih nabavki. Mi smo više od pet godina na sudu sa bivšim direktorom zavoda javnog zdravstva jer je odbio dati ugovore koje ima sa javnim institucijama, pravdajući se da štiti komercijalne interese treće strane. To je jedna sramota pravosuđa, koje ne smije reagirati na brutalno kršenje prava HNK“, kaže Bago.
Stanje u zdravstvu različito od kantona do kantona
Iz udruge ‘Futura’ ističu kako su pri kraju analize stanja zdravstva u kantonima koju će uskoro finalizirati, te dodaju kako će tokom naredne godine imati analizu zdravstva za cijeli Federaciju BiH.
„Možemo reći da je u Tuzlanskom kantonu najbolja situacija, jer se većina informacija može pronaći na web stranicama zavoda, kao što su informacije o javnim pozivima, primljenih radnika i sl. Pacijenti iz Tuzle mogu ići sa knjižicom i kod privatnika i gdje ima listi čekanja. Najgora situacija je u Mostaru u HNK gdje je zdravstvo totalno izašlo iz zakonskih okvira. Tu je jedan raspad sistema, ali raspad koji je spojio na desetine milionera koji rade nešto u sustavu zdravstva. Dakle, to bezakonje su neki itekako iskoristili i to su uvijek visokopozicionirani političari i njihove kolege“, navodi Bago.
Pojašnjava da su tokom ove analize ustanovili kako se situacija u zdravstvu drastično razlikuje od kantona do kantona. U nekim se poštuje sve propisano zakonom, a u nekima djelimično.
„Evo naprimjer građani Tuzle, Sarajeva, Srednjobosanskom kantona (SBK) i Unsko-sanskom kantona (USK) se mogu liječiti u mostarskim privatnim klinikama s knjižicom, gdje im je plaćen put, a mi u Mostaru ne možemo ništa. Pa i ako nam kažu da čekamo na neku uslugu, obično dijagnostičku, pa i do osam mjeseci, nemamo izbora osim da platimo. A šta ćemo sa onima koji nemaju novca“, pojašnjava Bago.
Kada govorimo o pristup liječnika pacijentima, kako navodi Bago, ima pozitivnih, ali i negativnih primjera.
„Vlada i njezina tijela nisu nikad analizirali naš zdravstveni sustav, iako to moraju raditi svake godine jer je to ključni dokument. Nikad to nije uređeno! Druga stvar, nikad nije plaćano po zakonu, a treća stvar ako ne uradite prve dvije ne možete se baviti nadzorom i kontrolom. Tako da ovdje apsolutno niko pojma nema, niti može odgovoriti na vaša pitanja“, kaže Bago.
Razočarani liječničkom šutnjom
Bagi ističe kako je mnogo razočaran šutnjom liječnika i medicinskog osoblja, koji se ne bore kako bi se zakon ispoštovao, te da rad bude plaćen po učinku.
„To mi zasta djeluje nestvarno! Mislim da su svi u komforu da mogu zaraditi dodatan novac popodne radeći u nekim privatnim ustanovama, gdje stave svoje pacijente na listu čekanja, a naplate usluge popodne. Ima tu i mita, korupcije, ali vrlo je jasno da mladi liječnici napuštaju zemlju i medicinsko osoblje. Niko se ne želi baviti tim stvarima, neko je premlad i ne može ga zapasti, svakakvih tu ima opcija. Živimo jedan sustav koji pogoduje uhljebima i jastrebovima, raznim poduzetnicima bliskim političkim prijateljima u medicinskog sustavu. Kroz praksu mi znamo da imamo jako dobrih liječnika, ali i znamo i loše primjere. Da bismo razvrstali žito od kukolja, mi moramo sprovesti zakone. Ne možemo znati koji su najlošiji doktori, ne možemo znati koji su najbolji i koji zaslužuju svako poštovanje u društvu. Jednostavno, pošto nadzora nema, mi ne znamo ni za jedne ni za druge, osim kada dođemo, pa na osnovu osobnog primjera znamo jesmo li dobili kvalitetnu zdravstvenu uslugu“, pojašnjava Bago.
Za kraju ističe kako je osjetan nedostatak u svim oblastima na tržištu, pa tako i liječnika, te da smo ušli u fazu gdje nas u Bosni i Hercegovini ima manje od 2 miliona, a trend daljeg iseljavanja se nastavlja.
„Ako se ovako nastavi, mi ćemo se svesti na zemlju sa milion i pol stanovnika, sa 800 000 umirovljenika. I bojim se da će biti po onoj staroj Staljinovoj – Nema ljudi, nema ni problema“, zaključuje Bago.
