Danas se u Narodnoj skupštini Republike Srpske glasa o Prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske. Usvoji li se Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske mehanizmi samoregulacije i medijacije u građanskoj parnici mogli bi biti zamijenjeni tretmanom klevete kao krivičnog djela zbog narušavanja subjektivnih osjećanja kao što su ugled i čast. Prema navedenom Prijedlogu, za ovo krivično djelo zaprijećena je kazna od hiljadu do šest hiljada maraka.
Article 19: Principi člana 19. Evropske konvencije o ljudskim pravima bave se pitanjem dokaza, često ključnog pitanja u slučajevima klevete, pod uslovom da se to odnosi na slučajeve koji uključuju izjave o pitanjima od javne zabrinutosti. Tužilac treba da snosi teret dokazivanja neistinitosti bilo koje izjave ili imputacije činjenica za koje se tvrdi da su klevetničke.
OSCE: Ograničenja prava na slobodu izražavanja moraju da budu kompatibilna sa trostrukim testom navedenim u članu 19. stav (3) ICCPR-a, kojim se zahtijeva da svako ograničenje bude utemeljeno u zakonu države u kojoj se ono nameće (test zakonitosti), da bude doneseno u svrhu ostvarenja jednog od detaljno navedenih ciljeva5 (test legitimnosti) i da bude najmanje nametljiva od mogućih mjera koje su dovoljno djelotvorne da postignu namjeravani cilj (test neophodnosti i proporcionalnosti). Član 19., stav 3 se konkretno poziva na poštovanje ugleda drugih lica kao jedan od legitimnih ciljeva. Ograničenja moraju da budu primijenjena samo u onu svrhu u koju su propisana i moraju da budu u direktnoj vezi sa konkretnim ciljem kome se teži.
Reporteri bez granica: Zaštita od klevete je legitimno pravo i za sada prijedlog zakona ne predviđa zatvorske kazne za one koji su osuđeni za klevetu, ali bi mogao dovesti do proizvoljnih sudskih postupaka koji bi prisilili novinare da se suzdrže od izvještavanja o određenim temama, pogotovo jer nije bilo apsolutno nikakvih prethodnih konzultacija s bosanskohercegovačkom novinarskom zajednicom.
BH Novinari: Odbacivanjem prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, narodni poslanici imaju priliku pokazati građanima RS kako ne žele zloupotrebljavati najviši zakonodavni organ u Republici Srpskoj radi interesa samo jedne političke strake i/ili nekolicine ljudi iz najužeg rukovodstva SNSD – a predvođenih Miloradom Dodikom, te da ne namjeravaju snositi posljedice evetulane, institucionalne torture nad medijima i novinarima koju može donijeti kriminalizacija klevete.
Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara: Iz evropske perspektive, zahvaljujući udruženom radu medijskih organizacija, Evropska komisija je donijela niz preporuka za smanjenje pritiska na medije. Izborili smo se za regulativu koja će olakšati pritiske i tužbe. Ovo što je najavljeno ide u potpuno suprotnom smjeru. Cijeli život se borimo protiv pritisaka političara ovo je alat koji će se koristiti protiv novinara i on je najgore što postoji
Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava u Savjetu Evrope u Strazburu: Iako novi prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u sebi ne sadrži mogućnost zatvorske kazne za klevetu, ostaju razlozi za zabrinutost, jer krivične odredbe mogu dovesti do autocenzure i narušiti slobodu javnog izražavanja. Kao što sam često naglašavala, kazne bi trebale biti proporcionalne navodnoj šteti uzrokovanoj klevetničkom izjavom, a tu građansko pravo daje uravnoteženiji pristup.
Ivana Hlavsová, ambasadorica Repubike Češke u Bosni i Hercegovini: “Dolazim iz zemlje koja ima vlastito iskustvo života u periodu komunizma, u kojem nije postojala sloboda medija i nije postojalo civilno društvo. Oni hrabriji među nama su neumorno ukazivali na to koliko je važno da imamo slobodan pristup informacijama, kao i mogućnost da budemo aktivni i ostvareni članovi građanskog društva. Upravo oni su završavali na optuženičkim klupama i u zatvorima. I zato sam, između ostalog, danas ovdje da podsjetim da podrška slobodi medija, civilnom društvu i nezavisnim novinarima je jedan od prioriteta naše vanjske politike i Ambasada Republike Češke podržava ove napora kroz mnogobrojne projekte u Bosni i Hercegovini”.
Dejan Lučka, pravnik: “Pri obrazlaganju zašto građanskopravna zaštita nije dobar mehanizam koriste se opšta mjesta poput navoda da je kleveta postala „sve učestalija”, da to pokazuju nastupi u medijskom prostoru i na društvenim mrežama ili da države Evropske unije i zemlje u okruženju propisuju krivična djela protiv časti i ugleda, ne ulazeći detaljnije u tu materiju. U ovakvim navodima ne spominje se nijedno relevantno istraživanje koje su institucije sprovele a koje to dokazuje. Dakle, nije urađena dubinska analiza dosadašnje primjene Zakona o zaštiti od klevete, niti je naznačeno i objašnjeno zbog čega je građanskopravna zaštita neefikasna, pa je neophodno prebacivanje u krivičnopravnu sferu. U prevodu: vjerujte Ministarstvu na riječ!”.
Siniša Vukelić, Klub novinara Banja Luka: “Na prvi pogled, novčane kazne su značajno smanjenje i izbačena je uvreda kao krivično djelo. Ono što vidimo kao veliku opasnost, nevezano za samu kriminalizacuju klevete koja je i dalje sporna, predstavlja predloženi član 156a. Taj član predviđa da novinari mogu završiti iza rešetaka ukoliko objave neki zvanični dokument, fotografiju ili tonski i video zapis koji je nesporno u javnom interesu i dokazuje kriminal, nepotizam ili druge nezakonite aktivnosti. Vrlo je važno da se kod ovog člana uvede isključenje protivpravnosti ako je objava učinjena opravdano u javnom interesu tokom vršenja novinarskog poziva“.
Borislav Vukojević, komunikolog: Naravno da će oni koji stoje iza ovog zakona imati određene argumente kojima ga brane. Međutim, ti argumenti su najčešće logičke greške. Dakle, ovim se ne zaustavlja kontaminizacija javnog prostora i javne riječi, kako to oni kažu. To se ne radi na taj način. Ne možemo imati s jedne strane politički diskurs koji je pun uvreda, širenja dezinformacija, spinovanja, a istovremeno smatrati da oni imaju pozitivne namjere tako što hoće kod drugih to da riješe. Oni ne misle da je to kod njih problem. Vidjeli smo i u onim recentnim primjerima kako se manipuliše izjavama, kao ovaj primjer sa premijerom Radovanom Viškovićem koji je okrivio novinare za inflaciju, a onda poslije spinuju informacije da oni to nisu rekli, već da je izvučeno iz konteksta. Iako to nije povezano, vidimo na tim primjerima da oni apsolutno nemaju namjeru da poboljšaju profesionalno novinarstvo ili da zaštite javnu riječ u RS, već isključivo da imaju mehanizam zastrašivanja prema onima koji nisu njihovi istomišljenici.
